br. 19/25
Koristeći se ovlastima koja su visokom predstavniku dana člankom V Aneksa 10. (Sporazum o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Opći okvirni sporazum za mir), prema kojem je visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji za tumačenje narečenog Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora, i člankom II.1.(d) prethodno navedenog Sporazuma, koji od visokog predstavnika zahtijeva da “olakša rješavanje bilo kojih poteškoća koje se pojave u svezi sa civilnom provedbom Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kada visoki predstavnik ocijeni neophodnim”;
Pozivajući se na stavak XI.2 Zaključaka Konferencije za provedbu mira održane u Bonu 9. i 10. prosinca 1997. godine, u kojem je Vijeće za provedbu mira pozdravilo nakanu visokog predstavnika da upotrijebi svoj konačni autoritet u zemlji u vezi s tumačenjem Sporazuma o provedbi civilnog dijela Mirovnog ugovora, kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme u skladu s gore navedenim, “donošenjem obvezujućih odluka, kada to ocijeni neophodnim”, o određenim pitanjima, uključujući i (prema točki (c) stavka XI.2. „mjere kojima se osigurava provedba Mirovnog sporazuma na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine i njezinih entiteta”;
Podsjećajući također da je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u više navrata potvrdilo svojim rezolucijama donesenim na temelju poglavlja VII Povelje Ujedinjenih naroda da uloga visokog predstavnika kao konačnog autoriteta u zemlji u pogledu implementacije Aneksa 10. Dejtonskog mirovnog sporazuma uključuje “ovlaštenje za donošenje obvezujućih odluka kada ocijeni da je to neophodno o pitanjima koja je Vijeće za provedbu mira razmatralo u Bonu 9. i 10. prosinca 1997. godine”;
Zabrinut zbog toga što se Bosna i Hercegovina suočava s brojnim tužbenim zahtjevima iz arbitraža po osnovu bilateralnih sporazuma o zaštiti investicija te da ovi zahtjevi predstavljaju značajan rizik za financijsku održivost Bosne i Hercegovine i konstatirajući da ne postoji zakonski mehanizam za izvršenje arbitražnih odluka na način na koji se osigurava očuvanje institucionalnog integriteta i funkcionalne stabilnosti države;
Napominjući da ovakvo stanje ukazuje na sistemski nedostatak u osiguravanju da obveze koje proizlaze iz djelovanja odgovornog subjekta preuzima taj subjekt i da pokretanje izvršnih postupaka protiv Bosne i Hercegovine, naročito onih kojim se traži isplata iz državnog proračuna, izravno ugrožava financijske interese i imovinu ključnih institucija, uključujući Centralnu banku Bosne i Hercegovine i Agenciju za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA). Takvi postupci ugrožavaju ne samo normalno funkcioniranje ovih institucija nego i status države u međunarodnim financijskim odnosima;
Napominjući također da ovi izvršni postupci imaju negativan utjecaj na raspodjelu sredstava koja su potrebna Središnjem izbornom povjerenstvu za uvođenje izbornih tehnologija u izborni proces – prijeko potrebnih za jačanje izbornog integriteta i transparentnosti u skladu s međunarodnim demokratskim standardima. Ovu zabrinutost dodatno pojačava i činjenica da proračun institucija Bosne i Hercegovine i njenih međunarodnih obveza za 2025. godinu još nije usvojen, te da u postojećem nacrtu Proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine nije predviđeno financiranje za potrebe nabave izbornih tehnologija;
Imajući u vidu nedavna zbivanja u svezi s odlukom Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u arbitražnom predmetu Viaduct d.o.o. Portorož, Vladimir Zevnik i Boris Goljevšček protiv Bosne i Hercegovine (predmet br. ARB/16/36), koja uključuje odluku od 18. travnja 2022. godine i odluku ICSID-a o zahtjevu za poništenje iz svibnja 2024. (u daljnjem tekstu: Odluka ICSID-a), u kojima je potvrđeno pravo podnositelja tužbenog zahtjeva na naknadu štete u iznosu od 39,8 milijuna EUR, sa kamatom koja se obračunava po ponderiranoj prosječnoj cijeni kapitala (engl. WACC rate) od studenog 2021. godine i od svibnja 2024. godine do datuma konačne isplate;
