OHR – visoki predstavnik za BiH, Paddy Ashdown
Cilj ove konferencije za štampu je da Vladi Republike Srpske koju predvodi SDS prenesemo odlučnu i jedinstvenu poruku iz Vašingtona, Brisela i međunarodne zajednice. A ta poruka je jasna. Razmislite ponovo – prije nego što bude prekasno.
Prošlo je nešto više od sedmicu dana otkada su Vlada Republike Srpske i Narodna skupština Republike Srspke blokirale restrukturiranje policije, i učinivši to razbile svaku nadu ove zemlje. Nadu u jedinu budućnost koju ova zemlja može imati.
Međunarodna zajednica ostavila je malo vremena kako bi ljudi razmislili o posljedicama te odluke za SDS, za Vladu RS, za građane RS i BiH u cjelini. Ali sada je došlo vrijeme da prezentiramo prvu fazu našeg usaglašenog odgovora.
Bilo je mnogo špekulacija o tome šta ću najaviti danas i u narednim sedmicama – neke su bile tačne, a neke manje tačne.
Danas se ne želim zadržavati na tome.
Ako Vlada RS pod rukovodstvom SDS-a ustraje u ovom stavu, suočit će se s posljedicama svojih postupaka, sigurno kao što je sigurno da noć slijedi dan, a mi ćemo imati, na žalost, dovoljno vremena da planiramo svoj odgovor. Niko ne može očekivati da uništi nadu cijele zemlje i da prođe nekažnjeno, i ako Vlada RS pod rukovodstvom SDS-a i dalje bude insistirala da to učini, moraće se suočiti sa posljedicama koje neminovno dolaze sa izolacijom – ali ne zaboravimo da su građani Republike Srpske ti koji će najviše patiti. Cijena izolacije za njih će biti manje radnih mjesta, više siromaštva, nema bezviznog režima, i nema šanse za pridruživanje ostatku regije na putu ka Evropi.
Restrukturiranje policije nije opasno za Republiku Srpsku. Prava opasnost leži u odabiru potpune izolacije.
Zbog toga se jutros želim usredsrediti na to šta znače odluke Vlade RS rukovođene SDS-om, i to ne za političare, već za građane Republike Srpske i građane ove zemlje u cjelosti.
I želimo podcrtati, još jednom, našu punu odlučnost – moju, Evropske unije, Sjedinjenih Država, ostatka međunarodne zajednice – da ova reforma uspije, bez obzira koliko to teško bilo, bez obzira koliko se Republika Srpska trudila da to blokira, i bez obzira na to koliko će trajati.
Evropska unija vrlo je jasno iskazala da želi da se BiH i ostatak regiona pridruže Evropi.
Ta ponuda još uvijek važi i danas, baš i kao prije sedmicu dana. Ponuda će ostati na stolu i slijedeće sedmice, mjeseca, godine.
Ali ako se želite pridružiti ovom klubu, morate ispoštovati standarde koje on postavlja.
Restrukturiranje policije jedan je od posljednjih uslova koje BiH mora ispuniti. To će i ostati jedan od uslova – slijedeće sedmice, mjeseca, godine.
Bez restrukturiranja policije neće biti pregovora o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, i neće biti napretka ka Evropi – to znači izolaciju. To je jednostavna istina.
Dakle, građanima Republike Srpske mora biti potpuno jasno gdje ih vodi njihova vlada rukovođena SDS-om.
A sada se želim osvrnuti na jedno generalnije pitanje.
Reforma policije nije jedino pitanje koje obstruira Vlada RS rukovođena SDS-om. Ali reforma policije trenutno je najvažnije pitanje.
Blokiranjem reforme policije, oni vode Republiku Srpsku u izolaciju.
Imali su priliku da izaberu integraciju, ali su umjesto toga izabrali politički ekvivalent zatočeništva u samici.
Zbog toga je BiH – i unutar nje RS – jedina zemlja u cijeloj Evropi, osim Bjelorusije, bez ugovornog odnosa sa Evropskom unijom. Da li građani RS zaista to žele – da izaberu Bjelorusiju umjesto Brisela?
To znači da, dok se Srbija i Crna Gora priprema da započne pregovore o stabilizaciji i pridruživanju za svega nekoliko sedmica, BiH će ostati na margini, bez prijatelja i sama, dok je njeni susjedi pretiču na putu ka Evropi. Da li građani RS zaista to žele?
