«Bijeg Karaj Kamel bin Alija je skandalozan i još jednom pokazuje da u okviru kaznenog sustava u BiH postoje ozbiljni i sustavni nedostaci», izjavio je danas vršitelj dužnosti visokog predstavnika Raffi Gregorian.
«Problemi s kaznenim sustavom su višestruki i dobro poznati, a bjekstvo bin Alija je tek posljednji u dugome nizu problema koje organi vlasti i ministar pravde Federacije Feliks Vidović nisu uspjeli riješiti tijekom nekoliko godina», rekao je Gregorian.
Problem sigurnosti u zatvorima je prisutan u oba entiteta BiH. Međunarodna zajednica je nakon bijega Radovana Stankovića iz zatvora u Foči inzistirala na detaljnoj izmjeni zakona i propisa koji reguliraju kazneni sustav u BiH. Resorni ministar je nadležan da izradi nacrt izmjena i dopuna zakona i usmjerava ih tijekom zakonodavnog procesa. Kao što pokazuje i slučaj Karaj Kamel bin Alija, vlasti Federacije BiH nisu riješile ove dugogodišnje probleme. Ovaj slučaj naglašava nekoliko sustavnih propusta koji su davno trebali biti riješeni:
- Izlazak na slobodu tijekom služenja kazne ne treba se smatrati pravom, nego privilegijom koju mogu dozvoliti jedino nadležne vlasti. Za Karaj Kamel bin Alija je utvrđeno da predstavlja opasnost za državnu sigurnost i osuđen je za nasilna kaznena djela. Ukoliko, na osnovi zakona, nije bilo načina da mu se ne dozvoli izlazak na slobodu, onda je zakon potrebno mijenjati.
- Mora postojati jasnija i izravnija komunikacija između zatvorskih organa, pravosuđa, agencija za provođenje zakona i nadležnih ministarstava. U ovome slučaju, Ministarstvo pravde Federacije BiH je pravodobno primilo upozorenje od sigurnosnih agencija BiH o postojanju osnovane prijetnje da bi Karaj Kamel bin Ali mogao pobjeći, no zatvorski organi u Zenici su primili tu informaciju od Ministarstva pravde Federacije BiH previše kasno da bi mogli spriječiti bin Alijev izlazak na slobodu. U svakoj europskoj demokratskoj zemlji ovakav propust bi primorao nadležnog ministra da podnese ostavku.
- Nasilni kriminalci koji su povratnici u činjenju kaznenih djela predstavljaju prijetnju društvu. Međutim, ovaj slučaj pokazuje da kazneni sustav u BiH ne pravi razliku između ovakvih opasnih zatvorenika i ostalih zatvorenika. Postoji jasna potreba da se društvo zaštiti od ovakvih višestrukih povratnika u činjenju kaznenih djela. Kazneni sustav BiH mora početi praviti razliku između nasilnih počinitelja kaznenih djela i drugih.
«Obujam ovog problema se ne može potcjenjivati», rekao je danas vršitelj dužnosti visokog predstavnika Gregorian. «Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo pravde Federacije BiH, na teritoriju Federacije trenutačno borave 1 203 osuđena kriminalca protiv kojih je izrečena konačna i obvezujuća presuda, a koji se trenutačno nalaze na slobodi umjesto da služe utvrđenu kaznu. U samome Sarajevu taj broj je visok i iznosi 400 kriminalaca koji će čekati do četiri godine prije no što započnu služenje izrečene kazne. Pri tome je poznato da postoji rizik da bi ove osobe mogle pobjeći, jer u susjednim zemljama boravi gotovo 300 osoba osuđenih za počinjena kaznena djela koje ne mogu biti izručene BiH».