Koristeći se ovlastima koje su mi povjerene u članku V Aneksa 10. (Sporazum o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja gore navedenog Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora; i posebno uzevši u obzir članak II 1. (d) istog Sporazuma prema kojem Visoki predstavnik “pomaže, kada Visoki predstavnik to ocijeni neophodnim, u rješavanju svih problema koji se pojave u svezi implementacije civilnog dijela Mirovnog ugovora”;
Pozivajući se na stav XI.2 Zaključaka Konferencije za implementaciju mira održane u Bonu 9. i 10. prosinca 1997. godine, u kojem je Vijeće za implementaciju mira pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoj konačni autoritet u zemlji u svezi tumačenja Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora, kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme u skladu sa gore navedenim “donošenjem obavezujućih odluka, kada to ocijeni neophodnim”, o određenim pitanjima, uključujući i (prema podstavu (c) stava XI.2) mjere kojima se osigurava implementacija Mirovnog sporazuma na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta;
Uzimajući u obzir činjenicu da je u Federaciji Bosne i Hercegovine uveden jedinstveni račun riznice, ali da trenutno funkcionira bez neophodnog zakonskog okvira za rad;
Konstatirajućida se zakonom u ovitku ove odluke osigurava zakonski okvir za uspostavljanje jedinstvenog računa riznice u svim županijama Federacije Bosne i Hercegovine;
Imajući u vidu “Program reforme dogovoren između Vlade Bosne i Hercegovine i međunarodne zajednice”, objavljen 31. 07. 2002. god, koji u okviru obećanja “da će vlade biti efikasnije” obećava “uvođenje modernih riznica na svim nivoima”;
Imajući takođe u vidu da će se konceptom jedinstvene riznice uvesti transparentnost i odgovornost u funkcioniranju Federacije Bosne i Hercegovine;
Uzevši u obzir činjenicu da je zakonski okvir za jedinstveni račun riznice takođe uveden i na nivou Bosne i Hercegovine i Republike Srpske;
Razmotrivši i imajući na umu sva gore navedena pitanja, Visoki predstavnik donosi slijedeću
ODLUKU
kojom se donosi ZAKON O RIZNICI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove Odluke stupa na snagu kao zakon Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa člankom 32. Zakona, na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlament Federacije Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i postavljanja bilo kakvih uvjeta.
Ova Odluka stupa na snagu odmah i biće odmah objavljena u “Službenom glasniku Federacije Bosne i Hercegovine”.
Sarajevo, 21 listopad 2002. Paddy AshdownVisoki predstavnik
Zakon o Riznici u Federaciji Bosne i Hercegovine
I OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim zakonom se uređuje uspostavljanje, nadležnosti i upravljanje riznice u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu Federacija).
Ovlasti riznice uključuju:
1) Sva sredstva javnog sektora i financijske tranzakcije, uključujući proračun i izvanproračunske fondove kao i utroške poreznih i neporeznih prihoda, taksi, naknada i drugih prihoda nastalih po osnovu pružanja javnih usluga i aktivnosti, kredita i grantova (nepovratnih sredstava) Federacije;
2) Transfere privremenih viškova gotovine između računa riznice s ciljem izmirivanja kratkoročnih zahtjeva za gotovinom potrebnih za izvršenje proračuna i ostale zakone;
3) Održavanje sistema računovodstva i izvještavanja te računovodstvene evidencije u skladu sa međunarodno priznatim standardima za računovodstvo u javnom sektoru;
4) Održavanje kontrole u upravljanju i računovodstvu kojom se uspostavlja odgovornost za tranzakcije javnih prihoda, primitaka, financija i izdataka, uključujući ugovorene obaveze za buduća plaćanja; i
5) Odgovornost za ukupan dug uključujući novo zaduživanje, planiranje i upravljanje dugom.
Članak 2.
