Bosna i Hercegovina može se pridružiti ostatku regije i definitivno okrenuti leđa neuspjesima iz perioda stagnacije i krenuti ka periodu reforme i političke suradnje, kazao je visoki predstavnik i posebni predstavnik EU, Valentin Inzko, jučer u New Yorku, gdje je Vijeću sigurnosti UN-a predstavio svoje četvrto izvješće.
Kazao je da se, kako se približava 15. obljetnica Daytonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina može osvrnuti na istinska postignuća – ali da posljednje četiri godine nisu pratile napredak koji je postignut tijekom 11 godina koje su im prethodile. Kazao je također da razlog za to leži u činjenici da su “nacionalistički programi” počeli prevladavati nad “suradnjom i kompromisom.”
Visoki predstavnik i posebni predstavnik EU apelirao je da se stavi točka na “verbalne napade protiv države”, kao i na politiku čiji je cilj spriječiti institucije BiH da služe građanima, posebice u trenutku kada je “ekonomska i socijalna situacija i dalje teška za stotine tisuća ljudi.”
“Izbor pred kojim se Bosna i Hercegovina nalazi nije da li će preživjeti kao država, ili da li će biti podijeljena,” rekao je on. Izbor je “da li će se integrirati i reformirati, i na taj način pridružiti Europskoj uniji i NATO-u, ili će izabrati stagnaciju i izolaciju.”
Istaknuo je da “teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine ne mogu biti predmetom diskusije”, te da “samo Bosna i Hercegovina – kao jedna zemlja – ima budućnost u EU i NATO-u.”
Osim usvajanja reformi čiji je cilj rješavanje ekonomske krize, visoki predstavnik i posebni predstavnik EU kazao je da nove vlasti moraju ozbiljno prihvatiti konstatacije date u Izvješću Europske komisije o postignutom napretku. Nove vlasti se također moraju dogovoriti o ustavnim reformama kojima će se osigurati da Bosna i Hercegovina bude “u potpunosti funkcionalna i održiva, i u stanju da se efikasno nosi sa izazovima euro-atlantske integracije.”