Koristeći se ovlaštenjima koja su mi data članom V Aneksa 10 (Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja navedenog Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora; i posebno uzevši u obzir član II 1. (d) istog Sporazuma prema kojem Visoki predstavnik “pruža pomoć, kada to ocijeni neophodnim, u iznalaženju rješenja za sve probleme koji se pojave u vezi sa civilnom implementacijom”;
Pozivajući se na stav XI. 2 Zaključaka Vijeća za implementaciju mira koje se sastalo u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojem je Vijeće za implementaciju mira pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoj konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, kako je prethodno rečeno, “donošenjem obavezujućih odluka, kada to bude smatrao neophodnim,” u vezi sa određenim pitanjima, uključujući (u skladu sa tačkom (c) ovog stava) mjere u svrhu osiguranja implementacije Mirovnog sporazuma na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta”;
Pozivajući se na značaj koji međunarodna zajednica pridaje usvajanju Zakona o državnoj službi u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine u sklopu uspostavljanja vladavine zakona i jačanja zajedničkih institucija u Bosni i Hercegovini;
Konstatujući na osnovu navedenog primjera pridavanja značaja, da je Vijeće za implementaciju mira na svom zasjedanju u Madridu 16. decembra 1998. godine prioritet dalo stvaranju profesionalne i nepolitične državne službe kao vitalne komponente svake države koja efikasno funkcioniše; i konstatujući nadalje punu podršku koju je vijeće iskazalo rješenosti Visokog predstavnika da se ojačaju zajedničke institucije kroz saradnju sa organima vlasti Bosne i Hercegovine na donošenju Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine čime bi se osigurali izbor, rukovođenje, napredovanje u karijeri, naknade i socijalne beneficije za državne službenike, na način na koji se unaprijeđuje profesionalizam i politička nezavisnost;
Prisjećajući seda je Vijeće za implementaciju mira na svom zasjedanju u Briselu 23-24. maja 2000. godine pozvalo organe vlasti Bosne i Hercegovine da donesu prethodno navedni zakon do septembra 2000. godine i prisjećajući se nadalje da je na Visokog predstavnika apelovano da iskoristi svoj autoritet, u skladu sa svojim mandatom, kako bi osigurao punu u ubrzanu realizaciju u svim sektorima civilne implementacije;
Imajući u vidu da je donošenje Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine bio jedan od zahtjeva navedenih u Mapi puta Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu i da njegovo donošenje predstavlja obavezu Bosne i Hercegovine za realizaciju smjernica Evropske unije;
Imajući u vidu da je Zakon o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine, koji je izrađen u partnerstvu između međunarodne zajednice i Vijeća ministara, usvojilo pomenuto Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u septembru 2001. godine; a imajući nadalje u vidu da su oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojila zakon u različtim verzijama početkom 2002. godine;
Izražavajući zabrinutost zbog toga što je Parlalmentarna komisija Bosne i Hercegovine za harmonizaciju, kojoj je zakon bio upućen prije više od dva mjeseca, nije uspjela postići saglasnost po pitanju objedinjene verzije zakona;
Izražavajući zabrinutost zbog toga što je zastoj u usvajanju zakona onemogućio početak procesa uspostavljanja profesionalne, na sposobnostima zasnovane državne službe koja bi osigurala nepristrasnu stručnost i profesionalni kontinuitet koji zadovoljava najbolje evropske standarde;
Uzimajući u obzir i imajući u na umu sve gore navedeno ovim donosim slijedeću odluku:
ODLUKA
Kojom se proglašava Zakon o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine
Ova Odluka i zakon u njenom prilogu koji čini njen sastavni dio bit će objavljeni odmah u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, “Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine i “Službenom glasniku Republike Srprske”.
Priloženi zakon stupa na snagu kako je određeno članom 70. istog zakona, i to osam dana nakon datuma njegovog objavljivanja u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine” na privremenoj osnovi sve dotle dok Parlamentarna skupština ne usvoji ovaj zakon u odgovarajućem obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uslova.
Sarajevo, 23. maja 2002.
Wolfgang Petritsch
Visoki predstavnik