Br. 06/22
Koristeći se ovlaštenjima koja su visokom predstavniku dana člankom V Aneksa 10 (Sporazum o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Opći okvirni sporazum), prema kojem je visoki predstavnik konačni autoritet za tumačenje navedenog Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora, i člankom II 1. (d) prethodno navedenog Sporazuma, koji od visokog predstavnika zahtijeva da olakša rješavanje bilo kojih poteškoća koje se pojave u svezi s civilnom provedbom Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini;
Pozivajući se na stavak XI.2 Zaključaka Konferencije za provedbu mira održane u Bonu 9. i 10. prosinca 1997. godine, u kojem je Vijeće za provedbu mira pozdravilo nakanu visokog predstavnika da upotrijebi svoj konačni autoritet u zemlji u svezi s tumačenjem Sporazuma o provedbi civilnog dijela Mirovnog ugovora, kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme u skladu s gore navedenim, “donošenjem obvezujućih odluka, kada to ocijeni neophodnim”, o određenim pitanjima, uključujući i (prema točki (c) stavka XI.2) “mjere kojima se osigurava provedba Mirovnog sporazuma na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine i njezinih entiteta”;
Pozivajući se također na stavak 4 Rezolucije 1174 (1998) Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda od 15. lipnja 1998. godine, prema kojem Vijeće sigurnosti, u skladu s poglavljem VII Povelje Ujedinjenih naroda “…ponavlja da je visoki predstavnik konačni autoritet za tumačenje Aneksa 10 o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora i da u slučaju spora može davati svoja tumačenja i preporuke, te donositi obvezujuće odluke, kako god ocijeni da je neophodno, o pitanjima koja je obrazložilo Vijeće za provedbu mira u Bonu 9. i 10. prosinca 1997. godine”;
Ističući da je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u nekoliko navrata osudio “stagnaciju i nefunkcionalnost u FBiH, uključujući i neimenovanje vlada na razini Federacije (…) tri i pol godine nakon općih izbora 2018. godine, što je ustavna obveza, dakle samim tim i obveza iz Općeg okvirnog sporazuma za mir”, te činjenicu da “predsjednik Federacije nije izvršio svoju ustavnu dužnost da imenuje suce u Ustavni sud Federacije, zbog čega Sud jedva da može funkcionirati, dok je njegovo Vijeće za vitalni nacionalni interes potpuno nefunkcionalno”;
Izražavajući žaljenje što vlasti u Bosni i Hercegovini također nisu provele ni Odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od 1. prosinca 2016. godine u predmetu br. U 23/14 (u daljem tekstu: predmet Ljubić), u kojoj je utvrđeno da odredba Potpoglavlja B, članak 10.12(2), u dijelu u kojem se navodi da se svakom konstitutivnom narodu daje jedno mjesto u svakom kantonu, kao i odredbe Poglavlja 20 – Prijelazne i završne odredbe članka 20.16A(2) toč. a) do j) Izbornog zakona BiH, nisu u skladu s člankom I/2. Ustava BiH i kojom se Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine nalaže da te odredbe uskladi s Ustavom Bosne i Hercegovine u roku od najkasnije šest mjeseci od dana dostavljanja odluke Ustavnog suda;
Izražavajući žaljenje zbog toga što je izostanak provedbe Odluke koja je donesena u predmetu Ljubić doveo do situacije u kojoj je u nedovoljnoj mjeri usklađen pravni okvir kojim se uređuje izbor delegata u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine;
Iskazujući pohvale Centralnom izbornom povjerenstvu Bosne i Hercegovine zbog njegove opredijeljenost da unatoč svemu osigura da delegati u Domu naroda Federacije BiH budu izabrani nakon održavanja Općih izbora 2018. godine u skladu s podzakonskim aktima koje je Izborno povjerenstvo donijelo;
Imajući u vidu nužnost da se pronađe odgovarajuća ravnoteža između održavanja ustavnih garancija danih konstitutivnim narodima i Ostalim u okviru postojećeg sustava i potrebe da se ne samo očuva funkcionalnost institucija, nego da se isto tako ispuni i ustavna obveza prema kojoj se individualna prava ne smiju kršiti na diskriminatoran način što proizlazi iz članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine;