Definicije i izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:
a) Riznica – je osnovna organizaciona jedinica unutar Federalnog ministarstva financija i ministarstava financija županija, u kojima se u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima obavljaju poslovi koji se odnose na planiranje izvršenja i izvršenje proračuna Federacije, kao i proračuna županija; vođenje računovodstva i računovodstvenih politika; upravljanja novcem i vođenje jedinstvenog računa riznice; otplate duga, izdavanja garancija, nova zaduživanja, upravljanje neangažovanim sredstvima i imovinom.
b) Ministarstva financija – podrazumijeva Federalno ministarstvo financija i županijska ministarstva financija.
c) Proračun – predstavlja propis Parlamenta Federacije kojim se daje plan financijskih aktivnosti iznosa prihoda, primitaka, te utvrđenih izdataka i drugih plaćanja za period od jedne fiskalne godine. Godišnjim proračunom se utvrđuje gornja granica ukupnog zaduživanja koje u sebi uključuje postojeći dug i nova zaduženja za tu proračunsku godinu. Godišnjim proračunom se utvrđuje i ukupan iznos garancija.
d) Interna kontrola – organizacija, politike i procedure koji se koriste da bi vladini programi postigli namjeravane rezultate; da bi sredstva koja se koriste u sprovodjenju ovih programa bila u skladu sa navedenim ciljevima dotičnih organizacija; da su programi zaštićeni od gubitka, prevare i lošeg upravljanja; i da se na vrijeme pouzdane informacije dobiju, održavaju, izvješćuju i koriste u svrhe donošenja odluka.
e) Interna revizija – odnosi se na onu reviziju koju obavlja odjel ili jedinica unutar riznice ili ministarstva financija čijoj jedinici za reviziju je povjereno obavljanje procjene sistema i procedura ministarstva ili organizacije s ciljem minimiziranja vjerovatnoće nastanka greški, prevare i neefikase prakse. Sve jedinice za internu reviziju moraju biti funkcionalno nezavisne unutar ministarstva financija i biti odgovorne direktno ministru financija.
f) Glavna knjiga riznice – je sistemska evidencija tranzakcija i poslovnih aktivnosti, prihoda, primitaka, izdataka i drugih plaćanja te stanja imovine, obaveza i izvora vlasništva što su u vezi sa proračunom nastali tokom fiskalne godine, odnosno do određenog datuma, koji pruža informacije o tranzakcijama i poslovnim događajima u skladu sa propisanim računskim planom i klasifikacijama. Glavna knjiga riznice sa jedinstvenim računom riznice predstavlja osnovni sistem upravljanja javnim izdacima.
g) Jedinstveni račun riznice, (u daljem tekstu: JRT) – se sastoji od depozitnog računa otvorenog u komercijalnoj banci, računa za ulaganje i zaštitu sredstava, jednog ili više tranzakcijskih računa, i po potrebi, tranzakcijskih računa za gotovinu. Svi ovi računi se moraju držati u ime ministarstava financija. Svrha JRT-a je da se centralizira kontrola nad svim javnim prihodima u ministarstvima financija. Federalno ministarstvo će pripremiti sve neophodne procedure i odredbe kojima se uspostavlja sistem JRT-a. Kada sistem JRT-a postane efektivan, svi pojedinačni računi proračunskih korisnika će biti zatvoreni i njihova salda će biti prebačena na JRT.
h) Nadležno Ministarstvo – je tijelo uprave koje je u proračunu označeno kao ¨razdjel¨.
i) Proračunski korisnici – su nadležna ministarstva i ostala tijela uprave koji se financiraju iz proračuna. Nadležno ministarstvo koje u svom proračunskom razdjelu sadrži potrošačke jedinice, koje su u proračunu označene kao proračunske glave, proračunski je za njih nadležno.
j) Novo zaduživanje – obuhavata cjelokupne procedure, uključujući pregovaranja oko uslova, pripremu dokumenata, neophodnih odobrenja i njihovo izvršenje, neophodne za stvaranje novih obaveza između pozajmitelja i davatelja kredita, u skladu sa zakonom i drugim propisima.
