OHR
Visoki predstavnik i ministar Kebo nezadovoljni odgovorom UN-a
Visoki predstavnik i specijalni predstavnik Evropske unije, Christian Schwarz-Schilling, i ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH, Mirsad Kebo, izrazili su svoje razočarenje odgovorom u vezi sa pitanjem decertificiranih policajaca koji je prošle sedmice dao podsekretar UN-a za mirovne operacije, Jean-Marie Guehenno.
Visoki predstavnik i ministar Kebo su se susreli danas da bi razgovarali o napretku u pokušajima da se privoli UN da pokrene reviziju određenih slučajeva u kojima je UN IPTF-ova misija uskratila certifikate policijskim službenicima.
Tokom ljetnih mjeseci OHR i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je dostavilo informacije UN-u u vezi sa decertificiranim policajcima. Visoki predstavnik i ministar Kebo su u proteklim sedmicama odvojeno intervenirali kod UN-a u New York-u da bi lobirali u korist revizije odluka.
Kao odgovor na ove aktivnosti, podsekretar za mirovne operacije je uputio pismo visokom predstavniku u kome ne nudi bilo kakvu promjenu stava koji je UN zauzeo u toku protekle dvije godine. Doživotna zabrana obavljanja policijskih dužnosti ostaje na snazi.
To je daleko od revizije koju su tražili decertificirani policajci, stava koji su zauzele vlasti BiH i preporuka Venecijanske komisije.
Ministar Kebo i visoki predstavnik su se danas obavezali da će nastaviti da koordiniraju svoje aktivnosti u iznalaženju odgovarajućeg rješenja za ovo pitanje. Danas se ministar Kebo obavezao da će posjetiti Sud u Strasbourgu, a visoki predstavnik potvrdio da će uputiti odgovor Jean-Marie Guehenno-u.
Druga decenija Daytona mora se baviti budućnošću a ne prošlošću
Visoki predstavnik i Specijalni predstavnik Evropske unije, Christian Schwarz-Schilling, će se nalaziti među osobama koje će učestvovati u događaju, koji je organiziran u Narodnom pozorištu u Sarajevu danas popodne, u znak obilježavanja jedanaeste godišnjice parafiranja Daytonskog mirovnog sporazuma.
Ovo je značajna brojka – sada se nalazimo u drugoj deceniji prisjećanja na Dayton i sama ta činjenica treba potcrtati koliko je hitno da ova zemlja gleda unaprijed a ne unazad.
U slučaju Bosne i Hercegovine fokusiranje na budućnost predstavlja praktičnu zadaću koja uključuje jasno utvrđene korake kako bi ova zemlja postala sigurna i prosperitetna i prišla bliže punom članstvu u Euro-atlantskoj zajednici.
To nije maštanje – to je ono što već od danas mogu sistematično provoditi političari koji su fokusirani na budućnost, uz podršku dalekovidnih građana.
Pregovarači Bosne i Hercegovine su obavili dobar posao u pregovorima o stabilizaciji i pridruženju. I parlamenti su uspješno usvojili veći broj zakona koji su neophodni da bi se poboljšao standard života i doveli Bosnu i Hercegovinu bliže Evropskoj uniji i NATO-u. Neke od ključnih zakonskih propisa – u oblastima privrede, sigurnosti i obrazovanja – tek treba usvojiti. Sada je prioritet uspostaviti administraciju kako bi parlamenti mogli otpočeti rad na programu reformi.
Sada je vrijeme da političari i iz Republike Srpske i Federacije ostave po strani nacionalističku retoriku i posvete se radu na pripremanju ove zemlje za Evropu.
Ako napredak bude postignut u narednim mjesecima druga decenija obilježavanja Daytona može biti istinski decenija gledanja u budućnost umjesto u prošlost.
ICTY
Dobar dan svima iz Haškog tribunala. Iduće sedmice će u Hagu biti izrečene dvije presude Žalbenog vijeća koje se odnose na zločine počinjene u Bosni i Hercegovini. U pitanju su predmeti Blagoja Simića i Stanislava Galića.