Podsjećajući također da Odluka Ustavnog suda BiH u predmetu br. U 14/12 od 26. ožujka 2015. godine još uvijek nije provedena, ali da je provedba te odluke povezana s prethodnim donošenjem ustavnih i zakonodavnih mjera u svezi s provedbom presuda Europskog suda za ljudska prava donesenih u predmetu Sejdić i Finci, predmetu Zornić i u drugim relevantnim predmetima, te da uvjet iz članka IV.B.1. stavak (2) Ustava Federacije ostaje problematičan i da će ga biti potrebno uskladiti zajedno s odredbama članka IV.B.2. predviđenim u nastavku;
Podsjećajući također da se s provedbom tih presuda kasni i pozivajući da se s raspravom po tom pitanju nastavi što je prije moguće;
Uvjeren u značaj potrebe da se u sustavu poput onog koji je uspostavljen na osnovu Općeg okvirnog sporazuma za mir osigura da konstitutivni narodi budu adekvatno zaštićeni i da ne budu izloženi diskriminaciji;
Uvjeren međutim da ustavne garancije dane konstitutivnim narodima ne bi ni na koji način trebale zadirati u individualna prava građana zajamčena relevantnim međunarodnim konvencijama i Ustavom BiH, te da stoga moraju biti usredsređene na ograničen broj institucija poput npr. Doma naroda;
Uvjeren da će biti neophodna daljnja reforma Ustava Federacije i da će pravila kojim se uređuju sastav, izbor, uloga i funkcije Doma naroda, uključujući i ulogu klubova tri konstitutivna naroda, biti potrebno preispitati što je prije moguće uz poseban naglasak na prava Ostalih;
Napominjući u tom smislu hibridnu prirodu Doma naroda koja objedinjuje etničke i teritorijalne elemente te ističući da različite funkcije koje obavlja Dom naroda kao zakonodavni dom, koji također obavlja i funkcije vezane za zaštitu vitalnih interesa konstitutivnih naroda i važne funkcije u pogledu imenovanja, ozbiljno utječu na sposobnost Doma naroda i Parlamenta Federacije u cjelini da efikasno funkcionira i ostvaruje svoje ustavne nadležnosti;
Naglašavajući da Aneks VII Općeg okvirnog sporazuma za mir nije proglašen provedenim i da posebnu zaštitu treba pružiti pripadnicima konstitutivnih naroda i Ostalim koji žive u područjima u kojima po svojoj brojnosti čine manjinu;
Pozdravljajući napore Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država da omoguće postizanje dogovora o izbornoj reformi kojim bi se pristupilo rješavanju pitanja vezanih za odluke Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda, kao i nedostataka u vezi s integritetom izbornog procesa koje su uočile međunarodne institucije, između ostalih i Ured za demokratske institucije i ljudska prava pri misiji OSCE-a odnosno Venecijanska komisija Vijeća Europe;
Izražavajući žaljenje zbog toga što političke stranke nisu mogle iskoristiti taj proces za postizanje dogovora o ustavnim i izbornim reformama potrebnim radi vraćanja povjerenja građana i navedenim u Mišljenju Europske komisije o zahtjevu koji je BiH podnijela za članstvo u EU;
Imajući u vidu istaknuto mjesto koje izbori imaju prema Općem okvirnom sporazumu za mir i potrebu da se osigura da se izbori održani 2. listopada 2022. mogu provesti ubrzo nakon održavanja bez obzira na rezultate izbora, što predstavlja krucijalan element kako bi se izbori smatrali slobodnim, pravičnim i demokratskim;
Trajno svjestan potrebe da se osigura da se garancije i zaštitni mehanizmi koji su ugrađeni u Ustav Federacije BiH ne koriste na štetu odgovornog upravljanja i funkcionalnosti institucija;
Svjestan važnosti prevazilaženja trenutnog zastoja u institucijama Federacije BiH s ciljem da se Bosna i Hercegovina na smislen način uključi u reforme koje su neophodne kako bi ova zemlja postigla napredak na svom putu ka integraciji u Europsku uniju, te ukazujući s tim u vezi i na Politički dogovor o principima za osiguranje funkcionalne BiH koja napreduje na europskom putu, a koji je postignut u nazočnosti predsjednika Europskog vijeća g. Charlesa Michela 12. lipnja 2022. godine;
Prisjećajući se također da se Bosna i Hercegovina, kao i šira regija, nalazi na prekretnici, te da joj se stoga moraju dati instrumenti kako bi se definitivno osiguralo da ova zemlja može dalje napredovati na svom putu ka integraciji u Europsku uniju;
Uzimajući u obzir i imajući u vidu sve prethodno navedeno, visoki predstavnik ovim donosi sljedeću odluku:
ODLUKA
kojom se donose amandmani na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
Ova Odluka i amandmani koji se nalaze u privitku i čine sastavni dio ove Odluke odmah se objavljuju u “Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine” i na službenim internetskim stranicama Ureda visokog predstavnika i stupaju na snagu odmah.
