SPORAZUM O POSEBNIM ODNOSIMA IZMEDU REPUBLIKE HRVATSKE I FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Original
Uvjerene da dosljedna, cjelovita i ubrzana provedba Opceg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i njegovih aneksa (u daljem tekstu: Mirovni sporazum) cini osnovu za stvaranje uvjeta za trajan suzivot hrvatskog i bosnjackog naroda, ostalih i svih gradana u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija BiH), a takoder za uspostavljanje prisnih posebnih odnosa i razvijanje suradnje izmedu Republike Hrvatske i Federacije BiH, inicirane Washingtonskim sporazumima, u interesu osiguranja trajnog mira i stabilnosti u ovom dijelu Europe;
Polazeci od suvereniteta, teritorijalnog integriteta i politicke nezavisnosti Bosne i Hercegovine i imajuci u vidu Mirovni sporazum, osobito clanak V. i Aneks 4. tog sporazuma;
Potvrdujuci spremnost da odnose Republike Hrvatske i Federacije BiH urede putem posebnih institucionalnih i drugih oblika suradnje u skladu s odgovornostima potpisnica Mirovnog sporazuma;
Uvjerene da jacanje suradnje i povezanosti Republike Hrvatske i Federacije BiH doprinosi njihovom trajnom opcem drustvenom, demokratskom i gospodarskom razvitku kako je predvideno Washingtonskim sporazumom;
Radi ostvarenja navedenih nacela i ciljeva, sljedom Washingtonskih sporazuma od 18. ozujka 1994. godine, Mirovnog sporazuma potpisanog u Parizu 14. prosinca 1995. godine, Republika Hrvatska i Federacija BiH postigle su
Sporazum o uspostavljanju posebnih odnosa:
Clanak 1.
Republika Hrvatska i Federacija BiH uspostavljaju posebne odnose, cilj kojih je postupna izgradnja sve razvijenijih institucionalnih i drugih oblika medusobne suradnje u ovisnosti od opcih politickih i gospodarskih uvjeta, te postivanja posebnih interesa Republike Hrvatske i Federacije BiH.
Clanak 2.
Posebni odnosi iz clanka 1. ovog Sporazuma odnose se na poticanje potpuno transparentne suradnje izvrsnih, zakonodavnih i drugih institucija Republike Hrvatske i Federacije BiH sukladno Mirovnom sporazumu i Ustavima Federacije BiH i Bosne i Hercegovine u sljedecim podrucjima:
- gospodarska suradnja i trgovina, poticanje zajednickih ulaganja, osobito u podrucjima prometne infrastrukture, komunikacija i telekomunikacija, izgradnje i suradnje u koristenju industrijskih, energetskih, poljoprivrednih i drugih potencijala i kapaciteta;
- poticanje i suradnja u podrucju planiranja i gospodarske politike, te suradnja u razvitku i obnovi;
- suradnja u podrucju zakonodavstva;
- suradnja u provedbi privatizacije i denacionalizacije;
- suradnja u podrucju znanosti i tehnologije, odgoja i obrazovanja, kulture i sporta;
- suradnja u podrucju socijalne politike i zdravstva;
- suradnja u podrucju turizma, zastite okolisa i koristenja prirodnih izvora;
- suradnja u podrucju informiranja;
- suradnja na razvitku regionalne i lokalne uprave i samouprave;
- suradnja u rjesavanju imovinskopravnih pitanja;
- suradnja u podrucju unutarnjih poslova;
- suradnja u podrucju obrane (skolovanje, opremanje, zajednicka proizvodnja i dr.) u mjeri u kojoj je u skladu s teritorijalnim integritetom i suverenitetom Bosne i Hercegovine i Mirovnim Sporazumom;
- poticanje suradnje nevladinih organizacija;
- sukladno odredbama sporazuma iz Washingtona i Mirovnog sporazuma, strane ce se zauzimati, u granicama svojih ovlasti, za uspostavljanje europskog prometnog koridora od luke Ploce do sjeverne granice Bosne i Hercegovine, te za potrebu izgradnje cestovne prometnice Dubrovnik-Ploce-Bihac-Zagreb (preko Neuma). Strane ce osnovati zajednicka drustva za uskladivanje infrastrukturne izgradnje i odvijanje kopnenog prometa za povezivanje Republike Hrvatske i Federacije BiH.
Clanak 3.
Radi provedbe posebnih odnosa Republike Hrvatske i Federacije BiH, osniva se Zajednicko vijece za suradnju Republike Hrvatske i Federacije BiH (u daljem tekstu: “Vijece”). Vijece priprema i usvaja prijedloge i preporuke za nadlezne izvrsne i zakonadavne, te znanstvene, kulturne i druge institucije Republike Hrvatske i Federacije BiH.
Clanak 4.
Vijece sacinjavaju Predsjednik Republike Hrvatske te predsjednik i potpredsjednik Federacije BiH. Vijece imenuje Stalni odbor sastavljen od sest (6) clanova. Republiku Hrvatsku ce u Stalnom odboru zastupati predsjednik Vlade, jedan potpredsjenik Vlade i odgovarajuci resorni ministar, a Federaciju BiH premijer i zamjenik premijera Federacije BiH te odgovarajuci resorni ministar.