Svjestan da ova obveza naknade proizlazi iz bilateralnog Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Slovenije o recipročnom unapređenju i zaštiti investicija, ratificiranog u siječnju 2002. godine (“Službeni glasnik BiH”, br. 2/02), koji je zaključen u cilju unapređenja i zaštite investicija garantiranjem pravičnog i ravnopravnog tretmana i izričitim priznavanjem nadležnosti ICSID-a za rješavanje investicijskih sporova u kojima nije postignuto sporazumno rješenje;
Prisjećajući se da je Odlukom ICSID-a nedvojbeno utvrđeno da su organi vlasti Republike Srpske isključivo odgovorni za štete nastale dodjelom koncesije u 2004. godini u svrhu izgradnje dvije hidroelektrane na rijeci Vrbas i za jednostrani raskid te koncesije u 2016. godini; te da Bosna i Hercegovina i njezine institucije nisu imale učešća u ovim radnjama, niti je dato odobrenje za spomenute radnje, dok s druge strane Republika Srpska nikada nije ni osporavala vlastitu ulogu ili odgovornost po tom pitanju;
Napominjući da su 2017. godine, Bosna i Hercegovina (koju je zastupao tadašnji predsjedatelj Vijeća ministara, g. Denis Zvizdić) i Republika Srpska (koju je zastupala tadašnja predsjednica Vlade Republike Srpske, gđa. Željka Cvijanović) zaključili Sporazum o međusobnim pravima i obvezama u vezi s arbitražnim postupkom u ovom predmetu (objavljen u “Službenom glasniku BiH”, No. 54/17; u daljnjem tekstu: Sporazum iz 2017. godine);
Napominjući također da je prema ovom Sporazumu iz 2017. godine Vlada Republike Srpske preuzela punu odgovornost za pokriće svih troškova pravnog i arbitražnog postupka, uključujući i sve financijske obveze proistekle iz konačne odluke ICSID-a, te se izričito obvezala da će isplatiti sve iznose naknada u ime Bosne i Hercegovine u utvrđenim rokovima, po prijemu dokumentiranog zahtjeva od Pravobraniteljstva Bosne i Hercegovine;
S obzirom da, uprkos opetovanim zahtjevima za isplatu koje je u skladu sa Sporazumom iz 2017. godine podnosilo Pravobraniteljstvo Bosne i Hercegovine, Republika Srpska nije postupila u skladu sa preuzetim obvezama, što je dovelo do pokretanja izvršnog postupka protiv Bosne i Hercegovine, u kojem se traži naplata iz proračuna Bosne i Hercegovine i utječe na međunarodnu financijsku odgovornost države, te da ove izvršne mjere također ugrožavaju imovinu i financijske interese Bosne i Hercegovine i njenih institucija;
Uzimajući u obzir da se izvršnim mjerama – kako domaćim tako i međunarodnim – dovodi u opasnost ne samo redovno funkcioniranje državnih institucija, nego i imovina Centralne banke Bosne i Hercegovine, uključujući i zgrade njezinih regionalnih ureda, kako je potvrđeno prvostepenim sudskim odlukama u Mostaru (20. ožujka 2025. godine) i Banja Luci (4. lipnja 2025. godine), te financijski interesi Bosne i Hercegovine, kako je potvrđeno u prvostupanjskoj odluci u Sarajevu, kao i financijski interesi Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA), čiji prihod je blokiran od strane organizacije EUROCONTROL na osnovu odluke nadležnog organa u Briselu;
Uvažavajući napore koje su preduzeli organi vlasti Bosne i Hercegovine na provedbi Odluke ICSID-a, nastojeći da izdvoje sredstva za isplatu iz proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine. Ti napori su imali za cilj ne samo da se eliminira neposredna opasnost za funkcioniranje ključnih državnih institucija, nego i to da se spriječi akumuliranje kamate na iznos glavnice financijske obveze – t.j. akumuliranje koje svakim proteklim danom sve više ograničava mogućnosti Bosne i Hercegovine da ispuni ovu obvezu;