k) Prognoza o zaduživanju – je procjena iznosa ukupnog zaduživanja za sljedeću fiskalnu godinu, kao i za naredne godine, a koja se zasniva na iznosima trenutno neizmirenih dugova, otplatnim planovima postojećih zaduženja i ukupnom projeciranju novih zaduživanja, koja će se desiti u narednim periodima.
l) Zakon o budžetima – proračunima na teritoriji Federacije (u daljem tekstu: Zakon) objavljen u ‘Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine’, broj 20/98 i istim su uređena pitanja: priprema, usvajanje i izvršenje proračuna Federacije, proračuna županija, gradova i općina i financijskih planova izvanproračunskih fondova; te pozajmljivanje i zaduživanje, kao i računovodstvo i kontrola proračuna.
m) Javna sredstva – su sredstva koja uključuju proračun i izvan proračunske fondove kao i utroške poreznih i neporeznih prihoda, taksi, naknada i drugih prihoda nastalih po osnovu pružanja javnih usluga i aktivnosti, kredita i grantova (nepovratnih sredstava); sva javna sredstva se obavezno polažu i povlače sa JRT.
n) Modificirano načelo obračunavanja neplaćenih obaveza– znači metode na osnovu obračunavanja neplaćenih obaveza koji priznaju tranzakcije i aktivnosti u momentu stvaranja, transformacije, razmjene, prenosa ili nestanka ekonomske vrijednosti i kada se evidentiraju svi ekonomski tokovi (ne samo gotovinske tranzakcije). Po odredjenimmetodama obračunavanja neplaćenih obaveza, fizička imovina je rasknjižena u momentu nabavke.
o) Tranzakcijski računi – su bankovni računi otvoreni u poslovnim bankama od strane Riznice, a koji se drže u ime ministarstava financija i preko kojih se vrše svakodnevne tranzakcije vezane za troškove proračunskih korisnika.
Stanje na tranzakcijskim računima krajem dana dnevno se prebacuje na račun za ulaganje i zaštitu sredstava.
Tranzakcijski račun za gotovinu u ime ministarstva financija se može otvoriti, ali sa nadležnim potpisnikom za povlačenje sredstava u ime proračunskog korisnika za ograničene svrhe isplate plata i blagajničko poslovanje.
p) Račun za ulaganje i zaštitu sredstava je račun otvoren od strane ministarstava financija u Centarnoj banci Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu CBBiH) ili u poslovnoj banci.
Sve dok CBBiH ne zaračunava kamatu na depozite u KM, odbija takav zahtjev, ili iz bilo kojeg razloga odluči da eliminira ovaj račun za ulaganje i zaštitu sredstava bilo kojem ministarstvu financija, tada poslovna banka preuzima ulogu CBBiH u ovu svrhu.
Svrha otvaranja računa za ulaganje i zaštitu sredstava je prihvatanje prihoda radi njihove zaštite i investiranja.
q) Depozitni račun u komercijalnoj banci – jedan bankovni račun otvoren u poslovnoj banci na koji se polažu svi javni prihodi, a koji se drži u ime ministarstava financija. Porezni obveznici vrše uplate na ovaj račun. Saldo na depozitnom računu, na kraju radnog dana, mora biti nula.
II NAČIN RADA RIZNICE
Članak 3.
Federalno ministartsvo financija (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo) i županijska ministarstva financija će svako za sebe uspostaviti i rukovoditi riznicom.
Sektorom za riznicu kao osnovnom organizacionom jedinicom rukovodi pomoćnik ministra.
Riznica je ovlaštena da obavlja sljedeće poslove: upravljanje novčanim sredstvima, upravljanje bankovnim računima vlada, financijsko planiranje i predviđanje novčanih tokova, upravljanje plaćanjima i drugim poslovima Riznice, upravljanje računovodstvom u javnom sektoru, izvještavanje o izvršenju proračuna, financijsko izvještavanje, upravljanje pregledima interne kontrole, upravljanje nad javnim dugom, administracija stranih grantova i sredstava međunarodne pomoći i upravljanje financijskim sredstvima.
