Vijeće za provedbu mira i Upravni odbor

Nakon uspješnog zaključenja Daytonskog mirovnog sporazuma u studenome 1995. godine, u Londonu je 8. i 9. prosinca 1995. održana Konferencija o provedbi mira čiji je cilj bio mobilizirati međunarodnu potporu za provedbu Sporazuma. Sastanak je rezultirao uspostavom Vijeća za provedbu mira (PIC).

PIC se sastoji od 55 zemalja i organizacija koje na različite načine pružaju potporu mirovnom procesu – osiguravajući financijska sredstva, dajući trupe u sastav EUFOR-a, ili izravno provodeći operacije u Bosni i Hercegovini. U PIC-u je također uključen jedan broj promatrača koji se mijenja.

Nakon Londonske konferencije, PIC se na ministarskoj razini sastao još pet puta da bi razmotrio postignuti napredak i definirao ciljeve provedbe mira za predstojeći period: u lipnju 1996. u Firenci; u prosincu 1996. ponovno u Londonu; u prosincu 1997. u Bonu; te u prosincu 1998. u Madridu i u svibnju 2000. u Bruxellessu.

Članice i sudionici PIC-a: Albanija, Austrija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Češka Republika, Danska, Egipat, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Japan, Jordan, Kanada, Kina (povukla se u svibnju 2000), Luksemburg, Mađarska, Malezija, Maroko, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Oman, Pakistan, Poljska, Portugal, Rumunija, Ruska Federacija, Saudijska Arabija, Savezna Republika Jugoslavija (sada države Srbija i Crna Gora), Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Makedonija, Slovačka Republika, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska, Ukrajina, i Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske; visoki predstavnik, Arbitražno vijeće za Brčko (rasformirano 1999. nakon objavljivanja konačne odluke o statusu Brčkog), Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Europska komisija, Međunarodni komitet Crvenog križa (ICRC), Međunarodni tribunal za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY), Međunarodni monetarni fond (IMF), Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi (OESS), Prelazna uprava UN-a u istočnoj Slavoniji (UNTAES; ukinuta u siječnju 1998.), Sjevernoatlantski savez (NATO), Svjetska banka, Ujedinjeni narodi (UN), Vijeće Europe, visoki komesar UN-a za ljudska prava (UNHCHR), i visoki komesar UN-a za izbjeglice (UNHCR).

Dosadašnji promatrači PIC-a: Australija, Središnja banka Bosne i Hercegovine, Estonija, Europska investicijska banka (EIB), Island, Južna Afrika, Kneževina Lihtenštajn, Latvija, Litvanija, Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC), Međunarodni medijator za Bosnu i Hercegovinu, Međunarodna organizacija za migracije (IOM), Novi Zeland, Ombudsman za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, Posebni koordinator Pakta stabilnosti za Jugoistočnu Europu i Sveta stolica.

Upravni odbor

Londonska konferencija o provedbi mira je također dovela do uspostave Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira koji, pod predsjedanjem visokog predstavnika, funkcionira kao izvršni organ PIC-a.

Članice Upravnog odbora su: Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija*, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Predsjedništvo Europske unije (po stupanju na snagu Lisabonskog ugovora ovu ulogu je preuzela Europska služba za vanjsko djelovanje), Europska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.

Upravni odbor visokom predstavniku daje političke smjernice. U Sarajevu, visoki predstavnik predsjedava sastancima veleposlanika zemalja i organizacija članica Upravnog odbora u BiH dva puta mjesečno. Pored toga, Upravni odbor se na razini političkih direktora sastaje dva puta godišnje.

..


* Ruska Federacija je, u zvaničnom pismu upućenom visokom predstavniku 28. srpnja 2021. godine, najavila kako više neće sudjelovati na sastancima Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) pod predsjedanjem visokoga predstavnika. U drugom zvaničnom pismu, upućenom OHR-u 17. veljače 2022. godine, Ruska Federacija najavila je kako obustavlja sudjelovanje u financiranju OHR-a.