Ovi amandmani će imati prvenstvo u odnosu na bilo koje nekonzistentne odredbe zakona, propisa i akata. Daljnji normativni akti nisu potrebni radi osiguranja pravnog dejstva ovih amandmana. Međutim, organi vlasti u Federaciji BiH ostaju u obvezi da usklade takve zakone, propise i akte s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Sarajevo, 2. listopada 2022.
Christian Schmidt
Visoki predstavni
AMANDMANI NA USTAV
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Ustav Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine, br. 1/94, 1/94, 13/97, 13/97, 16/02, 22/02, 52/02, 52/02, 63/03, 9/04, 20/04, 33/04, 71/05, 72/05, 32/07 i 88/08) mijenja se i glasi:
Amandman CX
Iza članka III.4. dodaje se novi članak III.5., koji glasi:
“Osim ako nije drugačije predviđeno ovim Ustavom, u ostvarivanju nadležnosti utvrđenih u člancima III.1, III.2. i III.4. ovog Ustava, Federacija i kantoni će postupati u skladu s ovim Ustavom i u interesu Federacije kao cjeline, uzajamno će se podržavati u vršenju svojih dužnosti vodeći računa o načelima lojalnosti i solidarnosti između svih razina vlasti, te će na trajnom osnovu međusobno surađivati, koordinirati i dogovarati se i u dobroj vjeri će pregovarati.”
Amandman CXI
U članku IV.A.6. stavak (2) mijenja se i glasi:
“(2) Dom naroda sastoji se od osamdeset delegata, i to po dvadeset tri delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i jedanaest delegata iz reda Ostalih.”
Amandman CXII
U članku IV.A.8. stavak (1) mijenja se i glasi:
“(1) Delegate Doma naroda biraju kantonalne skupštine proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva. Oni se biraju iz reda njihovih predstavnika, ako drugačije nije predviđeno zakonom.”
Stavak (3) mijenja se i glasi:
“ (3) U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat, jedan Srbin i jedan delegat iz reda Ostalih iz svakog kantona koji ima najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu.”
Amandman CXIII
Članak IV.A.10. mijenja se i glasi:
“Skupštine kantona biraju svoje delegate u Dom naroda u roku od trideset (30) dana od dana ovjere rezultata izbora. Zakonom će se precizirati način preraspodjele mjesta dodijeljenih jednom ili više konstitutivnih naroda i/ili skupini Ostalih iz kantona, ukoliko kantonalna skupština u tom kantonu ne izabere delegate iz reda jednog ili više relevantnih konstitutivnih naroda ili iz skupine Ostalih u Dom naroda u roku predviđenom ovim člankom.”
Amandman CXIV
Iza članka IV.A.12. dodaje se novi članak IV.A.12a., koji glasi:
“U cilju poboljšanja transparentnosti i odgovornosti Parlamenta Federacije, svaki dom će omogućiti učešće građana, uključujući i učešće mladih, u svom radu i svojim će poslovnikom o radu propisati odgovarajuće vidove neposrednog učešća građana u pitanjima koje spadaju u nadležnost Parlamenta Federacije, uključujući i pravo građana Federacije BiH da iniciraju donošenje zakonâ u određenim oblastima kao i uvjete za ostvarivanje takvog prava.”