Napominjući međutim da takvi napori nisu doveli do namjeravanog rezultata. Konkretno, Centralna banka Bosne i Hercegovine nije provela prijedlog Ministarstva financija i trezora Bosne i Hercegovine da se utvrđena financijska obveza namiri iz profita Centralne banke. Naime, Centralna banka je takvu odluku utemeljila na zakonskoj dužnosti da zašiti svoju imovinu i poslovanje, imajući u vidu izvršne postupke koji se trenutno vode pred nekoliko domaćih sudova, uključujući i sudove u Mostaru i Banja Luci, a koji predstavljaju neposredan rizik po imovinu Centralne banke;
S obzirom da do sada proračun institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2025. godinu još uvijek nije usvojen, te da nacrt Proračuna ne predviđa izdvajanje sredstava namijenjenih za isplatu obveza u vezi s odlukom ICSID-a, budući da je takva obveza nastala uslijed postupanja organa vlasti Republike Srpske; te da u proračunu Republike Srpske za 2025. godinu također nije predviđeno ispunjavanje ove obveze;
Uzimajući u obzir također da su rezerve za poravnanja prihoda od putarina koje su akumulirane na posebnom računu kod Centralne banke Bosne i Hercegovine i dalje blokirane, budući da metodologija za raspodjelu tog prihoda između entiteta nije usuglašena u Upravnom odboru sustava neizravnog oporezivanja.
Naglašavajući da ovdje nije svrha priznavanje niti poravnanje potraživanja stranog investitora, budući da je navedeno potraživanje već priznato i prihvaćeno od strane nadležnih domaćih sudova i Sporazumom između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srpske iz 2017. godine, nego je svrha utvrđivanje izvora financijskih sredstava potrebnih za ispunjavanje obveza Republike Srpske, te uklanjanje prepreka za usvajanje proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2025. godinu.
Neovisno o propisanoj namjeni ovih sredstava utvrđenoj odredbama članka 21., stavak (3) Zakona o sustavu neizravnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH”, br. 55/04, 34/07, 49/09 i 91/17), ova rezerva predstavlja jedini raspoloživi izvor sredstava dovoljan za provedbu Odluke ICSID-a. Pretpostavlja se da iznos neophodan za izvršenje približno odgovara udjelu Republike Srpske u ovom prihodu, te da uporaba ovih sredstava neće poremetiti fiskalnu ravnotežu na bilo kojoj razini vlasti. U ovom izuzetnom slučaju mora se uzeti u obzir uporaba ovog izvora sredstava;
Uvažavajući mogućnost da, nakon što bude usvojena metodologija za raspodjelu prihoda od putarina, izmirenje obveze Republike Srpske iz trenutačno raspoloživih sredstava prihoda od putarina – koja obuhvataju udjele Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine – može dovesti do isplate iznosa koji je veći od iznosa na koji Republika Srpska ima pravo. U tom slučaju, Republika Srpska ne bi dobila nikakve daljnje isplate iz ovog izvora sve dok eventualna potraživanja Federacije Bosne i Hercegovine ili Brčko distrikta Bosne i Hercegovine ne budu u potpunosti izmirena , u skladu s konačnim poravnanjem;
Izražavajući zabrinutost što Odluka ICSID-a predstavlja ne samo neposredan rizik po proračun institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine, nego i što ukazuje na odsustvo zakonski uspostavljenog mehanizma u Bosni i Hercegovini kojim bi se omogućilo izvršenje takvih odluka bez ugrožavanja integriteta i funkcioniranja državnih institucija. Ovim se naglašava postojanje sistemskog nedostatka u osiguravanju da obveze koje proizlaze iz radnji odgovornog subjekta budu propisno izmirene od strane tog subjekta. Pored toga, na osnovu akta br. 01-07-2-PBiH-63/25, kojeg je 24. travnja 2025. godine Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine dostavilo Pravobraniteljstvo Bosne i Hercegovine, država se suočava sa još nekoliko tužbenih zahtjeva iz investicijskih arbitraža po osnovu bilateralnih investicijskih sporazuma, koji podrazumijevaju moguća potraživanja novčanih naknada u iznosu koji premašuje 1,5 milijardu konvertibilnih maraka;