Vijece i Stalni odbor donasa prijedloge i preporuke konsenzusom.
Vijece usvaja Poslovnik o radu Vijeca.
Strane ce imenovati clanove Stalnog adbora u, roku od petnaest (15) dana od dana potpisivanja ovog Sporazuma.
Clanak 5.
Radi osiguranja uskladivanja i ucinkovitosti u radu, Vijece ce imenovati dva tajnika Vijeca, jednog iz Republike Hrvatske i jednog iz Federacije BiH.
Tajnici su odgovorni za svoj rad Vijecu. Oni uskladuju pripreme za sjednice Vijeca i osiguravaju ucinkovitu provedbu njegovih prijedloga i preporuka, u suradnji s nadleznim tijelima Republike Hrvatske i Federacije BiH.
Sukladno odluci Vijeca, tajnici ce pripremiti prijedlog Poslovnika o radu Vijeca.
Clanak 6.
Sjednice Vijeca odrzavaju se, u pravilu, jednom u tri mjeseca, naizmjence u Republici Hrvatskoj i u Federaciji BiH.
Sjednice Stalnog odbora odrzavaju se po potrebi.
Clanak 7.
Vijece redovito putem priopcenja izvjescuje javnost o svojim prijedlozima i preporukama.
Clanak 8.
Strane ce se zauzimati da se suradnja predvidena ovim Sporazumom ostvaruje na razini regija, zupanija odnoso kantona, gradova i opcina, gospodarskih subjekata i razlicitih nevladinih organizacija.
Clanak 9.
U svrhu prosirenja suradnje u podrucju zakonodavstva odrzavat ce se redoviti kontakti nadleznih tijela Hrvatskog drzavnog sabora i Parlamenta Federacije BiH.
Clanak 10.
Strane ce do 1. srpnja 1999. godine zakljuciti anekse na ovaj Sporazum u cilju detaljne razrade provedbe i poduzimanja potrebnih koraka za implementaciju suradnje u podrucjima iz clanka 2. ovog Sporazuma.
Strane pozdravljaju pomoc Ureda visokog predstavnika u olaksavanju zakljucivanja aneksa iz stavka 1. ovog clanka.
Aneksi iz stavka 1. ovog clanka stupit ce na snagu danom potpisa, a ne kasnije od 1. srpnja 1999. godine.
Clanak 11.
Strane su suglasne da pokrenu aktivnosti na usuglasavanju, odnosno zamjeni dosad potpisanih sporazuma, izmedu Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine koji se primjenjuju na podrucju Federacije BiH, s Mirovnim sporazumom i ovim Sporazumom.
Za sve postojece sporazume iz stavka 1. ovog clanka za koje bilo koja strana utvrdi da nisu u skladu s Mirovnim sporazumom, Ustavom Bosne i Hercegovine ili Ustavom Federacije BiH, pokrenut ce se postupak usuglasavanja, odnosno izrade novih aneksa najdalje u roku od tri mjeseca od dana potpisa ovog Sporazuma.
Ukoliko se postupak usuglasavanja, odnosno zamjene dosad potpisanih sporazuma ne okonca u tom roku, a razlog neusuglasenosti su razlike u stajalistima hrvatskih i bosnjackih predstavnika iz Federacije BiH, strane su suglasne da predstavnici Federacije BiH prihvate pomoc i arbitrazu Ureda visokog predstavnika u rjesavanju tih razlika, kako bi se postupak usuglasavanja postojecih sporazuma, odnosno izrade aneksa zavrsio najkasnije do 1. Srpnja 1999.
Ukoliko sa postupak usuglasavanja, odnosno izrade aneksa ne okonca ni u tom roku, strane su suglasne da predmetni postojeci sporazumi mogu ostati na snazi najkasnije do 1. rujna 1999. godine.
Clanak 12.
Strane potvrduju svoju spremnost da pitanja od vitalnog interesa rjesavaju konsenzusom hrvatskog i bosnjackog naroda, kroz nadlezne institucije u sukladnosti s odredbama Ustava Federacije BiH, a u cilju osiguranja djelatnog funkcioniranja Federacije BiH i ucinkovite provedbe Sporazuma o posebnim odnosima izmedu Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine.
Clanak 13.
Nakon sto ga strane potpisu, ovaj Sporazum ce se privremeno primjenjivati, a stupa na snagu trideset (30) dana nakon primitka posljednje obavijesti da su ispunjeni svi uvjeti predvideni unutarnjim pravnim poretkom svake od ugovornih strana za stupanje Sporazuma na snagu.
Strane se obvezuju da ce postupak potvrdivanja ovog Sporazuma obaviti u roku od tri (3) mjeseca od dana njegova potpisivanja.
Sastavljeno u Zagrebu dana 22. studenoga 1998. godine u dva (2) izvornika, svaki od njih na hrvatskom jeziku za Republiku Hrvatsku, a za Federaciju Bosne i Hercegovine na sluzbenim jezicima – bosanskom jeziku i hrvatskom jeziku, pri cemu su svi tekstovi jednako vjerodostojni.
| Za Republiku Hrvatsku Franjo Tudjman (potpisao) | Za Federaciju Bosne i Hercegovine Ejup Ganic (potpisao) Vladimir Soljic (potpisao) |