To znači da sve prednosti pridruživanja Evropi – radna mjesta, slobodna putovanja, bolji životni standard – prednosti koje sada zemlje poput Mađarske i Slovenije uzimaju zdravo za gotovo, neće pripasti BiH već njenim susjedima, a ovdje neće biti moguće zbog uporne nepopustljivosti Vlade RS. Da li građani RS zaista to žele?
Mi to ne želimo, i niko u BiH to ne bi trebao prihvatiti.
Restrukturiranje policije moraće se desiti ako BiH, i RS, žele da se pridruže Evropskoj uniji, i da počnu uživati sve pogodnosti bliže veze sa Evropskom unijom čak i prije samog pridruživanja.
Nije upitno da li će se reforma policije desiti, već kada će se desiti: što duže bude trebalo Vladi RS da postigne dogovor, veću će štetu nanijeti Republici Srpskoj i građanima cijele zemlje.
Dakle, Vlada RS mora hitno napraviti izbor, jer je pet do dvanaest: prihvatiti restrukturiranje policije u skladu sa principima Evropske unije, ili osuditi vlastitoga naroda na izolaciju i trpiti posljedice.
Izbor je samo i isključivo u njihovim rukama. Moraju ga napraviti odmah. Nadam se da će donijeti ispravnu odluku.
Ambasada SAD – ambasador Douglas L. McElhaney
U novembru se navršava 10 godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, te mislim da je taj datum podsjetnik svima nama ovdje u BiH i cijelom svijetu na to koliko daleko je ova zemlja stvarno otišla. Otkako sam stigao ovamo prošlo ljeto, sam sam se osvjedočio koliko prepreka je Bosna i Hercegovina savladala da bi zauzela svoje mjesto partnera u evro-atlantskim institucijama. Sada se ponovo ova zemlja našla u ključnoj fazi i na ključnoj tački ovog puta. Obećanje koje nudi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Evropske unije predstavlja kvalitetan skok naprijed prema budućem razvoju Bosne i Hercegovine i njene uloge u evro-atlantskim strukturama.
Kako je Paddy istakao, razgovore o ispunjavanju uvjeta Evropske unije o policiji blokirala je nespremnost vlade Republike Srpske predvođeneSDS-om da se dogovore neophodne reforme koje su uvjet za početak pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Mislim da ne bismo trebali zaboraviti što ovaj sporazum znači kao obećanje za bolji život svim građanima ove zemlje, svim građanima ove zemlje. No, kao i svi veliki koraci, i za ovaj će trebati puno napora. Kako je to poznato najnovijim članicama EU, Mađarskoj, Sloveniji i drugim, ako se želi postati dijelom Unije kao punopravni partner, sve zemlje moraju donositi teške odluke.
Dozvolite da jasno naglasim da mi snažno podržavamo EU u ovom pitanju, te sve one u BiH koji žele ovo pitanje vidjeti razriješenim. Mi smo, zajedno sa svojim saveznicima, odlučni da ovo dovedemo do kraja. Mnogi se pitaju kakve sankcije slijede nakon neuspjeha vlade Republike Srpske da ozbiljno pregovara o policijskoj reformi. Nažalost, najveća sankcija se u ovom trenutku nalazi pred građanima RS i Bosnom i Hercegovinom u cijelini: beskonačna odgoda njihove nade za izlazak na put priključenja Evropi.
U ovom trenutku se očekuje od rukovodstva BiH, prvenstveno od rukovodstva Republike Srpske i vlade predvođene SDS -om, napredak na tri ključna područja: saradnja sa Međunarodnim tribunalom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji u Hagu, reforma odbrane te pitanje o kojem razgovaramo danas, reforma policije, koja je ključ početka ovih važnih pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.
Oči svijeta i moje vlade uprte su u Bosnu i Hercegovinu vagajući napredak koji je učinjen, prilike koje su propuštene. Nadam se boljitku ove zemlje i nadam se da će njeni hrabri građani naći način da dostignu ove ciljeve. Hvala vam.
Predsjedništvo EU – ambasador Matthew Rycroft
Međunarodna zajednica je odlučna. Evropa je jednoglasna. Mi svi želimo da se Bosna i Hercegovina integriše u Evropu. Ali, kao što je slučaj i sa drugim zemljama, samo onda kada se ispune svi uslovi. U slučaju BiH, to znači da pregovori o Stabilizaciji i pridruživanju, što je prvi korak ka priključenju EU, mogu početi samo onda kada se postigne dogovor o reformi policije. A to znači dogovor koji poštuje tri principa Evropske komisije.
