Govoreći na konferenciji o ulaganjima u Londonu, Visoki predstavnik Paddy Ashdown danas je pozvao međunarodne ulagače da, poučeni uspjehom koji su iskusile strane banke u Bosni i Hercegovini, uđu na ovo tržište dok zahtjevne reforme koje su u tijeku u proteklih par godina otvaraju stvarne mogućnosti ulaganja. Poredeći BiH s Poljskom i Mađarskom u ranim 90-tim, Visoki predstavnik je istakao da je “ostvarena makroekonomska stabilnost; uspostavljene su monetarna i financijska disciplina; makroekonomske reforme u cilju uklanjanja ostataka bivše socijalističke ekonomije i otvaranja zemlje prema međunarodnom tržištu i ulaganjima u poodmakloj su fazi.”
Naglašavajući kako je “sektor komercijalnog bankarstva transformiran međunarodnim sredstvima” Visoki predstavnik je rekao da su strane banke brzo stekle povjerenje domaćeg tržišta – što je povoljno za same ulagače kao i za klijente tih banaka.“ Konkurencija koja je nastajala sve većim brojem bankarskih usluga koristila je građanima” rekao je Visoki predstavnik. “Uz sva tržišta koja se otvaraju, oni koji prvi uoče prigodu i koji se odvaže iskoristiti je, požnjet će najbolje rezultate.”
Visoki predstavnik je nastavio naglasivši da će “nova radna mjesta u BiH kao i veće plaće biti rezultat ove vrste stranih ulaganja u bh. privatni sektor, te da se to ne može ostvariti pokušajima oživljavanja propalih državnih poduzeća bivše Jugoslavije. “U današnjem svijetu nova radna mjesta ne otvara država već gospodarski subjekti.”
Visoki predstavnik je govorio na Bosanskoj gospodarskoj konferenciji koju su Veleposlanstva Velike Britanije u Sarajevu i Agencija za promociju stranih ulaganja BiH organizirale u Londonu, jednom od najvaćih financijskih središta.
Visoki predstavnik je istakao da se ratne slike BiH više ne odražavaju na stvarno stanje danas i skrenuo je pozornost godine mukotrpnog rada koji je uložen u obnovu infrastrukture i uspostavu demokratskih institucija, te moderniziranje krivičnih i komercijalnih zakona. “Taj proces je iziskivao mnogo vremena i izazvao dosta nereda kao i svaki građevinski rad,” rekao je Visoki predstavnik, dodavši da će rezultati postati očevidni tijekom narednih godina.
Visoki predstavnik je skrenuo pozornost na srednjoročni program reforme u cilju proširivanja privatnog sektora i pokretanja novog kruga smanjenja poreza za stimuliranje ulaganja o kojem su se 2. prosinca dogovorili premijeri i ministri financija, te je potencijalne ulagače upoznao s uspješnim nastojanjima u okviru inicijative Buldožer na uklanjanju besmislene birokracije koja onemogućava zapošljavanje. Također je iznio ekonomski program – uključujući provedbu reforme indirektnog oporezivanja, osnivanje jedinstvenog sustava za registriranje poduzeća, utvrđivanje jedinstvene i sveobuhvatne trgovinske politike, uspostavljanje procedure za izdavanje certifikata za Europsku zajednicu u cilju poticanja izvoza, kao i poboljšanja u oblasti prikupljanja podataka i strukture državnog proračuna – koja se moraju ostvariti u narednih šest mjeseci ukoliko BiH želi započeti pregovore za Sporazum o stabilnosti i pridruživanju sa EU. “To su ciljevi koje je moguće postići” , rekao je Visoki predstavnik, i svaki od njih će BiH učiniti privlačnijom za ulaganja.
“Mi u BiH smo u potpunosti svjesni toga da se natječemo,” rekao je Visoki predstavnik. BiH radi na tome da postane konkuretna kao njeni susjedi u Jugoistočnoj Europi. BiH već ima najstabilniju valutu na Balkanu, a stopa inflacije je na ništici. Velika dijaspora koja je nastala kao posljedica rata, nakon čega je uslijedio val povrataka iz prekooceanskih zemalja, doveli su do nastanka radne snage koja uključuje pojedince s poznavanjem više stranih jezika i bogatim iskustvom; plaće su konkurentne, a BiH ima dobar zemljopisni položaj. Ona je vrlo blizu zemljama članicama EU i istovremeno u srcu zone slobodne trgovine u Jugoistočnoj Europi, koja ima domaće tržište od oko 55 milijuna potrošača.”
Visoki predstavnik je naveo kako je moguće da je, zbog neprijavljenog prometa koji se odvija na osnovu gotovinskog plaćanja, stvarni ekonomski rast znatno veći od onog koji pokazuju zvanični podaci. “Loša vijest je to što se državna tijela još uvijek bore da nađu načina i urede veći dio ovog neregistriranog prometa, a da ih pritom ne unište. Dobra vijest je to što taj promet uopće postoji – to je znak dinamičnog poduzetničkog okruženja koji može biti odskočna daska za ekonomski razvoj. Kao i u drugim zemljama u tranziciji. BiH je suočena s izazovom da uspješnu sivu ekonomija integrira u glavne ekonomske tokove.”
Zaključio je pozvavši 200 predstavnika poslovnih subjekata koji su nazočili konferenciji da iskoriste prigodu i ulažu u BiH.