Mala i srednja poduzeća su bili glavni pokretači ekonomskoga oporavka u ostalim europskim zemljama, i tu istu ulogu bi mogla odigrati i u Bosni i Hercegovini.
“U poslijeratnoj Njemačkoj, kao i u mnogim drugim europskim zemljama, ekonomski oporavak je osiguran zahvaljujući malim i srednjim poduzećima”, rekao je Visoki predstavnik Christian Schwarz-Schilling na današnjem sastanku s ravnateljima gospodarskih komora iz BiH.
“Kao bivši ravnatelj jednog srednjeg poduzeća upoznat sam s izazovima s kojima se suočava takvo poduzeće, a također mi je poznato da je poduzećima potrebno učinkovito predstavljanje kako bi se uspješno nosila s ovim izazovima”, rekao je Visoki predstavnik.
“U Njemačkoj, gospodarske komore igraju značajnu i konstruktivnu ulogu na način što lobiraju u ime poduzeća privlačenjem pažnje zakonodavaca, zaobilaženjem birokratskih prepreka, i ohrabrivanjem poduzeća da dijele među sobom svoja iskustva i stručnost. Smatram da komore u BiH mogu djelovati na isti način.”
Današnjem sastanku kojim je predsjedao prvi zamjenik Visokog predstavnika Larry Butler nazočili su predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Mahir Hadžiahmetović, predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH, Avdo Rapa, predsjednik Gospodarske komore Republike Srpske, Mladen Mičić, kao i ostali predstavnici komora.
Do ukidanja sustava obveznog članstva na entitetskoj razini (i obveznog plaćanja pristojbe za članstvo) koje je obavljeno u okviru «Buldožer» reforme 2004. godine, sva poduzeća registrirana u BiH su automatski morala plaćati za održavanje i funkcioniranje komora. Od 2004. godine naovamo entitetske komore su bile u takvoj situaciji da su morale uvjeriti poduzeća da se članstvo isplati. Gospodarska komora Republike Srpske je uspjela zadržati svoje članstvo (i prihode) tako što je uvela sustav kvalitetnog upravljanja i poduzećima ponudila širi spektar usluga.
Na današnjem sastanku je, između ostaloga, razgovarano o tome kako se iskustvo Gospodarske komore Republike Srpske može primijeniti i na ostale komore u BiH, kako bi poboljšale svoje kapacitete i konkurentnost. Povod za odluku o učlanjenju u komoru trebala bi biti sposobnost komore da zagovara interese svojih članica (iako obvezno članstvo mora biti poštovano kada je propisano zakonom).
Svi sudionici su se složili da bi gospodarske komore u BiH mogle snažnije poduprijeti ekspanziju sektora malih i srednjih poduzeća u okviru kojega se počinju otvarati nova radna mjesta. Ovaj sektor bi se, pak, mogao razvijati puno brže ako bi se poslovna zajednica angažirala na učinkovitijem lobiranju kod vlasti da usvoje i provedu dodatne reforme kako bi unaprijedili poslovno okruženje.