Evropska integracija će ostati naša strategija. Reforma policije neće nestati kao preduslov za evropsku integraciju. A tri principa neće nestati kao naš test reforme policije.
Stoga, reforma policije će se dogoditi. Pitanje je samo da li će se dogoditi brzo, i voditi dobitima. Ili sporo. Što to bude išlo sporije, negativnije mjere biće poduzete protiv onih koji ne ispunjavaju svoje obaveze da implementiraju Dejton i načine napredak na putu ka Evropi.
Kao što sam više puta rekao, RS ne prijeti opasnost od reforme policije. Opasnost za RS dolazi ako se policijska reforma ne provede.
U ovom trenutku, Vlada RS je povela RS duž puta opstrukcionizma i izolacije. Još uvijek im nije prekasno da promijene smijer. Postoji još jedna posljednja šansa da uvide koje su posljedice, i nadoknade izgubljeno vrijeme. U suprotnom, BiH će zaostati još više iza Srbije i Crne Gore i ostalih koji napreduju ka Evropi. Zbog Evrope, zbog BiH, zbog RS-a, vrijeme je da se promijeni smijer.
Delegacija Evropske komisije u BiH – ambasador Michael B. Humphreys
Ja sam prošle sedmice boravio u Briselu i tamo sam jasno osjetio da je pozitivno raspoloženje u vezi sa budućnošću Bosne i Hercegovine pokvareno odlukom RS da ne ide dalje sa reformom policije.
To je imalo trenutne posljedice u New Yorku gdje je trebalo da se trojka Evropske unije sretne sa ministrom vanjskih poslova BiH. Ovaj susret je otkazan; trojka EU je odbila da se sastane sa ministrom vanjskih poslova Ivanićem jer EU ne razgovara sa opstrukcionistima.
Kao što su naglasile moje kolege, mi smo svi razočarani raspadom pregovora o reformi policije.
Mi smo se otvoreno nadali da će sporazum biti postignut i da će biti u potpunosti u skladu sa 3 principa za uspješnu reformu policije.
Ja smatram da su ti principi ponovljeni toliko puta da ih većina građana ove zemlje zna napamet.
Međutim, da ne bi bilo nikakve dileme o tome šta podrazumijevaju ta 3 principa – ja ću ih još jednom ponoviti:
1) osigurati isključivu nadležnost za policiju na državnom nivou,
2) eliminirati politički uticaj iz policije, i
3) osigurati da su policijska područja utvrđena na osnovu tehničkih i profesionalnih kriterija.
Reforma policije, jasno, i dalje ostaje uslov za dalje pomake ove zemlje prema EU. To se NEĆE mijenjati.
Ne radi se o tome da smo mi tvrdoglavi, nego je razlog što je ovo svakako najefikasniji način da se organizira policija u ovoj zemlji.
Dobra, politički nezavisna i efikasna policija predstavlja okosnicu svake demokracije. A potpuno funkcionalna demokracija je jedan od osnovnih uslova za članstvo u EU.
Kada je Evropska komisija objavila Studiju izvodljivosti u novembru 2003. godine nadali smo se da će u 2004. godini biti načinjeni značajni pomaci da se može krenuti u novu fazu – početak pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.
U toku 2004. godine su načinjeni dobri pomaci. Mnogi važni zakoni su usvojeni, osnovane su institucije, a ova zemlja je načinila pomake i u saradnji sa Međunarodnim krivičnim tribunalom u Hagu.
Sve političke stranke su uložile mnogo vremena i napora, i one koje su na vlasti i opozicija, kako bi se načinili pomaci prema EU.
Prema tome, šteta je ne načiniti još jedan korak. Završiti ovu fazu i krenuti u narednu.
Ako pogledamo susjede – vidimo da je Hrvatska na ivici otpočinjanja pristupnih pregovora; Srbija i Crna Gora će početi pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju 4. oktobra; mi ćemo dati preporuku Evropskom vijeću prije kraja godine u vezi sa zahtjevom Makedonije za članstvo u Evropskoj uniji; Albanija bi trebala da završi svoje pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju u narednim mjesecima. Jedino Bosna i Hercegovina ostaje sama bez jasnih izgleda u vezi sa evropskom integracijom. Je li to što hoće građani Bosne i Hercegovine? Je li to želja ljudi u Federaciji i Republici Srpskoj? Sumnjam da jeste.
