Prvi sastanak Građanskog foruma – inicijative Visokog predstavnika, Wolfganga Petritscha, dinamičan i inspirirajući, održan je jučer u rezidenciji Visokog predstavnika u Sarajevu. Tokom susreta koji je trajao tri i po sata, domaćin ovog skupa i osam intelektualaca i predstavnika nevladinih organizacija i građanskog društva, razgovarali su o temama koje se odnose na sam Građanski forum kao i na suštinsko značenje i važnost građanskog društva u Bosni i Hercegovini.
Visoki predstavnik je na početku sastanka objasnio da je pokrenuo Građanski forum kako bi svom konceptu odgovornosti dao dublju dimenziju. On je izrazio nadu da će ovaj Forum pokrenuti javnu debatu o pitanjima koja su značajna za daljnji razvoj Bosne i Hercegovine, te da će pomoći nevladinom, građanskom sektoru da stekne više uticaja u političkom diskursu u BiH, kojim su do sada dominirali političke stranke, izabrani zvaničnici i predstavnici međunarodne zajednice.
Gosti Visokog predstavnika – abecednim redoslijedom, Fra Petar Anđelović, Srđan Dizdarević, Šaćir Filandra, Zdravko Grebo, Boro Kontić, Ivan Lovrenović, Žarko Papić i Sevima Sali Terzić – pozdravili su ovu inicijativu.
Iako nisu doneseni formalni zaključci, razgovor je bio usmjeren na sljedeća pitanja:
- definiranje građanskog društva,
- razloge zbog kojih građansko društvo nema veliki utjecaj u Bosni i Hercegovini (među mnogim drugim razlozima, pomenuti su paralizirajući efekat loše ekonomske situacije, nedostatak demokratskog iskustva i koncepta pojedinačne odgovornosti, opća atmosfera straha, te razorni učinak rata na društvenu strukturu BiH),
- nepostojanje entuzijazma zvaničnika i građana BiH za ponovnom izgradnjom svoje zemlje – za razliku od situacije koja je postojala u bivšoj Jugoslaviji kao i u mnogim drugim evropskim zemljama nakon Drugog svjetskog rata,
- iznenađujuću pasivnost građana BiH kada se radi o pitanjima koja na njih direktno utiču, kao što su strogi vizni režim u cijelom svijetu i trenutni nedostatak prirodnog gasa u Sarajevu,
- potrebu za ponovnim stvaranjem BiH društva i definiranjem šta Bosna i Hercegovina može i šta bi trebala postati,
- načine kako bi se mogla ojačati uloga građanskog društva u razvoju BiH,
- promjenu odnosa sa međunarodnom zajednicom,
- ulogu medija i javnog RTV servisa, te
- koncept evropske integracije.
Visoki predstavnik se na kraju sastanka zahvalio svojim gostima što su svoje ideje i razmišljanja podijelili s njim, te ih je zamolio da mu u pismenoj formi dostave pitanja koja smatraju važnim za daljnje razmatranje, te prijedloge za buduće učesnike u Građanskom forumu.
Namjera Visokog predstavnika je da sastanke Građanskog foruma organizira približno svakih šest sedmica, prvenstveno u svom domu u Sarajevu, ali isto tako i u drugim gradovima, u zavisnosti od pitanja o kojima će se razgovarati. Na svakom sastanku bit će prisutno između pet i deset učesnika, čiji se sastav može, ali ne mora, mijenjati sa jednog sastanka do drugog, te će također svaki sastanak imati drugačiji i fleksibilan dnevni red.
Visoki predstavnik se nada da će ovaj Građanski forum postati neformalni ali ipak institucionalizirani oblik dijaloga između međunarodne zajednice i intelektualaca i predstavnika građanskog društva u Bosni i Hercegovini. Visoki predstavnik će ozbiljno shvatiti prijedloge iznesene na ovim sastancima, i planira da u vezi sa nekim od ovih prijedloga djeluje tako što će pokretati razne inicijative.