U Sarajevu se danas na razini političkih direktora sastao Upravni odbor Vijeća za provedbu mira kako bi razmotrio napredovanje u provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma.
Unatoč trenutačnog fokusa na predizbornoj kampanji, članovi Odbora su zapazili da je od prošlog sastanka došlo do napretka u provedbi Daytonskog sporazuma. Nekoliko zakona je usvojeno, kao npr. Zakon o carinama, konvertibilna marka je sada prihvaćena kao sredstvo plaćanja na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, nove putovnice se izdaju u Federaciji i Republici Srpskoj, i došlo je do manjinskih povrataka – ograničenih po broju, ali važnih po značaju.
Upravni odbor je iskazao svoju punu potporu OESS-u koji je obavio izvanredan posao u organizaciji i nadgledanju izbora i predizborne kampanje. Odbor očekuje da izbori budu uistinu slobodni i pravedni, da se održe bez incidenata i da rezultiraju jačanjem demokracije u Bosni i Hercegovini. Upravni odbor poziva sve građane da iziđu na glasovanje, jer im izbori daju jedinstvenu priliku da izaberu vođe koji će raditi u njihovom interesu i odgovorno voditi zemlju. Odbor potcrtava da zastrašivanje birača i bilo kakve prijetnje – od prijetnji pojedincima do prijetnji da se bojkotiraju izbori – povređuje načela demokracije. Uporaba takvih sredstava ne predstavlja stabilan osnov za razvoj demokracije.
Članovi Odbora su ponovili svoju odanost ideji povratka svih izbjeglica i protjeranih osoba svojim kućama, te pozivaju vlasti da se viže zalazu za postizanje tog cilja. Međunarodna zajednica je do sada radila u tom pravcu, i posebice će inzistirati da novoizabrani lideri ispune svoje obveze.
Članovi Odbora su također istaknuli važnost manjinskih povrataka u gradove, jer oni daju primjer i ohrabruju manjinske povratke u ostale dijelove zemlje. U tom smislu Sarajevo ima posebnu obvezu s obzirom na njegov status glavnog grada i svoju multietničku prošlost. Ta obveza je jasno definirana u Sarajevskoj deklaraciji.
Visoki predstavnik Carlos Westendorp informirao je Odbor da je došlo do napretka u stvaranju uvjeta za manjinski povratak u Sarajevo, i prenio je želju vlasti da svi donatori ponovno počnu osiguravati pomoć ovom gradu. U svezi s time je Upravni odbor izrekao da se mnogo više mora napraviti da se postignu ciljevi Sarajevske deklaracije, ali da su napori vlasti ohrabrujući. Ako se tako nastavi, članovi Odbora ne isključuju mogućnost da pozovu donatore da ponovno počnu davati pomoć gradu.
Upravni odbor je također diskutirao o krajnjem roku navedenome u federalnim stambenim i imovinskim zakonima, po kojima se povrat stanarskog prava na stanove u društvenom vlasništvu može zatražiti samo do 4. listopada ove godine. Upravni odbor je sa zabrinutošću zapazio da problemi u podnošenju zahtjeva i dalje postoje, te je razmotrio potrebu produžetka krajnjeg roka za podnošenje zahtjeva.
Upravni odbor je zapazio bitan napredak koji je postignut u rekonstrukciji medija, a posebice napore u cilju uklanjanja političke kontrole i utjecaja na javne elektronske medije. Odbor je podržao pristup visokog predstavnika po pitanju HRT-a i potrebi da se razjasni pravni status Erotel-a i odašiljača u zapadnoj Hercegovini. Oni su također sa zadovoljstvom prihvatili uspostavu Neovisnog povjerenstva za medije (IMC) i njegov doprinos u rješenju pitanja HRT-a i reguliranja rada elektronskih medija.
Odbor je diskutirao i o nekoliko drugih tema, kao što su reforma sudskog sustava, pregovori o Pločama i problemi vezani za pitanje sukcesije. Odlučio je da se ponovno sastane 6. listopada.