Naredni potez je sada, jasno, na političarima RS. Oni treba da se odluče za sljedeći korak.
Mi ne možemo načiniti taj korak u ime političara.
Jedino možemo reći da smo spremni nastaviti raditi na ovom pitanju kad god oni budu spremni.
Pitanja novinara:
Amra Hadžiosmanović, AFP novinska agencija:
Ambasdore Ashdown, da li postoji rok za vlasti Republike Srpske da promjene svoje mišljenje?
Visoki predstavnik, Paddy Ashdown:
Da budemo jasni. Roka više nema. On je istekao. Ova zemlja je izgubila priliku da započne pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju prije desete godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma. Rok je prekoračen. Neće biti ponovno postavljen, ne može se povratiti. Prilika je propuštena. Međutim, ono što sada čujete, posebno u komentarima mog kolege Douglas-a McElhaney-a iz Vašingtona, jeste da će uskoro deseta godišnjica Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sada se postavlja sljedeće pitanje – može li se ovaj problem politički riješiti na vrijeme do desete godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, proslavu onog što je Dejtonski mirovni sporazum postigao, ili će to propasti i imati prirodne posljedice na način na koji gledamo na desetu godišnjicu Dejtonskog mirovnog sporazuma, što svi mogu i razumjeti? Dakle, u tome je stvar, znači – da li se može postići politički sporazum širom BiH u skladu sa tri principa Evropske komisije, da bi proslava desete godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma mogla biti proslava onog što se može uraditi u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma, umjesto onog što se ne može uraditi u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma?
Sada, naravno ako se to može postići, ako se politički sporazum može uspostaviti do desete godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, to bi otvorilo vrata prema pregovorima o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, a u nekoj kasnijoj fazi, i više od toga. Međutim, nema roka, jer je rok istekao i više ne postoji. Nažalost, to se sada ne može popraviti.
Dozvolite mi da istaknem slijedeću stvar, tako da bi ljudi mogli bolje shvatiti pozadinu ovoga. Međunarodna zajednica je angažovana širom Balkana, pokušavajući da stabilizuje regiju i da riješi sva neizvjesna pitanja u regiji. U regiji prevladavaju dva neizvjesna pitanja. Jedno je pitanje Kosova, a drugo je pitanje Srbije i Crne Gore. Iskreno, sve do prošlog utorka navečer većina zapadnih političara, koji su angažovani na rješavanju i stabilizaciji Balkana, gledali su Bosnu i Hercegovinu i govorili: «U redu, sve ide jako dobro. Stabilno je. Ide se ka započinjanju pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Ne morate se brinuti za Bosnu.” I odjednom, nakon onog što se desilo prošlog utorka navečer, probude se i uoče da postoji potencijalna nestabilnost i u Bosni, da je destinacija prema kojoj je ova zemlja išla sada nestala. Postoji veoma jednostavna računica, i jasno ste je čuli iz Vašingtona, ne možemo dozvoliti treći slučaj nestabilnosti, hoću da kažem treće neizvjesno pitanje na Balkanu. Bosna nije nestabilna, međutim kao rezultat ovoga njena budućnost postala je neizvjesna.
Danas ste čuli upotrebu riječi “odlučnost”, i to veoma jasno izraženu. U međunarodnoj zajednici prisutna je izrazita odlučnost da se ne smije dozvoliti nastanak i trećeg neriješenog pitanja o budućnosti jedne Balkanske zemlje – Bosne i Hercegovine. To je neprihvatljivo, i to je snaga koja stoji iza izjava koje ste danas čuli. Mi smo odlučni da to i sprovedemo, a sada je i vrijeme da RS razmotri posljedice izolacije. Nadamo se da će to uraditi ubrzo.
Amra Hadžiosmanović, AFP novinska agencija:
Možete li mi molim vas pojasniti slijedeće: Da li je ispravno reći da vlasti Republike Srpske imaju do 21. novembra da postignu sporazum kako bi izbjegli sankcije?
Visoki predstavnik, Paddy Ashdown:
Ne.Pošteno je reći samo da sada imaju jako malo vremena da pokažu da su spremni da ponovo razmotre i krenu ka postizanju rješenja ovog problema. Biti će potrebno izvjesno vrijeme da se to učini, ali ono što je sigurno je da nemaju do novembra. Samo je pitanje dana i sedmica. Rekao sam sedmica, u množini, a možda to nisam trebao. Neću postavljati rokove, a dobro znate zbog čega u ovoj situaciji. Međutim, neki koraci se moraju poduzeti.
