12.12.2005 OHR Sarajevo

Transkript konferencije za medije visokog predstavnika o procesu provjere i odobravanju kandidata

Dobar dan svima.

Upravo sam razmišljao o tome kako pretpostavljam da neću održati još mnogo konferencija za medije sa vama. Svi ćete mi nedostajati. Međutim ipak ima još malo vremena prije nego što se to desi. 

Hvala vam što ste došli. Čini mi se kao da je prošlo mnogo vremena otkada smo posljednji put održali konferenciju za medije. Dakle, sazvao sam ovu konferenciju za medije kako bi vam izložio korake koje namjeravam poduzeti da unaprijedim mjere koje sam vam izložio prije nekoliko mjeseci i za koje sam rekao da ću ih preduzeti pred kraj svog mandata. Ako se sjećate tada sam rekao da želim iskoristiti preostale mjesece i sedmice  da obavim dvije stvari. Prije svega da izvršim zadatke koje sam sebi postavio prije gotovo četiri godine. A kao drugo, da otvorim put za slijedeću fazu razvoja Bosne i Hercegovine, da postane punopravna suverena država. To bi se trebalo ostvariti pod vodstvom mog nasljednika – a očekujem da će on biti imenovan u toku ove sedmice.   

Dakle, ovo spada u drugu od te dvije kategorije. Danas ću pred BiH vlastima predložiti zakone kojim bi se trebao unaprijediti proces prenošenja nadležnosti sa međunarodne zajednice na BH vlasti, što sam i nagovjestio prije nekog vremena. Ovo jeste moguće i neophodno iz razloga što je BiH sada čvrsto na putu ka Evropskoj Uniji. Ovaj proces će otpočeti sada, ali naravno biti će završen od strane mog nasljednika. 

Dakle, u cilju ostvarivanja ove strategije, danas sam napisao pismo Premijeru i članovima Parlamentarne skupštine BiH u kojem ukratko predstavljam nacrte amandmana Državnom zakonodavstvu koji bi, ako se usvoje, stavio proces provjeravanja i odobravanja kandidata, a koji trnutno provodi OHR, u ruke Zastupničkog doma BiH. A nadamo se da bi to moglo početi odmah nakon izbora u oktobru 2006 godine, tako da bi nova vlada BiH, tada izabrana, morala proći proces provjere i odobravanja koji bi vršile domaće institucije a ne OHR. Kako što znate provjeravanje i odobravanje kandidata je bio veliki dio mog posla i do sada taj proces je vršila međunarodna zajednica, a koordiniran je od strane mog Ureda. Sjetiti će te se da smo u sklopu ovog procesa provjeravali osobe koristeći registar Haškog tribunala, informacije koje postoje  onjima i njihovim aktivnostima u prošlosti. U budućnosti, ako ovi zakoni stupe na snagu, to se više neće raditi.

Nikola Spiric, osoba koja često vodi glavnu riječ u vezi ovakvih pitanja, prije nekoliko mjeseci predložio je da su BiH vlasti spremne i sposobne da obavljaju ovaj posao provjeravanja i odobravanja kandidata.

Ja se slažem s njim.

Vjerovatno se sjećate da sam ja također istakao ovu mogućnost u svom govoru pred Parlamentom BiH u julu tekuće godine. Tada sam rekao da će početak pregovora o Stabilizaciji i pridruživanju podstaći buduće korake ka kontinuiranom procesu prenošenja odgovornosti vođenja države sa OHR-a na BiH vlasti.

Smatram da mogu sa sigurnošću reći, a i mnogi bi se složili, da je proces odobravanja kandidata bez sumnje poboljšao kvalitet vladanja u BiH. Čini mi se da je također jasno da je u dugoročnom interesu BiH da zadrži neki oblik procesa odobravanja kandidata i provjeravanja. Međutim vrijeme je da se taj system kontrole kvaliteta viših vladinih funkcionera integriše u vlastiti BiH sistem upravljanja. 

Prije nego što tačno opišem to što ćemo predložiti, dopustite da prvo objasnim zašto smatram da je odobravanje kandidata od tolikog značaja, a posebno važno za državu poput BiH.