S obzirom da Bosna i Hercegovina nema pravni mehanizam kojim bi se organ odgovoran za povredu bilateralnih investicijskih sporazuma mogao prinuditi na isplatu naknade – a u svjetlu odbijanja Republike Srpske da postupi u skladu s arbitražnim odlukama u predmetu Viaduct, uprkos njenim obvezama prema Sporazumu iz 2017. godine sa Bosnom i Hercegovinom o međusobnim pravima i obvezama u tom postupku;
Napominjući također činjenicu da se bilateralnim investicijskim sporazumom od Bosne i Hercegovine zahtijeva da osigura pravnu zaštitu investicije, i da se Ustavom [članak III/2.b)] obvezuju entiteti da će pružiti svu potrebnu pomoć državi u ispunjavanju njezinih međunarodnih obveza, neophodno je da Bosna i Hercegovina donese zakonodavne mjere kojima se garantira puno izvršavanje arbitražnih odluka od strane nižih razina vlasti u interesu investitora;
Uzimajući u obzir i imajući u vidu sve prethodno narečeno, visoki predstavnik ovim donosi sljedeću odluku:
ODLUKA
kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju institucija Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine” br. 61/04, 49/09, 42/12, 87/12, 32/13 i 38/22)
- Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju institucija Bosne i Hercegovine stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje se na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika i u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju institucija Bosne i Hercegovine, koji čini sastavni dio ove Odluke, stupa na snagu na način predviđen člankom 10. narečenog zakona, na privremenom osnovu, sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u propisanoj formi.
- Nakon izvršenja upute predviđene u stavku 7. ove Odluke, smatrat će se da razlozi kojima se opravdava uskraćivanje isplate profita Centralne banke Bosne i Hercegovine više ne postoje i da će shodno tome sredstva profita biti raspodijeljena u skladu s relevantnim odredbama Zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, br. 1/97, 29/02, 8/03, 13/03, 14/03, 9/05, 76/06 i 32/07”. Profit Centralne banke Bosne i Hercegovine utvrđen od strane Upravnog vijeća Centralne banke raspodjeljuje se:
– Središnjem izbornom povjerenstvu Bosne i Hercegovine u iznosu predviđenom u Završnom izvješću provedenih pilot projekata uvođenja novih tehnologija u izborni proces u Bosni i Hercegovini i studiji izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces Bosne i Hercegovine od 28. veljače 2025. godine. Ova raspodjela će poslužiti za pokriće svih troškova nabave izbornih tehnologija koje se uvode za potrebe Općih izbora u 2026. godini.
Sredstva preostala nakon raspodjele izvršene u skladu sa stavkom 3. ove Odluke bit će raspoređena u proračun institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2025. godinu, u korist institucija Bosne i Hercegovine.
- Nakon podnošenja specificiranog proračunskog zahtjeva od strane Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine, ministar financija i trezora Bosne i Hercegovine će biti u obvezi da bez odlaganja stavi na raspolaganje zahtijevana sredstva na predmetnim ili namjenskim računima, bez obzira na status postupka usvajanja proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2025 godinu. Ukoliko ministar raspodjelu ne izvrši u roku od sedam (7) dana od dana prijema relevantnog zahtjeva, zamjenik ministra će biti u obvezi da izvrši navedenu raspodjelu.
- Iznos određen u skladu s ovom Odlukom bit će uvršten u prijedlog kao i u proračun institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2025 godinu.
