12.12.2005 OHR Sarajevo

Visoki predstavnik racionalizira plate sudija i tužilaca u BiH

Visoki predstavnik, Paddy Ashdown, je danas donio Odluku kojom se rješava veliki nesrazmjer između plata sudija i tužilaca u Bosni i Hercegovini i plata većine građana ove zemlje.

Ovom odlukom se plate sudija i tužilaca na cijeloj teritoriji države usklađuju i fiksiraju na nivou koji neće biti uvećan sve dok prosječna neto plata u BiH ne bude iznosila 800 KM. Nakon što se to postigne, plate sudija i tužilaca će direktno zavisiti od povećanja prosječne neto plate na cijeloj teritoriji BiH.

Ovim će se uštediti između 5 do 7 miliona KM, koji će biti iskorišteni za unaprijeđenje efikasnosti i efektivnosti bh. sudova.

Vijeće Evrope i Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) su izrazili podršku uvođenju zakona koji će na ovaj način regulirati plate sudija i tužilaca.

Visoki predstavnik je donio ovu Odluku zbog toga što su postojeći zakoni o platama sudija i tužilaca, koji su usvojeni 2000. godine, doveli do velikog povećanja plata sudija i tužilaca na godišnjoj osnovi koje nije bilo praćeno odgovarajućim stepenom ekonomskog rasta.

U januaru 2005. godine, visoki predstavnik je uspostavio radnu grupu sa zadatkom da istraži ovaj problem.

Među najzapanjujućim saznanjima do kojih je došla ova radna grupa je i to da su, od 2000. godine kada su sudijama i tužiocima u značajnoj mjeri povećane plate, njihova primanja porasla za dodatnih 40 do 44 procenta. Stvarno povećanje plate sudijama i tužiocima u periodu od zadnjih pet godina je bilo od 5,6 do 9,9 puta veće od stvarnog povećanja prosječnih plata građana BiH. 

Plate koje se isplaćuju sudijama i tužiocima u BiH nisu u skladu sa praksom u ostalim evropskim zemljama. Francuska, koja ima četiri puta veću prosječnu godišnju bruto platu od BiH, isplaćuje manje plate sudijama koji se nalaze na početku svoje karijere nego što to čini BiH.

Kao rezultat ovakve prakse, sudovi su nagomilali, a i dalje nastavljaju da gomilaju, vrtoglave dugove. Mnogim sudovima su zbog neplaćanja računa isključeni struja i telefon. Sudovi u BiH duguju javnim komunalnim i poštanskim preduzećima ukupno 60 miliona KM.

Na primjer, sudovima i tužilaštvima u Hercegovačko-neretvanskom kantonu su isključeni telefoni i struja, a uskraćene su im i poštanske usluge. Isto tako, sudovi u Bihaću, kako na općinskom tako i na kantonalnom nivou, ne mogu plaćati račune, a već nekoliko mjeseci nisu u mogućnosti isplatiti ni plate svojim uposlenicima.  

Radna grupa je u junu dala preporuke za novu platnu strukturu. Međutim, ove preporuke nisu naišle na značajniju podršku domaćih vlasti, očigledno zbog toga što ove institucije još uvijek nisu spremne da ograniče budžetska izdvajanja javnim zvaničnicima koji su među najbolje plaćenim zvaničnicima u ovoj državi.

Ove zakone je potrebno sada sprovesti kako bi se uštede koje proisteknu iz ove Odluke mogle predvidjeti u okviru budžeta za narednu godinu, te usmjeriti za provedbu mjera kojim će se poboljšati funkcioniranje sudova u BiH.

Međutim, u cilju pružanja prilike parlamentima da sami provedu preporuke Radne grupe današnja odluka će stupiti na snagu tek 31. decembra 2005. godine.

Vijeće Evrope i VSTV su odobrili predložene zakone.