Visoki predstavnik Paddy Ashdown jučer je donio paket mjera kako bi pomogao BiH u naporima da se suprotstavi organiziranom kriminalu i korupciji. Krivični zakon BiH i Zakon o krivičnom postupku BiH omogućit će Odjelu Državnog suda za teška krivična djela da odmah počne s radom. Zakon o zaštiti svjedoka i Zakon o sudskoj policiji BiH, kao i izmjene i dopune postojećih bh. zakona o Tužiteljstvu i Sudu BiH, pridonijet će procesuiranju predmeta pred Sudom BiH na odgovarajući način.
Ovi zakoni će također omogućiti Sudu BiH da počne s radom. Ta institucija zauzima središnje mjesto u okviru strategije za borbu protiv organiziranog kriminala u BiH. Visoki predstavnik je u listopadu prošle godine obećao da će do kraja 2002. godine “također proglasiti Krivični zakon BiH, koji je Parlament pokušavao usvojiti kada je isteklo vrijeme prije izbora. Ne možemo čekati da se taj Zakon donese, kao i Zakon o krivičnom postupku, ukoliko smo ozbiljni u našim namjerama da uspostavimo Državni sud, da on profunkcionira i da se pred njim sudi onima koji počine krivična djela”. Dugotrajni proces uspostave vlasti usporio je usvajanje zakona koji se tiču borbe protiv kriminala, iako su suci već imenovani, a Zakon kojim se uspostavlja Sud donesen je u studenom 2000. godine.
Krivični zakon i Zakon o krivičnom postupku predstavljaju pozitivnu kombinaciju pravne tradicije BiH i suvremenih europskih metoda istrage i djelotvorne sudske procedure. Zakon o krivičnom postupku u potpunosti se temelji na znanju i iskustvu bh. pravnih stručnjaka i onih koji se bave pravnom profesijom u BiH. Cijeli tekst ovog zakona su izradili bh. stručnjaci na svom jeziku. Navedeni zakoni bit će temeljem za nastavak reforme krivičnog zakonodavstva u ostalim sudovima širom BiH, osiguravajući učinkovito provođenje pravde, pristup pravdi i jednak tretman za sve. Oba bh. entiteta su započela reformu svojih krivičnih postupaka na osnovu ovih zakona.
Zakoni o zaštiti svjedoka i sudskoj policiji BiH, kao i izmjene i dopune Zakona o tužiteljstvu BiH i Zakona o sudu BiH, imaju za cilj osigurati da se Sud BiH na učinkovit način suprotstavi organiziranom kriminalu i korupciji. Zakon o zaštiti svjedoka omogućava vitalnu zaštitu svjedoka iz ranjivih kategorija ili onih kojima su upućene prijetnje tijekom krivičnog postupka. Sudska policija bit će odgovorna za sigurnost u Sudu i za izvršavanje naloga Suda. Njihove aktivnosti će biti ograničene samo na nadležnosti Suda BiH. Sudska policija će surađivati s entitetskim policijskim snagama. Izmjene i dopune Zakona o Tužiteljstvu i Zakona o Sudu BiH ograničavaju nadležnost Suda BiH na pitanja koja bi mogla imati veoma štetne posljedice po BiH i nadležnosti BiH definirane Ustavom BiH. Ove izmjene i dopune su osmišljene u cilju lakšeg uhićivanja i krivičnog gonjenja počinitelja najtežih krivičnih djela, bez obzira na identitet optuženih.
Visoki predstavnik je naveo sljedeće: “Moji prioriteti su prioriteti bh. građana: pravda i posao. Sposobnost BiH da se djelotvorno suprotstavi kriminalu, te učinkovitost sudova, od iznimnog su značaja za građane ove zemlje. Današnji dan predstavlja važnu prekretnicu kada pravda postaje zbilja u BiH, kao i bitan korak u provedbi reforme koju sam izložio u svibnju prošle godine, po mom dolasku u BiH”.
Visoki predstavnik je jučer također donio odluke kojima se proširuje i dopunjuje mandat Neovisne pravosudne komisije (IJC), koja ima ulogu tajništva Visokih sudačkih i tužiteljskih vijeća (HJCPs). Odlukom se također proširuje mandat “Ogranka za vladavinu prava” međunarodne zajednice, tako da obuhvaća i praćenje suđenja u cilju osiguranja pravičnosti. To je ranije bila zadaća Misije Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini do isteka njenog mandata 31. prosinca 2002. godine.