- Bez obzira na predviđenu namjenu prihoda od putarina propisanu člankom 21., stavak (3) Zakona o sustavu neizravnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, br. 44/03, 52/04, 32/07, 34/07, 4/08, 50/08 , 49/09, 32/13 i 91/17), a isključivo u svrhu provođenja Odluke Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u predmetu br. ARB/16/36 – Viaduct d.o.o. Portorož, Vladimir Zevnik i Boris Goljevšček protiv Bosne i Hercegovine od 18. travnja 2022. godine, uključujući i naknadnu odluku ICSID-a od 1. svibnja 2024. godine, iznos od 120 milijuna konvertibilnih maraka, koji bi približno trebao odgovarati obvezi utvrđenoj u ovim odlukama, a koji uključuje glavnicu duga, kamatu i troškove postupka, odbija se od akumuliranog iznosa rezerve za poravnanje iz prihoda od putarina koji se drži na posebnom računu Centralne banke Bosne i Hercegovine. Ovaj odbitak će se smatrati iznosom koji odgovara udjelu Republike Srpske i bit će prenesen na Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine isključivo u svrhu provedbe odluke ICSID-a kako je ovdje navedeno.
- Nakon prijenosa navedenih sredstava na račun koji dostavi Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine, smatrat će se da su ova sredstva dostupna predlagatelju izvršenja (Viadukt et al) i neće se obračunavati niti isplatiti dodatna kamata sukladno ovoj Odluci. Ministar financija i trezora Bosne i Hercegovine će, postupajući s dužnom pažnjom, izvršiti isplatu ovih sredstava bez odlaganja nakon zaprimanja validnog zahtjeva od predlagatelja izvršenja. Centralna banka Bosne i Hercegovine izvršit će prijenos Ministarstvu financija i trezora Bosne i Hercegovine ekvivalentnog iznosa iz istog izvora koji će se odmah dodijeliti Federaciji Bosne i Hercegovine. Ukoliko ministar ne izvrši raspodjelu sredstava u roku od sedam (7) dana od primitka validnog zahtjeva, ili po primitku podataka o računu od Ministarstva financija Federacije Bosne i Hercegovine, zamjenik ministra dužan je izvršiti raspodjelu sredstava.
- Pravobraniteljstvo Bosne i Hercegovine, Centralna banka Bosne i Hercegovine i BHANSA će odmah poduzeti aktivnosti s ciljem obustave izvršnih postupaka protiv financijskih interesa i imovine Bosne i Hercegovine i njezinih institucija.
- Iznosi isplaćeni predlagatelju izvršenja u skladu sa stavkom 7. ove Odluke kao i svaki preostali iznos od 120 milijuna konvertibilnih maraka, koji će poslužiti za izmirenje svih troškova postupka nastalih iz proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine, neće se smatrati budućim potraživanjem Republike Srpske sa računa namijenjenog za prikupljanje putarina ili od Federacije Bosne i Hercegovine ili Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. Tako isplaćeni iznosi smatrat će se utrošenim od strane Republike Srpske, a sva sredstva potrebna za ostvarenje namjena propisanih Zakonom o sustavu neizravnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini, u iznosu čija je isplata izvršena u skladu sa stavkom 7. ove Odluke, bit će osigurana iz vlastitih financijskih izvora Republike Srpske, uključujući njezin proračun.
- Nakon što Upravni odbor usvoji metodologiju za raspodjelu prihoda od putarina u skladu sa Zakonom o sustavu neizravnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH”, br. 55/04, 34/07, 49/09 i 91/17), bit će izvršena neophodna poravnanja između entitetâ i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine uzimajući u obzir iznose isplaćene sukladno stavku 7. ove Odluke. U slučaju da je zbog izvršenja Odluke ICSID-a isplaćen veći iznos iz rezerve za poravnanje od onoga koji bi pripao Republici Srpskoj nakon konačnog poravnanja zasnovanog na metodologiji za raspodjelu prihoda od putarina usvojenoj od strane Upravnog odbora, sredstva prikupljena iz prihoda od putarina neće se raspoređivati Republici Srpskoj dok se u cijelosti ne izmire eventualna potraživanja Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, a što je Uprava za neizravno oporezivanje dužna realizirati neovisno o dodatnim nalozima ili instrukcijama nadležnih organa.