U svom inauguralnom govoru pred Parlamentom BiH prije gotovo četiri godine, rekao sam da bi jedan od ključnih ciljeva mog posla bio da pokušam ojačati sisteme koji provjeravaju vladu i koji sprječavaju zloupotrebu moći.

U toku mog mandata, postoji osjećaj žaljenja iz razloga što smo svi vidjeli veoma očite primjere toga kako su neki kandidati sa dokazano skandaloznim biografijama bili nominovani za ministarske pozicije, dužnosti koje očigledno nisu bili niti sposobni niti prikladni da vrše. Političke stranke isuviše često gledaju na visoke pozicije kao nagradu za vjernost svojoj stranci i kao mogućnost da obezbjede posao svojim prijateljima. Prečesto gledaju na ove pozicije kao funkcije kontrole ili kao priliku da narodu ukradu novac, umjesto da to vide kao šansu da unaprijede interese države i njenih građana. Mi moramo zaštititi građane svake demokratije od posljedica loše vlade i korupcije.

Dakle, u toku svog mandata, pokušao sam da poduzmem korake koji bi vodili ka poboljšanju kvaliteta vlada u BiH. A vi ćete se sjetiti koji su to koraci tačno bili.

Imunitet politicara je sada značajno smanjen i kao posljedica toga, oni za koje se govorilo da su “nedodirljivi” uvidjeli su da sada postoji mogućnost da budu izvedeni pred sud i da im se sudi za njihove zločine. Također smo značajno ograničili skandaloznu mogućnost da im se odobre i da dobiju pomilovanja. Uz sve to, počeli smo postavljati, i nadam se da će se nastaviti postavljati, princip da ministri koji su na izvršnim funkcijama moraju dati ostavku ako se protiv njih podnese optužnica, tako da odstupe od ministarske odgovornosti sve dok ne budu oslobođeni svih optužbi u sudskom procesu u kojem će im biti suđeno kao privatnim građanima. To su normalni standardi koji se provode u svim evropskim državama, a počeli su se primjenjivati i ovdje.

Dakle, nadam se da će sve ove mjere u kombinaciji, u skoroj budućnosti primorati političke stranke da dva puta razmisle prije nego sto za visoke pozicije imenuju pojednice sa upitnim ili očigledno skandaloznim biografijama.

Međutim, u našem misljenju ove mjere same za sebe nisu dovoljne. Decentralizovani, složeni administrativni sistem BiH mora da se zaštiti od pojava kriminaliteta i nesposobnosti osoba koje zauzimaju pozicije visoke odgovornosti.

Ako je cilj BiH puno članstvo u Evropskoj Uniji morate održati najviše standarde u javnom političkom životu.

Koji su to novi amandmani koje sada predlažemo?  

Dakle, amandmani koje ću danas izložiti demokratskim institucijama BiH će staviti odgovornost provjeravanja i osiguravanja da su kandidati podobni  za pozicije na koje su imenovani u ruke Parlamenta BiH, uspostavljanjem javnog i transparentnog procesa parlamentarne provjere kandidata za ključne izvršne pozicije. Parlamentarno odobrenje za pozicije u vladi i javno provjeravanje tog procesa je karakteristika mnogih uvaženih demokratija.

Nakon dugog razmišljanja izabrali smo proces jako sličan onome koji se koristi u Sjedinjenim američkim državama, i taj proces je podijeljen na dva dijela. Prvi dio se odnosi na pravo kandidiranja na izborne funkcijea drugi na podobnost kandidata za izbornu funkciju. Sjetiti ćete se da Izborna komisija provjerava pravo kandidiranja na izborne funkcijesvakog kandidata koji se prijavi za izbore. Međutim, razumjeti ćete da je u vladama BiH također moguće da Premijer imenuje na izvršne pozicije osobe koje nisu zamjenici, te koje nisu prošle proces provjere prava kandidiranja na izborne funkcije. Dakle, postojati će sistem koji će provjeravati pravo kandidiranja na izborne funkcijekandidata i poseban sistem kojim će se potom utvrditi podobnost kandidata.

