Proces europskih integracija će biti uspješan samo ukoliko bude jasno da je to proces koji će donijeti uzajamnu korist – proces koji će obogatiti kako Bosnu i Hercegovinu, tako i Europsku uniju, bit će argument koji će iznijeti Visoki predstavnik na konferenciji na temu europskog identiteta koja će se održati večeras u Banjoj Luci. On će izjaviti da je to jedan od osnovnih argumenata koje je iznosio u proteklim tjednima čineći napore u promoviranju olakšavanja viznog režima za građane BiH.
“Logika ovog argumenta ne bazira se na tome da bi građani BiH trebali biti tretirani s popuštanjem ili velikodušnošću ili s posebnom brigom, nego na tome što će njihovo slobodno kretanje Europom donijeti socijalnu i ekonomsku korist ne samo Bosni i Hercegovini, nego i Europskoj uniji,” reći će Visoki predstavnik.
On će izjaviti da je proces europskih integracija uopćeno pogrešno shvaćen kao proces pripajanja i apsorpcije, što ovaj proces zapravo nije. Konačno pristupanje BiH će Europskoj uniji donijeti niz jasnih prednosti, kao i Bosni i Hercegovini.
Ali kako bi za ovo dali uvjerljive argumente, predstavnici BiH moraju iskoristiti rezerve samopouzdanja, integriteta i optimizma građana. “Kao Visoki predstavnik, mogu opravdano – a, nadam se, i učinkovito – poduzeti ovakav način lobiranja u ime BiH. Ali, kada govorimo o ovladavanju rezervama samopouzdanja, integriteta i optimizma građana koji moraju poduprijeti ovu vrstu lobiranja, to ne mogu ja učiniti. To moraju uraditi građani BiH i njihovi lideri,” reći će Visoki predstavnik.
Visoki predstavnik će naglasiti da glavni element identiteta BiH proističe iz religijskih tradicija u BiH. “Od odlučujućeg je značaja da se religijske vrijednosti urede i uspostave na takav način da stvore i konsolidiraju civilno društvo, društvo u kojemu glas i savjest pojedinca predstavljaju temelj političkih i društvenih normi. Vjerske zajednice, njihovi članovi i njihovi poglavari, imaju jedinstvenu i potencijalno veliku ulogu u stvaranju takvoga društva.” On će također reći da ne smijemo zaboraviti da europski identitet također proistječe iz duha prosvjetiteljstva prema kojem su Europljani utemeljili svoje društvo na njegovim filozofskim tradicijama što je dovelo do modernoga društva koje se zasniva na vladavini zakona, znanosti i racionalnosti.
Visoki predstavnik će konstatirati da je utjecaj vjerskih poglavara snažan i konstruktivan kada oni “govore i u ime drugih vjerskih zajednica a ne samo svojih vlastitih, kada su predvodnici u ponovnoj izgradnji i drugih vjerskih objekata a ne samo svojih vlastitih; kada sebe vide kao poglavare građana a ne samo jednog određenog naroda. Ono što mislim da je potrebno – i to žurno potrebno – jeste prijelaz sa zagovaranja političkih programa na davanje jasne i blagovremene potvrde prvenstva koje imaju ljubav i pomirenje. Bez ovakve jasne potvrde ovo društvo ne može ići naprijed – a uloga (i moralna obveza) vjerskih zajednica jeste da daju takvu potvrdu.”