Danas sam u novinama otkrio da je gospodin Bukejlović najavio neke nove prijedloge. Odlično. Nadam se da ponovo razmišlja o reformi. Međutim, neka ovo opet ne bude samo gubljenje vremena. Nikoga ne zanimaju prijedlozi koji nisu u skladu sa tri principa Evropske komisije. Ako zaista osmišljavaju nove prijedloge koji jesu u skladu sa tri principa Evropske komisije – to je izvanredno. A sada ih trebamo vidjeti, po mogućnosti u narednih nekoliko dana. Dakle, možda biste nam vi mogli učiniti uslugu upitavši gospodina Bukejlovića, što ću ja sigurno i učiniti, koji su to njegovi prijedlozi? Kada će ih on iznijeti? Ako se razmatraju neki novi prijedlozi trebali bismo ih i vidjeti u narednih nekoliko dana.
U bliskoj budućnosti se mora shvatiti da je stav koji je RS zauzela, a to je izolacija, neprihvatljiv i veoma opasan stav. Ne za mene, ne samo za građane BiH, već i za samu Republiku Srpsku.
Sead Numanović, Dnevni avaz:
Gospodine Ashdown, dva pitanja. Prvo, šta zapravo znači politički sporazum? Da li je to odobrenje reforme u parlamentu, sporazum između entiteta ili sporazum o reformi? A drugo pitanje je, znači li ovo da vi, za sada, ne planirate nikoga smijeniti?
Visoki predstavnik, Paddy Ashdown:
Nikada vam ne govorim ono što planiram učiniti. Zato me nemojte ni pitati. Ono što planiram će vam biti jasno kada se to počne dešavati. Politički sporazum mora biti sporazum između stranaka, podržan od strane demokratske strukture Bosne i Hercegovine, a to svi dobro znaju.
Ambasada SAD, Douglas McElhaney:
Samo bi se volio nadovezati na ono što je Paddy rekao. Posljednjih nekoliko dana bili smo u kontaktu sa ljudima iz vlade ove zemlje, i moj državni podsekretar im je jasno naglasio značaj ovog problema. Istina je da smo mnogo radili na reformi odbrane, te da je bilo određenog napretka u saradnji sa haškim tribunalom, ali ne i što se tiče glavnih problema. A ovo je nešto što se mora riješiti, i zbog toga smo se sastali sa gospodinom Terzićem i gospodinom Ivanićem – kako bi im jasno stavili do znanja da je Amerika izuzetno odlučna po ovom pitanju, tj. da se ovo riješi. Moram reći da je ovo poprilično iznenadilo Vašington, da će se odjednom, zbog problema kao što je ovaj, čitav proces integracije zaustaviti.
Kao članovi NATO-a jako smo entuzijastični, kao što su i moj Britanski kolega i svi ostali članovi NATO-a, o pomaganju Bosni i Hercegovini da se pridruži partnerstvu za mir. Također smo entuzijastični da uvedemo Bosnu i Hercegovinu u Evropsku uniju, jer to podrazumijeva integraciju u sve ono za šta se mi zalažemo. Ako jednog dana Bosna i Hercegovina postane dio pregovaračkog tima EU, i ako se SAD nađe na drugoj strani pregovaračkog stola, time bolje. To je način na koji naš sistem funkcionira. A sprječavati da se išta od ovoga desi zbog pregovora oko formiranja modernih policijskih snaga, je jednostavno neprihvatljivo. Dakle, kao što je Paddy već rekao, mi moramo dobiti odgovore. Mi moramo imati prijedloge. A siguran sam da ćemo i dobiti sve to.
Novinar#4:
Gospodine McElhaney, hoće li sve ovo uticati da pojača Amerika pritisak vezano za promjenu Ustava?
Ambasada SAD, Douglas McElhaney:
Trenutno se vode rasprave o ustavnim promjenama i ne želim da o tome raspravljamo u ovom trenutku. Ono što je danas važno i na čemu smo usredotočeni je reforma policije. Ići ćemo naprijed sa svim ostalim inicijativama i sigurno je da očekujemo potpunu saradnju, ali danas govorimo o reformi policije i to je sada naš glavni problem.
Beth Kampschror, Christian Science Monitor:
Vi ste zapravo rekli – tj. poruka koju vas četvoro šaljete je – da RS treba ponovno razmatrati reformu policije. Zar nije to jedna te ista poruka koju im šaljete otkako su prekršili svoje obećanje po pitanju Vlašičkog dogovora. U čemu je sada razlika? Šta će sada koristiti kao mrkvu, a šta kao štap? Šta je sada drugačije?