Ove procedure će zahtijevati da kandidati za ministarske pozicije dostave svoje detaljne biografije, profesionalne kvalifikacije, informacije o svojim aktivnostima tokom rata i detalje svog financijskog poslovanja.

Ove informacije će biti upisane na ovaj formular – dobiti ćete primjerak – koji je potpun i detaljan. Ove informacije će zatim biti provjerene od strane Agencie za informiranje i zaštitu BiH i Izborne komisije BiH. 

Predviđamo da će trajanje ovog procesa iznositi će otprilike jedan mjesec.

Na osnovu informacija vezanih za pravo kandidiranja na izborne funkcije, Predsjednik Vijeća ministara će donijeti odluku o tome koje osobe da predloži kao kandidate. Proces odobravanja, kojim se provjerava podobnost kandidata i koji provodi Parlament, će potom početi.

Pralamentarni proces odobravanja će biti javan; lični dosije svakog kandidata, tačnije ova biografija koja će biti dostavljena uz svaku kandidaturu će biti dostupna javnosti i biti će objavljena. Naravno povjerljive informacije, poput broja bankovnog računa i slično, neće biti objavljene. Ostatak dosijea, kompletan dosije – a veoma je detaljan – će biti objavljen. 

Ako se ovi amndmani usvoje, Parlamentarni Odbor za odobravanje kandidata će biti uspostavljen. Taj Odbor za odobravanje kandidata će biti dio Vijeća Ministara i uključivati će po jednog člana iz svake stranke zastupljene u Zastupničkom domu. Po jednog člana iz svake stranke. Ovo smo uradili sa namjerom da omogućimo manjim i opozicionim strankama više uticaja tako da velike stranke koje imaju većinu ne mogu korumpirati sistem. Odbor će provjeriti kvalifikacije svih kandidata. Bilo koji član Odbora će moći pozvati kandidata da svjedoči pred javnosti, pred Odborom po pitanju svoje podobnosti za poziciju za koju se kandidovao.  Odbor će zatim dati svoju Preporuku Parlamentu. To je samo preporuka. Nije obavezujuća. Parlament ne mora postupiti u skladu sa preporukom Odbora kada bude donosio svoju odluku.    

Na osnovu ovih informacija, tačnije na osnovu javnog dosijea, te procesa saslušanja i preporuke Odbora, Zastupnički dom će glasati, kao što to sada i radi, da odobri svakoj kandidata posebno. U slučaju da Dom glasa protiv preporuke Odbora, članovi parlamenta su dužni da obrazlože razloge iz kojih nisu postupili u skladu sa preporukama Odbora za odobravanje kandidata.

Dozvolite mi sada da budem veoma jasan i veoma otvoren. Trenutno ove provizije su primjenjive samo na državnom nivou. Po mom mišljenju svi izvršni funkcioneri koji imau ulogu u uravljanju BiH bi trebali biti podvrgnuti ovim procedurama. Međutim, mi sada pokušavamo da ih uspostavimo prvo na Državnom nivou. Kada to uspijemo nadam se da će potom biti primjenjene i na entitetskom i kantonalnom nivou također. 

I Agencija za informiranje i zaštitu i Izborna komisija su potvrdili mom Uredu da mogu i da će im biti zadvoljstvo izvršavati funkcije koje se zahtijevaju od njih u sklopu ovog procesa.

Dakle, dozvolite mi da završim. Ako se ovi amndmani usvoje oni će značajno povećati transparentnost upravljanja BiH. 

Ovi amndmani će izložiti vladu javnom pogledu.  will open government up to public scrutiny. Zapravo će građani, naravno ako to oni žele, nadgledati proces, posmatrati proces. Iz razloga što će sve informavije biti dostupne javnosti građani će biti ti koji zapravo vrše provjeru i odobravanje kandidata, a ne Visoki predstavnik. Građani mogu svoja mišljenja obznaniti tako što ih prenesu predstavnicima koje su izabrali i posredstvom medija u BiH. 