Žalbeno vijeće će izreći svoju presudu u predmetu protiv Blagoja Simića u utorak 28. novembra u 9 časova u sudnici I Tribunala. Time će biti završen posljednji postupak u Hagu koji se tiče specifično zločina počinjenih u Bosanskom Šamcu. Tribunal je ranije završio postupke protiv četiri optuženika sa opštinskog nivoa za te zločine. Međutim, ti zločini sačinjavaju dio optužbi protiv visokorangiranih osoba čiji su postupci još u toku.
Simić je 17. oktobra 2003. godine prvostepenom presudom osuđen na 17 godina zatvora. Prema sudskom vijeću, Simić je kao predsjednik Skupštine opštine i Kriznog štaba u Bosanskom Šamcu bio na vrhu udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bio progon nesrpskih civila u toj opštini 1992. i 1993. godine.
Sudsko vijeće je konstatovalo da Simić nije preduzeo nikakve značajne mjere da spriječi stalna hapšenja i zatočenja, iako je bio obavezan da na sve moguće načine pokuša da spriječi progon nesrpskih građana. Vijeće se takođe van razumne sumnje uvjerilo da je Simić znao za premlaćivanje, mučenje i nehumane uslove zatočenja nesrpskih zatvorenika u zatočeničkim objektima u Bosanskom Šamcu.
Takođe je zaključeno da je Simić bio svjestan činjenice da se civili koriste za kopanje rovova i druge opasne vojne zadatke, ali u okviru svojih ovlašćenja nije preduzeo nikakve mjere da se stane na put takvoj praksi. Sudsko vijeće je konstatovalo i da je Simić doprinio deportaciji i prisilnom premještanju nesrpskih civila sa namjerom da se oni trajno rasele.
Jedno od troje sudija Pretresnog vijeća priložilo je presudi Izdvojeno i djelimično protivno mišljenje, smatrajući da bi sedam godina zatvora bila proporcionalna i pravedna kazna za Simića.
Samo je odbrana uložila žalbu u ovom predmetu, tražeći da se presuda ukine i da se Simić oslobodi po tačkama optužnice, ili, alternativno, da se naredi ponovno suđenje ili da se pitanje odmjeravanja kazne vrati Sudskom vijeću na razmatranje.
Žalbena presuda u predmetu protiv Stanislava Galića bit će izrečena u četvrtak 30. novembra u 16 časova, također u sudnici I Tribunala. Galić je 5. decembra 2003. godine prvostepenom presudom osuđen na 20 godina zatvora zato što je kao komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske vodio kampanju snajperskog djelovanja i granatiranja koja je prevashodno imala za cilj sprovođenje terora nad civilnim stanovništvom Sarajeva. Prema presudi, “stotine civila je ubijeno i hiljade ranjeno tokom svakodnevnih aktivnosti kao što su prisustvovanje sahranama, obrada povrtnjaka, odlazak po vodu, kupovina, odlasci u bolnicu, vožnja gradskim saobraćajem ili boravak u svojim kućama”.
Za prvostepenu presudu je glasala većina Pretresnog vijeća, a jedan sudija je priložio izdvojeno i djelimično suprotno mišljenje, ne slažući se sa zaključcima većine sudija o nekim pojedinim incidentima niti o prirodi krivične odgovornosti generala Galića, i smatrao je da je Galića trebalo osuditi na 10 godina zatvora.
U žalbenom procesu optužba je tražila da se Galiću izreče doživotna kazna, smatrajući da je presuda od 20 godina očito nedovoljna. Odbrana je tražila da se presuda ukine i da se Galić oslobodi po svim tačkama optužnice, ili, alternativno, da se naredi ponovno suđenje ili da se presuda preinači i da se Galiću izrekne manja kazna.
Stanislav Galić će biti pedeseta optužena osoba kojoj će pred Tribunalom biti izrečena pravosnažna presuda za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini.
Tribunal je za zločine počinjene tokom opsade Sarajeva optužio i Dragomira Miloševića, koji je u augustu 1994. godine naslijedio Stanislava Galića kao komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa. Njegovo suđenje nije još počelo.
Pomenuću još da se izricanja presuda prenose uživo na internet stranici Tribunala, i to je sve od mene danas, hvala na pažnji.
EUFOR
Nije bilo izjava.