Amandman CXV
Članak IV.A.15. mijenja se i glasi:
“Svaki dom treba da odbije ili usvoji potrebne zakone u roku od 45 dana nakon njihovog usvajanja u drugom domu. Ukoliko se rok ne ispoštuje, zakon će biti uvršten u dnevni red doma na sjednici koja će se održati nakon isteka roka od 45 dana, a najkasnije 30 dana nakon isteka tog roka.”
Amandman CXVI
U članku IV.A.17a tekst iza riječi: “sustav javnog informiranja”, a koji glasi: “i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Domu naroda”, briše se.
Amandman CXVII
U članku IV.A.17b, stavak (3) mijenja se i glasi:
“(3) Vijeće za zaštitu vitalnog interesa sastoji se od sedam članova, po dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan član iz reda Ostalih. Suce bira Ustavni sud iz reda sudaca toga suda.”
Amandman CXVIII
Članak IV.A.18. mijenja se i glasi:
“(1) U slučaju da dvije trećine jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda ili više od jednog predsjedatelja ili potpredsjedatelja Doma naroda odluče da se zakon, drugi propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes definiran člankom IV.A.17a ovog Ustava, Dom naroda će taj zakon, propis ili akt razmatrati kao pitanje od vitalnog interesa.
(2) Odluka da se zakon, drugi propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes mora biti donesena u roku od jedne sedmice od dana kada je prijedlog zakona, propisa ili akta dostavljen delegatima, a najkasnije do održavanja glasovanja o tom zakonu, propisu ili aktu u Domu naroda.
(3) Ukoliko većina svakog kluba zastupljenog u Domu naroda glasuje za takav zakon, propis ili akt, smatrat će se da je usvojen.
(4) Ukoliko se u Domu naroda postigne suglasnost o amandmanima, takav zakon, propis ili akt se ponovo dostavlja Zastupničkom domu na odobravanje.
(5) Ukoliko se suglasnost u Domu naroda ne postigne ili ukoliko se na prijedlog amandmana ne dobije suglasnost, formirat će se Zajedničko povjerenstvo sastavljeno od predstavnika Zastupničkog doma i Doma naroda. Zajedničko povjerenstvo je sastavljeno na paritetnom osnovu i odluke donosi konsenzusom. Zajedničko povjerenstvo usuglašava tekst zakona, propisa ili akta. Ukoliko se tekst zakona, propisa ili akta usuglasi, zakon, propis ili akt smatra se usvojenim.
(6) Ukoliko Zajedničko povjerenstvo ne postigne suglasnost, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine da donese konačnu odluku o tome da li se predmetni zakon, propis ili akt odnosi na vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda.
(7) Vijeće za zaštitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine odlučuje o prihvatljivosti takvih slučajeva dvotrećinskom većinom u roku od jedne sedmice, a u roku od mjesec dana odlučuje o meritumu slučajeva koji se smatraju prihvatljivim.
(8) Potreban je glas najmanje dvoje sudaca da bi Sud odlučio da se radi o vitalnom interesu.
(9) Ukoliko Sud donese pozitivnu odluku o vitalnom interesu, taj zakon, propis ili akt smatra se neusvojenim, te se dokument vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom slučaju predlagač ne može ponovo dostaviti isti tekst zakona, propisa ili akta.
(10) U slučaju da sud odluči da se predmetni zakon, propis ili akt ne odnosi na vitalni interes, smatra se da je zakon, propis ili akt usvojen/biće usvojen prostom većinom.”
Amandman CXIX
Članak IV.A.18a briše se.
Amandman CXX
Članak IV.B.2. mijenja se i glasi:
“(1) Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim člankom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije.”
(2) Ukoliko u roku od 30 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegatâ u Dom naroda, potreban broj delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda ne predloži kandidata za mjesta predsjednika i dva dopredsjednika Federacije u skladu sa stavom (1) ovog članka, onda će to učiniti bilo koja skupina od sedam delegata iz kluba ili klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda koji kandidate nisu predložili.
(3) Ukoliko u roku od 50 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegatâ u Dom naroda, potreban broj delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda ne predloži kandidata za mjesta predsjednika i dva dopredsjednika Federacije u skladu sa stavcima (1) i (2) ovog članka, onda će to učiniti bilo koja skupina od četiri delegata iz kluba ili klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda koji kandidate nisu predložili.”