Federalno ministarstvo može po potrebi otvoriti urede riznice i van svog sjedišta.
Proračunski zahtjev vlade Parlamentu Federacije će biti praćen izvještajem koji razmatra progres Federacije i županija u uspostavi efektivnih i efikasnih riznica za upravljanje i osiguravanje odgovornosti nad javnim sredstvima, kao i pitanja i probleme vezane za sprovođenje ovog zakona. Izvještaje pripremaju Federalni ministar i županijski ministri financija.
1. Planiranje izvršenja proračuna
Članak 4.
Nadležna ministarstva i proračunski korisnici pripremaju i dostavljaju predložene financijske planove riznici za izvršenje usvojenog proračuna. Godišnji financijski planovi biće pripremljeni pokazujući izdatke za svaki mjesec.Izdaci se mogu izvršiti samo ako su u skladu sa usvojenim financijskim planom.
U cilju primjene ovih odredbi, ministarstva financija uz saglasnost vlada, izdaju neophodne instrukcije nadležnim ministarstvima i proračunskim korisnicima.
Federalni ministar financija i kantonalni ministri financija, obaviještavaju nadležna ministarstva i proračunske korisnike o odobrenim financijskim planovima.
Članak 5.
Riznica prima sve neophodne podatke iz raznih izvora za svrhu planiranja novčanih tokova.
Između ostalih, koristit će se sljedeći izvori podataka:
a) krajnje stanje na JRT krajem dana za prethodni period;
b) prognoze o svim prihodima;
c) prognoze otplata duga;
d) projekcije inostrane pomoći i pozajmljivanja;
e) kretanja ključnih makroekonomskih parametara i
f) prognoziranje svih izdataka.
Ministri financija su ovlašteni da pozovu nadležne zadužene za prikupljanje prihoda, kao i ostale ključne korisnike proračuna, u cilju savjetovanja pri planiranju novčanih tokova.
Članak 6.
Na osnovu podataka iz članka 5. ovog zakona, riznice pripremaju planove o novčanim tokovima.
Ukoliko bude predviđen deficit, uz plan se daju preporuke o neophodnim mjerama koje treba poduzeti.
Planove o novčanim tokovima razmatraju ministarstva financija i vlade kako bi utvrdili sveukupne nivoe do kojih će se odobriti financijski planovi iz članka 4. ovog zakona.
2. Izvršenje proračuna
Članak 7.
Na osnovu odobrenih financijskih planova iz članka 4. ovog zakona, nadležna ministarstva i budžetski korisnici, u skladu sa procedurama riznice, pripremaju i dostavljaju pravilno ovlaštene tranzakcije koje se odnose na zahtjeve za plaćanje, zajedno sa neophodnom dokumentacijom i listom prioriteta.
Riznice u pogledu izvršenja proračuna preduzimaju sljedeće radnje:
a) pregledaju zahtjeve iz stava 1. ovog članka,
b) predlažu Federalnom ministru i županijskim ministrima na odobravanje zahtjeve koji su u skladu sa planom iz članka 4. stav 2. ovog zakona i u skladu sa raspoloživim sredstvima i prioritetima,
c) realizuju odobrene zahtjeve,
d) informišu nadležna ministarstva i proračunske korisnike o statusu izvršenih plaćanja i o iznosima sredstava koje ostaju raspoloživa u proračunu po klasifikacijskim pozicijama.
Proračunski korisnici su dužni obavijestiti dobavljače i druge zainteresovane strane o stanjima njihovih isplata.
3. Centralizovana isplata plaća
Članak 8.
Riznice vrše centralizovanu isplatu plaća za nadležna ministarstva i proračunske korisnike, na način da:
a) uspostave i održavaju centralizirani sistem obračuna plaća,
b) procjenjuju potrebna sredstva bazirana na utvrđenom nivou plaća i ostalim neophodnim informacijama koje obezbijede proračunski korisnici, kao i iznosima obaveza po osnovu poreza i doprinosa i
c) izvršavaju isplatu plaća i obaveza po osnovu poreza i doprinosa.
