Reagirajući na odluke koje je NATO jučer donio na Samitu u Istambulu u svezi zahtjeva BiH za priključenje programu Partnerstvo za mir, Visoki predstavnik dao je sljedeću izjavu:
“Samit u Istambulu pokazao je da je NATO uspješno završio svoju misiju uspostave stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Međutim, Bosna i Hercegovina nije uspjela uvjeriti NATO da je odlučna u ispunjavanju svojih međunarodnih obveza prema Međunarodnom krivičnom tribunalu u Hagu.
Čelni ljudi zemalja članica NATO-a konstatirali su značajan napredak koji je BiH postigla u reformi obrane. Ali, kako su to jučer jasno naznačili, BiH nije pozvana da se priključi programu Partnerstvo za mir zbog toga što nije ispunila svoje međunarodne obveze prema Međunarodnom krivičnom tribunalu u Hagu i neće biti pozvana sve dok te obveze ne budu ispunjene. Za taj propust su naročito javno izdvojili opstrukcioniste u Republici Srpskoj.
Dozvolite mi da točno citiram riječi iz komunikea koji su jučer pospisali čelni ljudi zemalja članica NATO-a:
“Nadamo se da ćemo pozdraviti Bosnu i Hercegovinu i Srbiju i Crnu Goru u Partnerstvu za mir kada ispune uvjete koje je utvrdio NATO. Želimo im uspjeh u priključenju euro-atlantskim strukturama i u tim nastojanjima pružit ćemo im pomoć. Spremni smo im pružiti pomoć time što ćemo ih uključiti u odabrane aktivnosti u sklopu programa Partnerstvo za mir. Svaka zemlja će biti ocjenjivana na temelju vlastitih dostignuća na putu ka Partnerstvu za mir.
Pozdravljamo značajan napredak koji je BiH postigla u obrani reforme što predstavlja ključni uvjet za članstvo u programu Partnerstvo za mir. Apeliramo da se nastave aktivnosti na uspostavi jedne vojske. Dogovorili smo se da odredimo jedno veleposlanstvo u Sarajevu u kojem će se moći dobiti više informacija o NATO-u. Zabrinuti smo činjenicom da Bosna i Hercegovina, osobito opstruktivni elementi u Republici Srpskoj, nije ispunila svoju obvezu da u potpunosti surađuje s Međunarodnim krivičnim tribunalom u Hagu, uključujući uhićenje optuženih za ratne zločine i njihovu predaju Haškom tribunalu, što predstavlja temeljni uvjet za priključenje BiH Partnerstvu za mir. Također očekujemo sustavne promjene koje su nužne da bi se uspostavile učinkovite strukture za sigurnost i provedbu zakona.”
Što ovo znači za BiH? Pa, to je očevidno veliko razočarenje za sve one koji žele da ova zemlja postane stabilna i prosperitetna europska demokracija koja će se okrenuti budućnosti, umjesto da ostane zarobljena u svojoj prošlosti.
Članstvo u Parnerstvu za mir, i jednog dana u NATO-u, najbolja je jamstvo za dugoročni mir i stabilnost u ovoj zemlji. Međutim, Bosni i Hercegovini je to uskraćeno onim što su uradili, ili propustili da urade, opstrukcionisti koji vjeruju da je pružanje pomoći Radovanu Karadžiću i ostalim optuženicima važnije od sigurnosti i prosperiteta običnih građana.
Kao što je i rečeno u Istambulu, NATO ocjenjuje svaku zemlju na temelju postignutih rezultata. NATO je odlučio, zbog jedinstvene i tragične nedavne povijesti ove zemlje, da BiH ne može ući u Partnerstvo za mir dok ona ne bude potpuno surađivala s Haškim tribunalom. NATO određuje uvjete, a ne ja. Ja podupirem takvu odluku. Radovan Karadžić snosi veliku osobnu odgovornost za ono što se desilo ovoj zemlji u ranim 90.-im. Njegovo uhićenje ili predaja predstavljaju ne samo zakonsku obvezu i potrebu da se zadovolji pravda, već je to ključni akt kojim bi se zaključila nedavna prošlost, i koji se jednostavno mora dogoditi prije nego BiH započne sa stvarnom izgradnjom svoje budućnosti. Ukoliko BiH želi otvoriti novo poglavlje i pomiriti se s prošlošću, Karadžić i ostali optuženici moraju biti izvedeni pred Haški sud i suočiti se s pravdom.
Posao koji se nalazi pred vlastima BiH je da učine sve što je u njihovoj moći da NATO-vo “Ne” pretvore u “Da”. Takođe razmišljam koje aktivnosti bih ja mogao poduzeti kako bih podržao ovaj proces. Imam pred sobom samo jedan cilj: da BiH uđe u Parnerstvo za mir što je prije moguće, što znači da je potrebno ubijediti NATO, ponovo što je prije moguće, da opstrukcionizam u odnosu prema Haškom tribunalu više ne postoji. S tim u svezi, pripremam mjere koje će smanjiti utjecaj onih koji žele opstruirati napredak ove zemlje ka stabilnosti, prosperitetu i vladavini prava. Također, razmatram mjere koje bi potakle one koji imaju informacije i mogućnost da pruže pomoć Haškom tribunalu da to i učine.
Suočavamo se s donošenjem važnih i teških odluka u BiH u narednom periodu. Od njih ovisi buduća sigurnost i boljitak svakog građanina ove zemlje. Ne smijemo olako donositi ove odluke – ali isto tako ne možemo sebi priuštiti njihovo nedonošenje. U narednim danima, pozorno ću razmotriti mjere koje moram poduzeti. Čim zaključim svoja promišljanja, o tome ću izvijestiti građane BiH, kao i one na koje će se ove mjere odnositi.”