(4) Izbor za predsjednika i dva dopredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvaćanje liste koju sačinjavaju tri kandidata i koja uključuje po jednog kandidata iz svakog konstitutivnog naroda predloženog u odgovarajućem klubu konstitutivnog naroda, u Zastupničkom domu, a zatim u Domu naroda.
(5) Imena kandidata predloženih u skladu sa stavcima (1) do (3) ovog članka dostavljaju se Zastupničkom domu, koji će glasovati o jednoj ili više lista u roku od 30 dana od dana dostavljanja imena posljednjeg ili posljednjih kandidatâ, u skladu sa stavcima (1) do (3) ovog članka. Listu odobrava Zastupnički dom ukoliko je podrži većina poslanika koji su prisutni i glasuju i ta lista se dostavlja Domu naroda na odobravanje.
(6) Ukoliko broj kandidata predloženih u skladu sa stavcima (1) do (3) ovog članka omogući formiranje dvije liste, organizirat će se jedno glasovanje u Zastupničkom domu i svaki poslanik će moći glasovati za jednu od ove dvije liste. Lista koja dobije najveći broj glasova u Zastupničkom domu dostavlja se Domu naroda na odobravanje.
(7) U slučaju da broj kandidata predloženih u skladu sa stavcima (1) do (3) ovog članka omogući formiranje više od dvije liste, organizirat će se jedno glasovanje u Zastupničkom domu i svaki poslanik će moći glasovati za jednu od ovih lista. Ukoliko u prvom krugu glasovanja nijedna lista ne dobije većinu glasova poslanika koji su prisutni i glasuju, u roku od jednog tjedna organizira se drugi krug glasovanja u kojem će poslanici Zastupničkog doma glasovati za jednu od dvije liste s najvećim brojem glasova iz prvog kruga glasovanja. Lista koja dobije najveći broj glasova u Zastupničkom domu dostavlja se Domu naroda na odobravanje.
(8) Dom naroda odlučuje većinom glasova delegata koji su prisutni i koji glasuju u roku od 30 dana od prijema liste koju je odobrio Zastupnički dom.
(9) Izuzetno od odredbe stavka (4) ovog članka, ukoliko Zastupnički dom ne odobri listu kandidata u roku iz stavka (5) ovog članka, lista koju sačinjavaju kandidati koji su prilikom predlaganja dobili najveću podršku u odgovarajućim klubovima u Domu naroda u skladu sa stavcima (1) do (3) ovog članka prosljeđuje se Domu naroda i kandidati sa te liste će se smatrati izabranim ukoliko ta lista bude odobrena samo u Domu naroda.
(10) Izuzetno od odredbe stavka (4) ovog članka, ukoliko u roku iz stavka (8) ovog članka Dom naroda ne obavi glasovanje za listu kandidata koju je dostavio Zastupnički dom, izabranim će se smatrati kandidati sa liste koja bude odobrena samo u Zastupničkom domu.
(11) Ukoliko se lista kandidata ne odobri u skladu sa stavcima (4) do (10) ovog članka, postupak se ponavlja. U ponovljenom postupku, Zastupnički dom će glasovati za novu listu u skladu sa stavcima (5) do (7) ovog članka u roku od 15 dana od dana glasovanja kojim je lista kandidata odbijena. Ukoliko je Zastupnički dom iscrpio sve moguće liste kandidata predloženih u skladu sa stavcima (1) do (3) ovog članka, postupak predviđen u stavcima (1) do (7) ovog članka se ponavlja, pod uvjetom da će se rokovi u kojima odgovarajući klub predlaže kandidate iz stavova (1) do (3) ovog članka prepoloviti i da će početi da teku od dana odbijanja posljednje liste u Domu.
(12) Izuzetno od odredbe stavka (4) ovog članka, u ponovljenom postupku izabranim će se smatrati kandidati sa liste koju je odobrio Zastupnički dom.
(13) Tri kandidata izabrana u skladu s ovim člankom odlučuju između sebe koji od njih će obnašati funkciju predsjednika. Ukoliko se dogovor ne postigne, o tome će odlučivati Zastupnički dom.