Imam molbu za sve vas koji radite u medijima. Uloga medija da osigura da ovaj proces bude javan i pravilan, i da se pokrene javno mišljenje kako bi se zaštitili kvalitetni kandidat i odbacili korumpirani kandidati, je izuzetno bitna radi uspješnosti ovog procesa. Cilj mog prijedloga je da se proces provjeravanja i odobravanja kandidata ovori javnosti. Međutim vi ste osobe koje će otvoriti vrata javnosti i apelujem na medije da ozbiljno shvate svoju ulogu u ovom procesu. Također apelujem na medije da osiguraju da ne dozvole da ovi zakoni kada budu prolazili kroz Parlament, se izmijene do te mjere da postanu bezopasnu i beznačajni. Mi ćemo želiti da znamo zašto članovi Parlamenta ne žele da budu podvrgnuti ispitivanju javnosti u potpunosti. Ne sumnjam u to da će biti onih kojima se ne dopada ideja da javnost ima uvida u biografije kandidata za više izvršne pozicije u Vladi. Nadam se da će mediji pažljivo popratiti put ovog zakona kroz Parlament i obratiti posebnu pažnju na bilo koje amandmane primjenjene kako bi ga oslabili.             

Dakle, ovi amandmani će sada otići na Kolegijum Zastupničkog doma. Ne postoji razlog, nikakav razlog, zbog kojeg se oni ne bi trebali usvojiti do proljeća, na vrjeme da se implementiraju prije općih izbora koji će biti održatni u oktobru slijedeće godine. Ako se amandmani implementiraju, OHR će se onda odreći svoje odgovornosti provjeravanja i odobravanja kandidata, te prenijeti je na Parlament i narod BiH.

Hvala vam mnogo.

 

Pitanja i odgovori

Nezavisne Novine:

Ja vam moram priznati meni ovi vaši amandmani dolaze u jednom vrlo čudnom trenutku. Svjedoci smo kako su dvije vladajuće političke partije u Federalnom parlamentu prošle sedmice imenovale sudiju Ustavnog suda. Demokratičnost i procedura, tu se apsolutno ništa ne može zamjeriti – raspisan je javni konkurs, izabran je veći broj kandidata, super tajno glasanje na skrivenim papirićima u kutiji i ostalo. A vi jako dobro znate kako je to završilo. Gdje vi zapravo crpite optimizam da će ove procedure koje ste vi tako sjajno zamislili biti zaista i ispoštovane na način na koji ste zamislili? Jer ukoliko na slijedećim izborima dobijemo parlament u kom će dvije ili tri političke partije imati većinu bojim se da će sve ove ovako dobro zamišljene procedure pasti u vodu.

The High Representative, Paddy Ashdown:

To je na vama. Ne biram ja Parlament, već vi to činite. Mi smo pružili ovoj državi priliku da se pridruži Evropi. Dali smo joj strukture države umjerenog nivoa, decentralizovane tokom posljednj tri i po, četiri godine. Sada su sve strukture postavljene. BiH sada ima budućnost. A to sve mogu, bilo kada, uništiti parlamentarci koji dođu na vlast, koji žele da odbace priliku za koju se narod ove države izborio.  

Međutim, vrijeme kada je Visoki predstavnik postavljao Parlament i Vladu je prošlo. Biračke kutije će od sada to činiti, te ako narod ove države ne može izabrati Parlament koji će štititi njihove interese, i umjesto toga postupati na način koji će zatvoriti BiH u etničku ‘luđačku košulju’ – u tom slučaju vi ne možete imati budućnost za  koju vam se prilika sada pruža. Dakle, vi od mene niste čuli optimizam, već realizam. Ovo su sistemi koji mogu biti uspostavljeni za stvaranje moderne evropske demokratije. Ne postoji nijedna demokratija koja je otporna na nepromišljenost i korumpiranost parlamenta. To se također može desiti u Velikoj Britaniji. Dakle, to je pitanje koje morate postaviti sebi, a ne meni.    

Sada, pop pitanju Ustavnog suda. Vidite, veoma sam zabrinut zbog svega što se desilo. Ustavni sud u ovoj državi ima pravo da poništi presude svih sudova u državi – bilo koju presudu. Kada bi se pogriješilo pri stvaranju strukture Ustavnog suda to bi moglo svesti čitavu strukturu vladavine zakona na gomilu prašine. Bilo bi veoma, veoma loše kada bi Ustavni sud, najviši sud u Bosni i Hercegovini jednostavno se sveo na nivo političkog igrališta – kada bi se tu sve odluke donosile na osnovu etničke pripadnosti ili na osnovu onog što donosi najviše koristi vladajućoj stranci, a govorim o ekonomskoj koristi vladajućoj stranci. To bi za BiH bila katastrofa. 