Nadležna ministarstva i proračunski korisnici su dužni da riznici, u odgovarajućem platnom ciklusu, podnesu dokaz o zasnivanju i prestanku radnog odnosa svih zaposlenih za koje plaće osiguravaju u proračunu.
Dodatne procedure biće propisane od strane ministarstva financija.
4. Računovodstvena metodologija
Članak 9.
Federalno ministarstvo je obavezno da razvija i održava kontni plan i standardnu proračunsku klasifikaciju, koji se koriste za evidentiranje i izvještavanje o financijskim tranzakcijama i o stanju financijske imovine i obaveza na svim nivoima vlade i za sve vrste javnih sredstava.
Kontni plan za proračunsadrži klasifikaciju aktive i pasive, prihoda i rashoda. Standardna proračunska klasifikacija sadrži: organizacijsku klasifikaciju, funkcionalnu, ekonomsku klasifikaciju i fondovsku klasifikaciju. Sva županijska ministarstva financija i riznice koriste kontni plan za proračun.
Federalno ministarstvo može razviti i druge klasifikacije s tim da ih objavi ili na neki drugi način dostavi županijama, kao i drugim korisnicima kontnog plana za proračun.
Federalno ministarstvo se pri utvrđivanju i uspostavljanju jedinstvenog sistema konta rukovodi međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor i odgovarjućim zakonom.
Članak 10.
Riznice ministrastava financija periodično procjenjuju računovodstvenu metodologiju i po potrebi predlažu neophodne izmjene.
Županijske riznice svoje prijedloge dostavljaju federalnoj riznici, a federalna riznica nakon razmatranja tih prijedloga i drugih izmjena predlaže federalnom ministru usvajanje istih.
Federalni ministar po potrebi propisuje i dodatne izvještaje koje su nadležna ministarstva i proračunski korisnici obavezni dostavljati.
5. Financijsko izvještavanje
Članak 11.
Riznice ministarstava financija i vlade javno objavljuju financijske izvještaje u skladu sa pravilnikom o financijskom izvještavanju i završnim računima.
Riznica se u pripremi i izdavanju financijskih izviještaja rukovodi međunarodno priznatim standardima za računovodstva javnog sektora.
Federalno ministarstvo posebnim aktom reguliše pripremu bilo kakvih dodatnih financijskih izvještaja.
6. Kontrola nadležnih ministarstava i proračunskih korisnika
Članak 12.
Svi ministri su odgovorni za računovodstvo iinternu kontrolu svojih ministarstava uključujući proračunske korisnike i potrošačke jedinice koji spadaju u njihovu nadležnost. Odgovorna lica u ministarstvima i kod korisnika proračuna uspostavljaju i održavaju sisteme upravne i računovodstvene kontrole nad ovlaštenim proračunima, odobrenim financijskim planovima i operativnim proračunima, naplatama prihoda i primitaka, i proračunskim izdacima i isplatama. Federalno ministarstvo propisuje smjernice za razvoj i održavanje sistema upravljanja i računovodstvene kontrole. Sistemi djelotvorne interne kontrole se održavaju kako bi se osigurao pravilan, otvoren i konkurentan postupak nabavke, koja bi bila u skladu sa zakonskim propisima, te se na taj način obezbijeđuje pravilno upravljanje i čuvanje imovine i opreme.
Federalno ministarstvo propisuje procedure i propise za unutrašnju kontrolu.
Ministarstva financija vrše kontrolu računovodstvenih dokumenata nadležnih ministarstava, proračunskih korisnika i izvanproračunskih fondova. U skladu sa instrukcijama Federalnog ministarstva, korisnici proračuna čuvaju računovodstvene evidencije i dokumentaciju koji se odnose na ugovorene obaveze, narudžbenice, fakture i ovlaštenja za plaćanja. Računovodstvene i druge evidencije o financijskim tranzakcijama i događajima se čuvaju u skladu sa politikom koju odredi Federalno ministarstvo.