(14) Predsjednik i dva dopredsjednika Federacije biraju se na mandat od četiri godine. Ista osoba ne može biti izabrana na bilo koje od mjesta predsjednika ili dopredsjednika više od dva puta uzastopno.
Amandman CXXI
U članku IV.B.3. stavak (2) mijenja se i glasi:
“(2) Ukoliko predsjednik ili jedan od dopredsjednika Federacije umre, bude smijenjen ili prema mišljenju Vlade, usvojenom konsenzusom, trajno nije u mogućnosti izvršavati svoje službene dužnosti koje proizlaze iz njegovog položaja, bit će proveden postupak predviđen u članku IV.B.2. pod uvjetom da rokovi u kojima odgovarajući klub predlaže kandidate za upražnjeno mjesto počinje da teče od dana kada su mjesta koja je potrebno popuniti postala upražnjena. Upražnjeno mjesto se popunjava do kraja započetog mandata.”
Amandman CXXII
U članku IV.B.5. stavak (1), iza riječi: “kandidatom za tu funkciju”, dodaju se riječi: “u roku od 30 dana od dana izbora predsjednika i dva dopredsjednika”.
Amandman CXXIII
U članku IV.C.6., stavovi (1) i (2) mijenjaju se i glase:
“(1) Suce Vrhovnog suda, uključujući i predsjednika Suda, bira, imenuje, provodi disciplinski postupak protiv i smjenjuje Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine u skladu sa zakonom.
(2) Predsjednik Federacije uz suglasnost dopredsjednikâ predlaže suce Ustavnog suda za sva upražnjena mjesta u roku od 30 dana od dana kada je listu kandidata dostavilo Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine prema članku IV.B.7.(a)(I) ovog Ustava.”
Iza stavka (2), dodaju se novi stavovi (3) i (4), koji glase:
“(3) Za imenovanje sudaca predloženih u skladu sa stavkom (2) ovog članka potrebna je potvrda većine delegata Doma naroda koji su prisutni i glasuju. Ukoliko jednog ili više sudaca predloženih u skladu sa stavkom (2) ovog članka ne potvrdi većina delegata Doma naroda koji su prisutni i glasuju, predsjednik Federacije uz suglasnost dopredsjednikâ predlaže jednog ili više novih sudaca za sva preostala upražnjena mjesta u roku od 30 dana od dana glasovanja u Domu naroda. Ovaj postupak će se ponavljati sve dok se upražnjena mjesta ne popune. Ukoliko na listi kandidata ne ostane nijedan sudac iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih, Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine dostavlja novu listu kandidata.
(4) Ukoliko predsjednik uz suglasnost dopredsjednikâ ne predloži kandidate za sva upražnjena mjesta u roku od 30 dana od dana kada je Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine dostavilo listu ili od dana glasovanja putem kojeg je Dom naroda odbio da potvrdi kandidate predložene u skladu sa stavkom (2) ovog članka, Dom naroda većinom glasova delegata koji su prisutni i glasuju odlučuje o potvrđivanju jednog najviše rangiranog kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih s liste koju je dostavilo Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine. Ukoliko kandidat ne dobije potrebnu većinu, Dom naroda odlučuje o drugim kandidatima iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih prema redoslijedu na rang listi koju je dostavilo Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine. Ovaj postupak će se ponavljati sve dok se sva upražnjena mjesta ne popune. Ukoliko na listi kandidata ne ostane nijedan sudac iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih, Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine dostavlja novu listu kandidata.”
Dosadašnji stavak (3) postaje stavak (5).
Dosadašnji stavak (4) postaje stavak (6) i mijenja se i glasi:
“(6) Osim ako ne podnesu ostavku ili ne budu s razlogom smijenjeni konsenzusom ostalih sudaca Ustavnog suda, suci Ustavnog suda biće u službi do dobi od 70 godina. U cilju pokretanja postupka za imenovanje novog suca Suda, Ustavni sud će obavijestiti Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine najkasnije šest mjeseci prije datuma kada sudac treba da navrši 70 godina. Ukoliko novi sudac ne bude imenovan do tog datuma, sudac koji je navršio 70 godina nastavlja obnašati dužnost sve dotle dok na dužnost ne stupi novi sudac.”
