30.12.2002 OHR Sarajevo

Visoki predstavnik donio izmjene i dopune Zakona o državljanstvu i pozvao na temeljito preispitivanje dvojnog državljanstva

Visoki predstavnik Paddy Ashdown u ponedjeljak je donio Odluku o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine. Izmjene i dopune je odobrio Zastupnički dom BiH na sjednici od 23. prosinca. Visoki predstavnik je donio svoju Odluku zato što još nije uspostavljen Dom naroda BiH koji stoga ne bi mogao usvojiti izmjene i dopune do 1. siječnja. U prvobitnoj verziji Zakona o državljanstvu je predviđeno da ukoliko vlasti BiH ne postignu bilateralni sporazum o dvojnom državljanstvu s drugim državama do 1. siječnja 2003. godine, građani BiH koji imaju dvojno državljanstvo moraju izabrati koje državljanstvo žele zadržati i odreći se drugog. Izmjenama i dopunama koje je danas donio Visoki predstavnik produljava se period za zaključivanje odgovarajućih bilateralnih sporazuma za deset godina, do 1. siječnja 2013. godine.

“Da nisam reagirao, stotine tisuća građana BiH sa dvojnim državljanstvom bi 1. siječnja bili prisiljeni birati između državljanstva Bosne i Hercegovine i državljanstva neke druge zemlje”, rekao je Visoki predstavnik.

Iako izmjene i dopune koje su danas donesene predstavljaju rješenje neposrednog problema, Visoki predstavnik je uputio poziv i da se koristi širi i radikalniji pristup pitanju državljanstva. “Nadam se da će Parlamentarna skupština BiH, tijekom narednih šest mjeseci, ukoliko je nužno i revizijom Ustava, razmotriti provođenje temeljitije reforme odredbi o dvojnom državljanstvu, kako bi Bosnu i Hercegovinu približila uobičajenoj međunarodnoj praksi, u cilju postizanja pristupa pitanju državljanstva koji neće biti temeljen na nacionalnoj pripadnosti, uspostave boljih odnosa sa bh. dijasporom i, što je najvažnije od svega, u cilju omogućavanja da građani ove zemlje putuju sa što je moguće manje ograničenja.

“ Odredbe članka I. 7 (d) Ustava Bosne i Hercegoivne glede dvojnog državljanstva su, kako sam ja to shvatio, ostatak iz starog Ustava Jugoslavije. Uobičajenija europska i međunarodna praksa danas jeste da države ne ograničavaju dvojno državljanstvo na one slučaje u kojima postoje bilateralni sporazumi s drugom zemljom- nego da dozvoljavaju da svaki državljanin uživa dvojno državljanstvo ukoliko ispunjava uvjete, bez ograničenja.”

Visoki predstavnik je konstatirao da su takav “neograničavajući” pristup dvojnom državljanstvu nedavno usvojile zamlje kao što su Kanada, Novi Zeland, SAD i Italija ta da se on smatra sredstvom za održavanje bliskog i korisnog kontakta s građanima u cijelom svijetu. Visoki predstavnik je rekao da je to nešto što je od posebnog značaja za Bosnu i Hercegovinu jer je rat doveo do široko raspostranjene dijaspore.

“Uz to, prema mom shvatanju, zahtjev Bosne i Hercegovine za bilateralnim sporazumom je imao utjecaj na stvaranje poteškoća sa zemljama koje su usvojile ovaj mnogo liberalniji “ neograničavajući” pristup”, rekao je Visoki predstavnik. Vlada Velike Britanije mi je, na primjer, (a gdje pitanje dvojnog državljanstva nije bilo ograničeno već 50 godina) objasnila da, budući da oni nemaju praksu bilateralnih sporazuma o dvojnom državljanstvu, smatraju kako je teško osigurati da se takav sporazum zaključi sa Bosnom i Hercegovinom.