Upute o načinu vršenja kontrole računovodstvenih dokumenata nadležnih ministarstava, proračunskih korisnika i izvanproračunskih fondova propisuje Federalno ministarstvo.
7. Otplata duga, novo zaduživanje, izdavanje garancija i upravljanje
neangažiranim sredstvima
Članak 13.
Federalni riznica provodi procedure i vrši redovne uplate prihoda namijenjenih za servisiranje vanjskog duga na račun Federacije, podračun za servisiranje vanjskog duga u CBBIH, u skladu sa odredbama Zakona o vanjskom dugu Federacije Bosne i Hercegovine (‘Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine’, broj 41/98), (u daljem tekstu: Zakon o vanjskom dugu). O stanju sredstava na podračunu Federalni riznica redovno obavještava federalnog ministra. U slučaju da na računu nema dovoljno sredstava za izmirenje dospjelih obaveza Federacije, riznica o tome izvještava federalnog ministra kako bi bile poduzete određene mjere za prevazilaženje trenutnog nedostatka sredstava namijenjenih za servisiranje vanjskog duga.
Federalni tezor provodi procedure i vrši plaćanja za sav dug Federacije.
Članak 14.
Federalni riznica učestvuje u pripremi:
a) svih aranžmana u vezi sa izdavanjem garancija Federacije u skladu sa Zakonom o vanjskom dugu,
b) svih kreditnih aranžmana između Bosne i Hercegovine i inostranih kreditora,
c) svih kreditnih aranžmana između Federacije i Bosne i Hercegovine,
d) svih kreditnih aranžmana između Federacije i inostranih kreditora,
e) svih kreditnih aranžmana između Federacije i Republike Srpske,
f) svih kreditnih aranžmana između Federacije i krajnjih korisnika kredita u Federaciji.
Članak 15.
Federalni riznica priprema sve evidencije i pojedinačne kvartalne izvještaje koji se odnose na dug uključujući:
a) ukupan iznos zaostalog duga,
b) rokove dospijeća za sve otplate glavnice i kamata koje treba da se izvrše,
c) zakašnjele otplate neizvršenih obaveza propisanih ugovorom o zaduživanju,
d) ukupan iznos izdatih garancija od strane Federacije.
Članak 16.
Federalna riznica priprema sve evidencije i pojedinačne kvartalne izvještaje koji se odnose na zajmove date krajnjim korisnicima koji uključuje isti sadržaj kao iz članka 15. ovog zakona.
Riznica izradjuje procedure o izvještavanju: županija, općina i preduzeća sa većinskim državnim kapitalom o kreditnim zaduženjima sa inostranim kreditorima i dobijenim garancijama od strane banaka.
Članak 17.
Riznica sudjeluje u priremi prognoze o zaduživanju.
Riznica vodi zvanične registre i čuva originalne dokumentacije o novom zaduživanju.
Članak 18.
Riznica evidentira i investira neangažovana sredstva od odobrenih projekata i nadzire investiranja u skladu sa dokumentima o zajmu.
Riznica evidentira i prati stanje kamata po osnovu sredstava za projekte koji su odobreni za Federaciju.
Riznica priprema sve evidencije koje se odnose na dug i na nadgledanje svih aktivnosti zaduživanja Federacije. Ovo uključuje pripremanje i slanje obavještenja o isplatama i zahtjevima za isplatu.
Članak 19.
Federalni riznica učestvuje u svim pregovorima o novom zaduživanju Federacije.
III SISTEM GLAVNE KNJIGE RIZNICE
Članak 20.
Ministarstva financija su ovlaštena da uspostavljaju i vode sistem glavne knjige riznice i neophodne sisteme pomoćnih knjiga prema modificiranom načelu obračunavanja neplaćenih obaveza.
Članak 21.