Amandman CXXIV
Članak IV.D.1. mijenja se i glasi:
“(1) Od niže narečenih funkcija najviše jedna se može popuniti iz reda jednog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih:
- Premijer/predsjednik Vlade;
- Predsjedatelj Zastupničkog doma;
- Predsjedatelj Doma naroda.
(2) Predsjednik Federacije i premijer/predsjednik Vlade ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda.
(3) Nakon izbora predsjednika Federacije i imenovanja premijera/predsjednika Vlade, svaki dom će, ukoliko je potrebno, osigurati poštivanje odredbi stavka (1) ovog članka.
(4) Od niže narečenih funkcija najviše jedna se može popuniti iz reda jednog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih:
- Predsjednik Vrhovnog suda;
- Predsjednik Ustavnog suda;
- Federalni tužitelj.
Amandman CXXV
Članak IV.D.1a briše se.
Amandman CXXVI
U članku V.2.7b, stavku (3), riječi: “člankom IV.6.18.a” zamjenjuju se riječima “člankom IV.A.18”.
Amandman CXXVII
U članku VI.C.6, riječi: “sukladno postupku predviđenom u članku IV.A.18a) toč. 5. do 8. ovog Ustava” zamjenjuju se riječima: “sukladno postupku predviđenom u članku IV.A.18., stavcima (7) do (10) ovog Ustava”.
Amandman CXXVIII
U članku IX.7. postojeća odredba postaje stavak (1) nakon kojeg se dodaje novi stavak (2) koji glasi:
“(2) Izuzetno od odredbe stavka (1) ovog članka, objavljeni rezultati posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini koristit će se za izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke a potrebna su za izbor delegata u Dom naroda.”
Amandman CXXIX
Iza članka IX.11f, dodaje novi članak IX.11g, koji glasi:
“Članak 11g.
(1) Izuzetno od odredbi članka IV.C.6. stavka (2) ovog Ustava kojima se predviđa rok od 30 dana, predsjednik Federacije uz suglasnost dopredsjednikâ predlaže suce Ustavnog suda na svim mjestima koja budu upražnjena u vrijeme stupanja na snagu ovih amandmana s listâ kandidata koje je dostavilo Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine 16. listopada 2019. godine i 26. veljače 2021. godine u roku od pet dana od dana stupanja na snagu ovih amandmana.
(2) Ukoliko predsjednik uz suglasnost dopredsjednikâ ne predloži kandidate za sva upražnjena mjesta u roku od pet dana ili u roku od pet dana od dana glasovanja putem kojeg je Dom naroda odbio da potvrdi kandidate predložene u skladu sa stavkom (1) ovog članka, Dom naroda većinom glasova delegata koji su prisutni i glasuju odlučuje o potvrđivanju jednog najviše rangiranog kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih s liste koju je dostavilo Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine. Ukoliko kandidat ne dobije potrebnu većinu, Dom naroda odlučuje o drugim kandidatima iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih prema redoslijedu na rang listi iz stavka (1) ovog članka koju je dostavilo Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine. Ovaj postupak će se ponavljati sve dok se sva upražnjena mjesta ne popune. Ukoliko na listi kandidata ne ostane nijedan sudac iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih, Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće dostavlja novu listu kandidata.
(3) Izuzetno, Dom naroda koji je konstituiran nakon Općih izbora održanih 2018. godine imat će pravo da se sastaje i donosi odluke potrebne za popunu svih mjesta koja budu upražnjena u Ustavnom sudu u vrijeme stupanja na snagu ovih amandmana, sve do ovjere rezultata Općih izbora. 2022. godine od strane Centralnog izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine.”
Amandman CXXX
Iza članka IX.11g, dodaje se novi članak IX.11h, koji glasi:
“Članak 11h.
“(1) Oba doma će usvojiti odgovarajuće amandmane na svoje poslovnike o radu u skladu s člankom IV.A.12a ovog Ustava u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovih amandmana na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.
(2) Zakonodavna i izvršna vlast Federacije, kantona, gradova i općina će uspostaviti odgovarajuće strukture za inkluzivno učešće mladih u pitanjima koja se tiču njihove budućnosti u navedenim razinama vlasti, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovih amandmana na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.”