Danas, u petak 21. veljače 2003., predsjednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), sudac Claude Jorda, i Viši zamjenik Visokog predstavnika i šef Odjela za za vladavinu prava pri Uredu Visokog predstavnika (OHR), ambasador Bernard Fassier, potpisali su u Hagu zajedničke zaključke o uspostavi institucija za procesuiranje ratnih zločina u Bosni i Hercegovini.
Ovim je završena dvodnevna konferencija tijekom koje je uspješno nastavljen rad sa sastanka radne skupine održanog u Sarajevu u siječnju ove godine.
Cilj tog sastanka, na kojem su središnja tema bili financijski preduvjeti nužni u procesu osposobljavanja institucija u Bosni i Hercegovini za istrage ratnih zločina i procesuiranje tih predmeta, bio je pružiti međunarodnoj zajednici jasnu osnovu za određivanje najboljeg načina za nastavak procesa oko kojeg su se sporazumjeli MKSJ i OHR. OHR će u ožujku organizirati informativni sastanak na kojem će zainteresiranim veleposlanstvima i međunarodnim organizacijama predstaviti zajednički projekat OHR-a i MKSJ-a. Ured Visokog predstavnika i MKSJ će zajednički predstaviti svoje zaključke na narednom sastanku Vijeća za provedbu mira u Briselu, koji je planiran za 28. ožujka 2003. godine. Ovi zaključci će također biti predstavljeni Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda što je ranije moguće.
Današnji zaključci će biti i dio razgovora koji se odvijaju između OHR-a i bosanskohercegovačkih vlasti o uspostavi Suda Bosne i Hercegovine i Tužiteljstva Bosne i Hercegovine.
ZAJEDNIČKI ZAKLJUČCI
Radna skupina OHR-a i MKSJ-a je razmatrala institucionalne i pravne okvire, tehničke i logističke preduvjete, vrstu i broj predmeta i mogući financijski teret uspostave odgovarajućih institucija Bosne i Hercegovine. Zaključci radne skupine pokazuju sljedeće:
- Najpogodnija ustanova za procesuiranje ratnih zločina u BiH bi u prvoj fazi bilo specijalizirano vijeće s tri odjela u okviru nedavno uspotavljenog Suda Bosne i Hercegovine. Ovo vijeće će biti bosanskohercegovačka ustanova koja će postupati sukladno zakonima Bosne i Hercegovine. Ipak, u prvom periodu bi trebala postojati privremena međunarodna komponenta u sudijskom sastavu, sudačkoj organizaciji i tužiteljstvu.
- Tužiteljstvo BiH mora imati u svom sastavu i odjel za ratne zločine; pored toga, zbog problema koji još uvijek postoje u BiH, mora postojati efikasna potpora istragama ratnih zločina i uhićivanju osumnjičenih.
- Specijalizira vijeće Suda BiH imat će nadležnost nad tri vrste ratnih zločina: predmetima koje će tom vijeću upućivati MKSJ sukladno pravilu 11 bis Pravilnika o postupku i dokazima (oko 15 optuženih); predmetima u kojima Tužiteljstvo MKSJ-a još nije podiglo optužnice te će ih prebaciti u BiH (oko 45 osumnjičenih); i predmeti prema “Pravilima puta” koji se nalaze pred lokalnim sudovima, ali koje bi zbog osjetljivosti trebalo suditi na razini državnog suda.
- Koristit će se postojeći zakoni BiH. U radu na posebnim pravilima o postupku za vijeće za ratne zločine Suda BiH, kao i pri u pregledu važećeg Zakona o krivičnom postupku BiH, uvažavat će se iskustvo MKSJ-a.
- Uspostava specijaliziranog vijeća za ratne zločine u okviru Suda BiH zahtijeva obnovu dodatnih prostorija, kao i odgovarajućih mjera sigurnosti.
- Kreiranje pritvorske jedinice na državnoj razini preduvjet je ne samo za rad budućeg specijaliziranog vijeća za ratne zločine Suda BiH, već i za rad njegovih drugih vijeća.
- Program za zaštitu svjedoka, kao i program za zaštitu sudaca i tužitelja se takođe mora razraditi.
OHR i MKSJ smatraju da je osposobljavanje BiH da efikasno vodi suđenja za ratne zločine element od suštinskog značaja za uspostavu vladavine prava i temelj za proces pomirenja, čime se stvaraju nužni uvjeti za uspostavu trajnog mira u BiH.