Napredak u Bosni i Hercegovini blokiran je zbog neriješene političke debate, rekao je visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU Valentin Inzko danas na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a.
»Međunarodna zajednica intenzivno sarađuje sa svojim bosanskohercegovačkim partnerima kako bi riješili ovu debatu», rekao je Inzko. «Kada to bude učinjeno, bit će moguć brz napredak ka našem krajnjem cilju – suverenoj, prosperitetnoj i demokratskoj Bosni i Hercegovini potpuno integriranoj u evroatlantske strukture».
Prezentirajući Izvještaj OHR-a za period od 1. maja do 31. oktobra pred Vijećem sigurnosti UN-a, Inzko je rekao da su »dvostruke konfuzije« uzrok trenutnih poteškoća. »U Republici Srpskoj postoji konfuzija oko prirode entiteta i prirode države«, a u oba entiteta postoji »konfuzija u pogledu pravog političkog fokusa«.
»Rukovodstvo Republike Srpske nije shvatilo da državni i entitetski organi imaju odvojene i posebno definirane mandate i da i jedni i drugi moraju raditi svoj posao bez međusobnog uplitanja«, rekao je Inzko. »Uporne opstrukcije koje dolaze od nekih političara iz reda srpskog naroda doprinijele su odgađanju provedbe ključnih reformi, uključujući i one koje bi osigurale ukidanje viznog režima za građane BiH«, dodao je Inzko.
»Republika Srpska stvorila je problem na državnom nivou, a onda kritizirala državu zbog postojanja problema«, rekao je visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU ističući da se »maloj grupi zbunjenih pojedinaca ne može dozvoliti da ignoriraju nade i zajedničke napore miliona građana BiH«.
Napomenuo je da je ove godine u Bosni i Hercegovini desetine hiljada građana ostalo bez posla zbog svjetske recesije i nedonošenja ključnih zakona, a da »politički establišment ignorira ovu egzistencijalnu krizu u kojoj su se našle stotine hiljada porodica«.
On je takođe istakao i nepostizanje napretka u usklađivanju javne uprave i javnih emitera sa evropskim standardima i upozorio na »sve veće politiziranje pitanja povratka izbjeglica«.
»Ovaj dugi niz primjera neuspješnog rada administrativnih organa, parlamentarni zastoj, neprikladne reakcije vlasti i stanje opće bijede imaju politički, a ne strukturalni ili administrativni korijen«, rekao je Inzko, opisujući inicijativu Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država da se krene s mrtve tačke kao odlučan pokušaj da se direktno uhvati u koštac sa rješavanjem političkog problema u središtu poteškoća s kojima se Bosna i Hercegovina trenutno suočava.
Zadatak sa kojim se bosanskohercegovački lideri odmah moraju suočiti, uz međunarodnu pomoć, je »ispunjavanje ciljeva u oblasti vladavine prava i ekonomskih reformi, rješavanje pitanja državne i vojne imovine, osiguranje kontinuiranog povratka izbjeglica i, gdje je to potrebno, eliminiranje političke opstrukcije u ispunjavanju ovih dejtonskih ciljeva«, rekao je Inzko.
Visoki predstavnik i specijalni predstavnik je zahvalio Vijeću sigurnosti na odluci da odobri produženje izvršnog mandata EUFOR-a u BiH za koji je rekao da predstavlja »garanciju građanima da međunarodna zajednica neće tolerirati čak ni mogućnost da ponovo dođe do nasilja«.
Prije svog obraćanja Vijeću sigurnosti, visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU je u kratkim crtama obavijestio generalnog sekretara UN-a Ban Ki-moona o načinu na koji međunarodna zajednica može pomoći Bosni i Hercegovini da prevaziđe postojeće izazove. On se takođe sastao s ambasadorom BiH pri UN-u, Ivanom Barbalićem, i izrazio svoju podršku intenzivnim naporima misije BiH da se pripremi za članstvo u Vijeću sigurnosti sljedeće godine.