Sistem glavne knjige riznice osigurava evidenciju svih tranzakcija i poslovnih aktivnosti, odnosno prihoda i izdataka, stanja i promjena imovine, obaveza i izvora vlasništva u skladu sa propisanim kontnim planom i na nivou propisanih klasifikacija (organizacijska, funkcionalna, ekonomska i fondovska).
Članak 22.
Svim tranzakcijama federalnog i županijskih proračuna upravljaju ministarstva financija putem sistema glavne knjige riznice. Sistem glavne knjige riznice u sebi obuhvata sve izvore prihoda i izdataka, izvršenu nabavku, obaveze, i izmjene aktive, pasive i promjene izvora vlasništva. Sve financijske tranzakcije koje se odnose na proračun kao i tranzakcije i drugi uključeni prihodi iz članka 14. stav 2. Zakona evidentiraju se posredstvom sistema glavne knjige riznice uključujući i tranzakcije koje se odnose na dugove i programe financirane iz inostrane ili domaće pomoći.
Ministarstva i korisnici proračuna koji su nadležni da prikupljaju takse za specijalne usluge koje pružaju javnosti, moraju iste uplaćivati na JRT. Riznice vode evidenciju u Glavnoj knjizi o naplaćenim prihodima po korisnicima proračuna. Navedeni prihodi se moraju utvrditi na osnovu troška pružanja usluga i na dalje, upotreba takvih prihoda od strane korisnika proračuna mora biti utvrđena godišnjim proračunom i drugim zakonima.
Članak 23.
Nadležna ministarstva i proračunski korisnici vode pomoćne knjige na zahtjev Federalnog ministarstva (koje čine sastavni dio sistema glavne knjige riznice) i svu originalnu dokumentaciju tranzakcija u skladu sa odredbama Uredbe o računovodstvu budžeta – proračuna u Federaciji Bosne i Hercegovine.
IV NAČIN VOĐENJA JEDINSTVENOG RAČUNA RIZNICE
1. Uspostava Jedinstvenog računa riznice
Članak 24.
Svi javni prihodi Federacije i županija moraju se uplatiti na JRT. JRT se nalazi pod isključivim pravom ministarstava financija. Nijedna druga osoba ili institucija nema pravo raspolaganja nad ovim računima, ukoliko drugačije nije utvrđeno u općim ili pojedinačnim instrukcijama koje daju ministarstva financija. Svi porezi uplaćeni od strane poreznih obveznika se moraju uplatiti na depozitne račune ministarstava financija. Stanje gotovine na depozitnom računu na kraju dana se prebacuje na račun za zaštitu i ulaganje. Sa depozitnog računa se mogu isplatiti više ili pogrešno uplaćeni prihodi koji se odnose na tekuću fiskalnu godinu. Ministri financija posebnim pravilnikom određuju procedure povrata tih prihoda.
Jedinstveni račun riznice otvaraju ministarstava financija za izvanproračunske fondove.
Pored ovih prihoda, kao što je definisano u članku 14. stav 2, Zakona, prihodi korisnika proračuna moraju se također deponovati i čuvati na JRT. Međutim, ovi izdaci će se trošiti u skladu sa posebnim uputama o načinu uplaćivanja i trošenja koje propisuje Federalni ministar financija i županijski ministri financija.
Ministarstva i korisnici proračuna koji imaju sopstvene prihode, moraju te prihode uplaćivati na JRT, a riznice vode evidenciju u Glavnoj knjizi o naplaćenim prihodima po korisnicima proračuna. Navedeni prihodi se utvrđuju na osnovu troška pružanja usluga i na dalje, upotreba takvih prihoda od strane ministarstva ili korisnika proračuna koji ih prikupljaju moraju biti utvrđena godišnjim proračunom i drugim zakonima.
Za otvaranje depozitnog računa, računa za zaštitu i ulaganje u slučaju da je otvoren u poslovnoj banci, tranzakcijskih računa i dobivanje ostalih usluga poslovnih banaka potrebnih za poslovanje riznice i Jedinstvenog računa riznice mora se doći putem ugovora dodijeljenog na bazi javnog nadmetanja. Svaki ugovor zaključen između banaka i ministarstava financija mora jasno definisati usluge banke koje će pružati, potrebne izvještaje i rokove za dostavljanje izvještaja, i sve naknade koje će ta banka naplaćivati.
