Nakon višemjesečne izrade i konsultacija sa stručnjacima, prijedlog Izbornog zakona Brčko Distrikta dostavljen je Skupštini 5. lipnja 2003. godine, i usvojen 19. rujna, sa jednim važnim amandmanom. Zakon je u potpunosti usklađen sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine. Planira se da se izbori u Brčkom održe istodobno sa općinskim izborima u Bosni i Hercegovini, u listopadu 2004. godine.
Za pravo glasa u Brčkom primjenjivat će se potpuno ista pravila kao i u ostalom dijelu Bosne i Hercegovine, a mandati u Skupštini Brčkog osvajat će se na izborima na gotovo isti način kao u općinama, kantonima i entitetima. Svi stanovnici sa prebivalištem u Distriktu mogu glasovati bez obzira da li trenutno žive u Distriktu ili ne. Distrikt nije bio predmet odluke Ustavnog suda kojom se nalaže minimalna zastupljenost nacionalnih grupa u entitetskim parlamentima – tri većinske grupe u Brčkom su dovoljno velike da budu zastupane i bez toga. Međutim, kao gest volje da se uključi najmanja grupa, Hrvati, Skupština Brčkog je izmijenila prijedlog zakona kako bi se uključila odredba o minimalnoj zastupljenosti od tri mandata (od 29) za svaku od tri nacionalne grupe. Ovo se, primjerice, može usporediti sa minimalnom zastupljenošću od četiri mandata u mnogo većim skupštinama Republike Srpske ili Federacije.
Hrvati imaju sedam mandata u prijelaznoj Skupštini, koju je supervizor imenovao 2000. godine. Od tada, ne postoji dio Distrikta koji nije siguran za povratnike, i ne postoje nikakve pravne prepreke. Zapravo je vraćeno 95% useljive imovine, a rekonstrukcija (uključujući infrastrukturu) je vršena na nediskriminacijski način. Mnogi Hrvati su se zaposlili izvan Distrikta, u BiH ili u Hrvatskoj, i nisu se vratili. Iako nije poznato koliko ima Hrvata među biračima Distrikta, političke stranke pretpostavljaju da bi Hrvati mogli očekivati da osvoje oko četiri mandata ukoliko bi se izbori održali sada.
Hrvatski zastupnici su napustili Skupštinu prije glasovanja, kako bi pokazali da ne mogu prihvatiti manje od minimalno zagarantirane zastupljenosti od šest mandata. Ovo nije bilo prihvatljivo za ostale grupe koje su smatrale da bi zbog toga njihovi birači bili nedovoljno zastupljeni.
Bošnjaci, Srbi i supervizor kažu da bi im bilo drago da u izabranoj Skupštini bude više Hrvata, ali hrvatske stranke moraju ubijediti više Hrvata koji imaju pravo glasa da se registriraju i glasuju. Supervizor je apelovao na Izbornu komisiju BiH da pruži pomoć u tome da se biračima sa pravom glasa koji se nalaze izvan Distrikta pruži prilika da glasuju. Konačno, demokratski parlament mora odražavati sastav biračkog tijela – onih koji glasuju.