29.01.2003 OHR Sarajevo

Upravni odbor Vijeća za provedbu mira danas treba razgovarati o Planu provedbe misije OHR-a

Visoki predstavnik danas boravi u Briselu, gdje će nazočiti sastanku Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, koji će se održati u periodu od 29. do 30. siječnja 2003. godine.

Tijela vlasti Bosne i Hercegovine na sastanku će predstavljati Stjepan Pocrnja, glavni tajnik Stalnog odbora za vojna pitanja i Mirsad Kebo, ministar za ljudska prava i izbjeglice.

Upravni odbor će diskutirati o pet sljedećih pitanja:

  • Ciljevima iz oblasti obrane, koje će prezentirati glavni tajnik Stalnog odbora za vojna pitanja, uključujući i planove BiH za uspostavu efektivne civilne kontrole nad oružanim snagama na državnoj razini,
  • Pogoršanju ekonomske situacije u BiH, kao i napretku ostvarenom po pitanju reformi u oblasti carina i poreznog sustava koje su vrlo bitne za rješavanje navedenog pitanja,
  • Planu provedbe misije OHR-a, koji obuhvaća šest ključnih zadaća za koje je OHR naglasio da su od posebnog značaja,
  • Strategiji provedbe Aneksa VII, koju će prezentirati ministar za ljudska prava i izbjeglice, kao i procesu izgradnje domaćih kapaciteta u cilju promoviranja procesa održivog povratka izbjeglica;
  • Preliminarnim zaključcima sa sastanka između predstavnika Međunarodnog krivičnog tribunala iz Haga (ICTY) i OHR-a, održanog u periodu od 13. do 15. siječnja 2003. godine, u svezi pitanja izgradnje domaćih kapaciteta za procesuiranje ratnih zločina u BiH.

Na preliminarnom sastanku Upravnog odbora, koji će se održati večeras, razgovarat će se o Planu provedbe misije OHR-a. Visoki predstavnik će reći sljedeće: “Plan provedbe misije OHR-a se fokusira na ono što je bitno, a ne na ono što je poželjno. Naš posao je osigurati ono što je od stvarne koristi za građane BiH unatoč smanjenju međunarodnih resursa, te izvesti BiH na put koji vodi samo u jednom smjeru – ka uspostavi države u kojoj će vladati mir, koja će biti održiva i koja će se kretati ka europskim integracijama. Plan provedbe misije OHR-a je dio šire tranzicijske strategije za više europsko, a manje intervencionističko prisustvo, što više odgovara zemlji koja želi postati članicom Europske unije. To nije izlazna strategija za međunarodnu zajednicu, to je strategija ulaska BiH u Europu”.