Sarajevo, 17. srpnja 2025. Christian Schmidt
Visoki predstavnik
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju institucija Bosne i Hercegovine
Članak 1.
U zakonu o financiranju institucija Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, br. 61/04, 49/09, 42/12, 87/12, 32/13 i 38/22), u članku 2. (Definicije), stavku (1), točka j) mijenja se i glasi:
“j) Rashodi: predstavljaju umanjenje proračunskih resursa i čine ih, između ostalog: tekući troškovi (plaće i naknade za uposlene, materijalni troškovi i usluge, troškovi osiguranja, bankarske usluge i ugovorene usluge), sva servisiranja duga, kao i servisiranje financijskih obveza iz pravomoćnih i izvršnih sudskih odluka ili pravomoćnih i izvršnih odluka drugih relevantnih tijela, u kojima je Bosna i Hercegovina određena kao dužnik, tekući grantovi, kapitalni izdaci, grantovi dodijeljeni ostalim razinama vlasti, subvencije i donacije.”
Članak 2.
U članku 8. (Sadržaj Proračuna), stavku (2), pod točkom b), alineja 3. mijenja se tako što se dodaje sljedeći tekst na kraju postojeće odredbe, koji glasi:
“uključujući i podatke o servisiranju financijskih obveza iz pravomoćnih i izvršnih sudskih odluka ili pravomoćnih i izvršnih odluka drugih relevantnih tijela, u kojima je Bosna i Hercegovina određena kao dužnik, ukoliko se izvršenje takve obveze vrši iz proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine.”
Članak 3.
Članak 14. (Rashodi) mijenja se tako što se dodaje novi stavak (9), koji glasi:
“(9) U slučajevima kada je Bosna i Hercegovina određena kao dužnik u skladu sa pravomoćnom i izvršnom sudskom odlukom ili pravomoćnom i izvršnom odlukom drugih relevantnih tijela, donesenom na osnovu međunarodnog bilateralnog ili multilateralnog sporazuma čiji je potpisnik Bosna i Hercegovina, kojom je sama obveza utemeljena na investicijskom ili komercijalnom ugovornom odnosu između organa vlasti entiteta, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine ili organa na nižoj razini vlasti sa stranim investitorom, te je ista rezultat činjenja ili nečinjenja tog organa kako je utvrđeno narečenom odlukom, organ odgovoran za takvo činjenje ili nečinjenje (u daljnjem tekstu: stvarni dužnik) dužan je bez odlaganja, a najkasnije u roku od trideset (30) dana od dana pravomoćnosti i izvršnosti navedene odluke, osigurati sredstva neophodna za izvršenje te odluke ili izravno izmiriti financijsku obvezu predlagatelju izvršenja. Rashodi po osnovu izvršenja tih financijskih obveza mogu se realizirati preko Centralne banke Bosne i Hercegovine, korištenjem sredstava osiguranih u skladu sa stavkom (7) ovog članka i člankom 13., stavak (3) ovog zakona, na osnovu ugovora iz stavka (8) ovog članka.”
Članak 4.
Iza članka 14., dodaje se novi članak 14a, koji glasi:
“Članak 14a
(Ugovor sa stranim investitorom)
Prilikom sklapanja ugovora sa stranim investitorima, neovisno o tome da li strani investitor ima registriranu pravnu osobu u Bosni i Hercegovini, Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska, Brčko distrikt Bosne i Hercegovine, ili organ na bilo kojoj drugoj razini vlasti, su dužni u ugovor uvrstiti odredbu kojom se izričito i nedvojbeno utvrđuje da će odgovornosti za eventulano nastalu štetu koja proizlazi iz takvog ugovora snositi isključivo predmetni ugovorni organ.
Članak 5.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika ili jedan dan nakon objave u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, u ovisnosti o tome koji od ova dva datuma prije nastupi.