Kako se provedba imovinskih zakona ubrzava nakon nedavnih izmjena i dopuna, agencije zadužene za provedbu imovinskih zakona: OHR, OESS, UNHCR, CRPC i UNMIBH su uočile preostale nejasnoće u svezi prava korisnika imovine na kojoj je podnesen zahtjev za povrat ili napuštene imovine.
Nakon izdavanja odluke, bilo odluke čiji je rok izvršenja 15 ili 90 dana, i nakon što istekne rok za njeno izvršenje, nositelj odluke gubi pravo da nastavi korištenje predmetne imovine. U rješenju se može navesti da korisnik ima pravo tražiti alternativni smještaj od nadležnih vlasti. Međutim, ovo pravo, iako obvezuje domaće vlasti da odmah poduzmu aktivnosti u osiguravanju takvog smještaja, ne pruža zakonski temelj korisniku da nastavi koristiti predmetnu imovinu.
Pravo na dodjelu alternativnog smještaja sukladno imovinskim zakonima imaju samo one kategorije korisnika koje imaju prihod niži od predviđenog iznosa, nemaju sredstva, uključujući dodijeljeno zemljište, i koji su do 28. veljače pokazali da su uradili sve što je u njihovoj moći da uđu u posjed svoje prijeratne imovine. Ovo uključuje i pokušaje da se obnovi ta imovina ako nije uvjetna za stanovanje. Privremeni korisnici, koji su u bilo kom trenutku odbili neku ponudu za alternativni smještaj, bilo od domaćih vlasti ili od podnositelja zahtjeva, ili bilo koju ponudu za pomoć u obnovi, nemaju pravo na alternativni smještaj. To pravo nemaju ni osobe čiji su roditelji, djeca, supružnici, ili članovi obiteljskog domaćinstva u bilo kom periodu nakon 1991. godine, ostvarili pravo na povrat prijeratnog doma ili pravo na stambeni smještaj bilo gdje na području entiteta na kojem su raseljeni ili prijeratnog grada ili općine stanovanja. Pravo na alternativni smještaj ne uživaju ni privremeni korisnici koji su bili podstanari prije sukoba.
Privremeni korisnici trebaju osigurati dokaze da u potpunosti ispunjavaju kriterije. Ukoliko ispunjavate ove kriterije prvenstvena je odgovornost stambenih tijela ili OMI-ja općine u kojoj trenutno živite da osiguraju alternativni smještaj.
Ako, sukladno imovinskim zakonima, nemate pravo na alternativni smještaj još uvijek možete uživati pravo na hitni smještaj ukoliko vi ili članovi vašeg obiteljskog domaćinstva nakon 1991. godine nemate mogućnosti za smještaj, nemate dovoljan prihod ili sredstva i ako ste registrirani kao raseljene osobe. Ukoliko možete dokazati da ispunjavate ove kriterije nadležno ministarstvo zaduženo za izbjeglice i raseljene osobe i socijalno ugrožene slučajeve (u Federaciji bi to prvenstveno bila županijska ministarstva) mora vam osigurati takav smještaj.
Domaće vlasti koje donose rješena, potpisuju rješenja o deložaciji i sprovode deložacije izvršavaju svoje obveze sukladno imovinskim zakonima. Na isti način osobe koje koriste stanove ili imovinu koju potražuju druge osobe ili stanove na kojima ne postoji zahtjev za povrat, a koji se trebaju koristiti za alternativni smještaj osoba koje imaju zakonsko pravo na takav smještaj, moraju također prihvatiti činjenicu da, sukladno zakonu, moraju napustiti tu imovinu.