Danas, u petak 21. februara 2003., predsjednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), sudija Claude Jorda, i viši zamjenik visokog predstavnika i šef Odjela za za vladavinu prava pri Uredu visokog predstavnika (OHR), ambasador Bernard Fassier, potpisali su u Hagu zajedničke zaključke o uspostavljanju institucija za procesuiranje ratnih zločina u Bosni i Hercegovini.
Ovim je završena dvodnevna konferencija tokom koje je uspješno nastavljen rad sa sastanka radne grupe održanog u Sarajevu u januaru ove godine.
Cilj tog sastanka, na kojem su centralna tema bili finansijski preduslovi neophodni u procesu osposobljavanja institucija u Bosni i Hercegovini za istrage ratnih zločina i procesuiranje tih predmeta, bio je da pruži međunarodnoj zajednici jasnu osnovu za određivanje najboljeg načina za nastavak procesa oko kojeg su se sporazumjeli MKSJ i OHR. OHR će u martu organizovati informativni sastanak na kojem će zainteresovanim ambasadama i međunarodnim organizacijama predstaviti zajednički projekat OHR-a i MKSJ-a. Ured visokog predstavnika i MKSJ će zajednički predstaviti svoje zaključke na narednom sastanku Vijeća za implementaciju mira u Briselu, koji je planiran za 28. mart 2003. godine. Ovi zaključci će takođe biti predstavljeni Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija što je ranije moguće.
Današnji zaključci će biti i dio razgovora koji se odvijaju između OHR-a i bosanskohercegovačkih vlasti o uspostavljanju Suda Bosne i Hercegovine i Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
ZAJEDNIČKI ZAKLJUČCI
Radna grupa OHR-a i MKSJ-a je razmatrala institucionalne i pravne okvire, tehničke i logističke preduslove, vrstu i broj predmeta i mogući finansijski teret uspostavljanja odgovarajućih institucija Bosne i Hercegovine. Zaključci radne grupe pokazuju sljedeće:
- Najpogodnija ustanova za procesuiranje ratnih zločina u BiH bi u prvoj fazi bilo specijalizovano vijeće sa tri odjela u okviru nedavno uspotavljenog Suda Bosne i Hercegovine. Ovo vijeće će biti bosanskohercegovačka ustanova koja će postupati u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine. Ipak, u prvom periodu bi trebala postojati privremena međunarodna komponenta u sudijskom sastavu, sudskoj organizaciji i tužilaštvu.
- Tužilaštvo BiH mora imati u svom sastavu i odjel za ratne zločine; pored toga, zbog problema koji još uvijek postoje u BiH, mora postojati efikasna podrška istragama ratnih zločina i hapšenju osumnjičenih.
- Specijalizovano vijeće Suda BiH će imati nadležnost nad tri vrste ratnih zločina: predmetima koje će tom vijeću upućivati MKSJ u skladu sa pravilom 11 bis Pravilnika o postupku i dokazima (oko 15 optuženih); predmetima u kojima Tužilaštvo MKSJ-a još nije podiglo optužnice te će ih prebaciti u BiH (oko 45 osumnjičenih); i predmeti prema “Pravilima puta” koji se nalaze pred lokalnim sudovima, ali koje bi zbog osjetljivosti trebalo suditi na nivou državnog suda.
- Koristiće se postojeći zakoni BiH. U radu na posebnim pravilima o postupku za vijeće za ratne zločine Suda BiH, kao i pri u pregledu važećeg Zakona o krivičnom postupku BiH, uvažavaće se iskustvo MKSJ-a.
- Uspostavljanje specijalizovanog vijeća za ratne zločine u okviru Suda BiH zahtijeva renoviranje dodatnih prostorija, kao i adekvatne mjere sigurnosti.
- Kreiranje pritvorske jedinice na državnom nivou je preduslov ne samo za rad budućeg specijalizovanog vijeća za ratne zločine Suda BiH, već i za rad njegovih drugih vijeća.
- Program za zaštitu svjedoka, kao i program za zaštitu sudija i tužilaca se takođe mora razraditi.
OHR i MKSJ smatraju da je osposobljavanje BiH da efikasno vodi suđenja za ratne zločine element od suštinske važnosti za uspostavljanje vladavine prava i osnova za proces pomirenja, čime se stvaraju neophodni uslovi za uspostavljanje trajnog mira u BiH.