Članak 25.
Ministarstva financija će otvoriti račun za ulaganje i zaštitu sredstava. Ministarstva financija su ovlaštena da otvaraju podračune samo u posebnim okolnostima. Poslovna banka koja je izbrana kao banka u kojoj će se otvoriti račun za zaštitu i ulaganje sredstava ne može držati druga sredstva na bilo kojim drugim računima za isto ministarstvo koje je nosioc računa. Svrha računa za ulaganje i zaštitu sredstava jeste da investira i štiti sredstva od momenta kada su ona potrebna za trošenje. Ni CBBIH ni poslovna banka koja je izbrana kao banka u kojoj će se otvoriti račun za zaštitu i ulaganje sredstava ne obavljaju troškovne tranzakcije za ninistarstva financija, ali će vršiti prijenos sredstava sa računa za ulaganje i zaštitu sredstava na tranzakcijski račun ministarstava financija otvoren u poslovnim bankama na dnevnoj, tjednoj i mjesečnoj osnovi. Ministarstva financija će inicirati proces otvaranja računa za zaštitu i ulaganje sredstava u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Članak 26.
Ministarstva financija otvaraju tranzakcijske račune u poslovnim bankama. Tranzakcijski račun se koristi za plaćanje svih izdataka. Stanje na ovim tranzakcijskim računima se smatra i vodi kao sastavni dio JRT. Međutim sva sredstva sa tranzakciiskih računa se dnevno moraju prebaciti na račun za zaštitu i ulaganje sredstava.
Članak 27.
Ministarstva financija otvaraju tranzakcijske račune za gotovinu samo u specijalnim slučajevima kada bude neophodno da se sredstva prebace na udaljene lokacije za isplatu plata i za blagajničko poslovanje.
Stanja na tranzakcijskim računima za gotovinu se smatraju i vode kao sastavni dio JRT.
JRT je pod isključivom nadležnošću ministarstava financija. Nijedna druga osoba niti institucija nema pravo upravljati ovim računima osim ako nije drugačije propisano posebnim uputama od strane ministarstava financija.
Članak 28.
Federalno ministarstvo priprema sve potrebne postupke odredbe za uspostavljenje JRT sistema. Kada JRT sistem postane efektivan, svi pojedinačni računi proračunskih korisnika će biti zatvoreni, a njihova salda prebačena na JRT
Članak 29.
Ministarstva financija investiraju bilo koji iznos sredstava sa JRT koji trenutno nije potreban za izvršenje proračuna, u skladu sa člankom 13. Zakona. Nakon što se uspostavi račun za ulaganje i zaštitu sredstava u CBBIH ili u poslovnoj banci, sredstva će biti investirana u skladu sa sporazumom zaključenim sa nosiocem računa i propisima CBBIH.
Cjelokupni iznos kamata od investicija iz stava 1. ovog članka se uplaćuje na JRT.
2. Naplata i isplata preko JRT-a
Članak 30.
Nadležna ministarstva i proračunski korisnici odgovorni su za potpuno i blagovremeno uplaćivanje svih prihoda, i naknada na JRT.
Sa JRT-a se ne može isplatiti nijedan izdatak ukoliko nije odobren proračunom ili nekim drugim propisom.
Federalno ministarstvo propisuje procedure u vezi sa uplatama i isplatama sredstava sa JRT-a.
V PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 31.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Uredba o načinu rada riznice o sistemu Glavne knjige riznice i naćinu vođenja Jedinstvenog računa riznice, (”Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine, br: 23/00 i 37/01”).
Kantoni su dužni uskladiti svoje propise, sa ovim zakonom u roku od trideset (30) dana od dana stupanja na snagu ovog zakon.
Članak 32.
Ovaj zakon stupa na snagu odmah i biće objavljen u “Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine” bez odlaganja.