Visoki predstavnik, Paddy Ashdown:
Svi znaju šta je mrkva a šta štap. Jasno je šta je mrkva. Mrkva je sve ono što proizlazi iz započinjanja pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju: investicije; mogućnost bez-viznog režima; čitavo pitanje sigurnosti zemlje; da se srbi mogu pridružiti Srbima iz Srbije i Crne Gore na putu prema Evropi. Dakle, veoma je jasno šta je mrkva, a šta štap u ovom slučaju. Štap je izolacija. Štap znači da neće biti investicija. Svi znamo šta je mrkva a šta štap, a postoje i drugi koraci koji će se morati poduzeti.
Ali da, poruka glasi – ponovo razmislite. Ovo je zadnji čas. Ponovo razmislite. I razmislite naročito o posljedicama izolacije. Dozvolite mi da vam kažem nešto o malim opasnostima. Često kada moje lokalne kolege žele prepasti međunarodnu zajednicu kažu “Pa ovo nas podsjeća na 1991., 1992! Znate, osjećamo se isto kao 1991., 1992.” Svi znamo šta to znači. A ja ću vam reći na šta sve ovo trenutno podsjeća. Ovo nije niti kao 1991. niti 1992., već kao 1995. za Republiku Srpsku. Potpuna izolacija. Beograd vam neće pomoći. Beograd sada ne razmišlja o Banja Luci, već o Briselu. Za sedmicu dana, za desetak dana, Beograd će biti na putu ka Evropi. Banja Luka će zaostati, a Beograd se neće ni osvrnuti na to. Vi ste potpuno izolirani. Vi ste se izolovali od vaših prijatelja u Bosni i Hercegovini, koje ste uvrijedili. Vi ste izolirani od međunarodne zajednice. A Beograd vam neće pomoći.
Dakle, ako želite povući paralelu između situacije danas i u prošlosti nemojte uzimati 1991. ili 1992. godinu kao primjer već 1995. I ponovo razmislite.
Hugh Griffiths, Balkan Investigative Reporting Network:
Dva pitanja. Prvo pitanje je – da li je budućnost RS i cijelog Dejtonskog mirovnog sporazuma sada u pitanju zbog beskompromisnosti SDS -a? A drugo pitanje je – bilo je mnogo govora o izolaciji i sankcijama, da li ćemo vidjeti ikakve konkretne sankcije protiv opstrukcionističke političke elite i njihovih poslovnih interesa, umjesto sankcija protiv opšte populacije koja ustvari želi da se pridruži Evropskoj uniji?
Visoki predstavnik, Paddy Ashdown:
Kada odlučim šta ću uraditi reći ću vam. Neću vam ništa unaprijed govoriti. Pitanja o budućnosti su interesantne špekulacije, a ne želim ovim nikoga uvrijediti, u koje će se mediji naravno upuštati. To jeste dobra zabava, ali ja se u to neću upuštati.
Kao drugo, što se tiče Dejtonskog mirovnog sporazuma, to je međunarodni sporazum. A mi svi znam šta to znači i znamo garancije koje to podrazumijeva. Čuli ste Britanskog ambasadora, čuli ste Američkog ambasadora, čuli ste mene i siguran sam da bi Michael isto rekao: opasnost koja prijeti Republici Srpskoj proizlazi iz toga što se oni stavljaju u položaj izolacije. Policijska reforma njima ne predstavlja nikakvu opasnost, ona ničim ne škodi osnovnim nadležnostima Republike Srpske niti njenoj budućnosti. Opasnost prijeti od izolacije.
Nedim Dervišbegović:
Kažete da ćete razmotriti sankcije i korake koje ćete poduzeti nakon što dobijete odgovor iz Banja Luke, ali da li je reforme policije Dejtonska kategorija? Da li je samo na vama da donesete odluku ili je to pitanje s kojim će se međunarodna zajednica baviti, kao što je gospodin Humphreys rekao, odbijanje sastanka sa ministrom Ivanićem i slično? Da li možete poduzeti iste korake kao i prošle godine, te i u ovom slučaju smijeniti određene zvaničnike?
Visoki predstavnik, Paddy Ashdown:
Ja sam samo instrument međunarodne zajednice.
To je sve. Hvala vam mnogo.