Ne govorim o proceduri koja nije bila pravilno sprovedena, nije bilo nikakvih nepravilnosti što se tiče procedure. Ne govorim ni o kvalitetima pojedinih kandidata, ne govorim o pojedincima sada. Govorim o principu – o principu da osobe koje su imenovane sudijom Ustavnog suda su izabrane da bi na prvo mjesto stavili interese naroda kao cijeline, a ne interese jedne etničke grupe na štetu drugih. Od njih se zahtijeva da su osobe koje imaju visoku moralnost, kao i najviše tehničke kvalifikacije. Ako mi to sada, na ne-transparentan način, svedemo na još jedno političko igralište na kojem etnička politika može da ima najviše uticaja u Bosni i Hercegovini, u budućnosti ćemo pretrpiti mnogo štete.   

Dakle, da. Zabrinut sam zbog te odluke. Po mom mišljenju odluka nije bila dovoljno transparentna i bila je odluka koja bi mogla etnicizirati sud koji bi trebao biti iznad etničke politike i koji bi trebao biti bedem vladavine zakona ove države.

Iskreno, razmatrao sam ideju da izbor sudija Ustavnog suda stavimo u okvire sistema poput ovoga, međutim na kraju sam odlučio da to ne bi smo trebali činiti. Razlog tome je da ne bi smo smijeli miješati politička i sudska pitanja. To su dva različita pitanja i moraju se držati odvojeno. Međutim, smatram da postoji dobar argumenat za to da razmotrite kako bi ste mogli učiniti da imenovanje sudija Ustavnog suda u državi postane više transparentan proces i podložan temeljitoj provjeri.  Postoji dobar argmenat za to i nadam se da će te ovu opciju pažljivo razmotriti. Bilo bi tragično za ovu državu nakon što je zadnje tri i po godine efikasno izgradila i ojačala vladavinu zakona, da sada  najviši sud u državi skrene sa puta i postane samo još jedno etničko igralište.

Mirela Čosić, BHT:

Moje pitanje nije vezano u potpunosti za ovu temu. Kazali ste da će vrlo skoro biti imenovan vaš nasljednik, možete li potvrditi da će to biti gospodin Christian Schwarz-Schilling? Drugo pitanje, jučer ste donijeli odluku o smanjenju plaća sudijama. Rečeno je kako će biti ušteđeni milioni, međutim nije rečeno koliko će tačno plaće biti smanjene.

The High Representative, Paddy Ashdown:

Ne mogu reči ko će biti moj nasljednik iz razloga što međunarodna zajednica mora formalno izabrati tu osobu, i međunarodna zajednica mora to objaviti. Očekujem da će moj nasljednik biti imenovan uskoro, ali ne danas.  

Što se tiče koliko će plaće sudija biti smanjenje – to zavisi. Znate da je jedan od ciljeva ove odluke je usklađivanje plaća sudija širom BiH. Trenutno plaće sudija u nekim mjestima su mnogo veće nego u drugim. Dakle, sve zavisi od početne tačke.  Sveukupno, plaće će biti smanjene, biti će vraćene na određen iznos i fiksirane na usklađeni nivo. Međutim to znači da plaće u nekim kantonima,  gdje su veće od drugih, će biti smanjene više od drugih. Na primjer, koliko se sjećam po statistikama koje sam pregledao prošle sedmice plaće sudija u Brčko Distriktu su smanjene za samo 2 posto. Plaće u drugim mjestima će biti smanjene za mnogo više od toga. Dakle, postoji promjenjiv nivo, nije fiksan i isti za sve.

Da li sam vam odgovorio na pitanje? Uredu, hvala vam.

Sead Numanović, Dnevni avaz:

Danas se general Gotovina izjašnjavao u Hagu o svojoj krivici. NATO je istovremeno vršio pretrese kuća u Bosni i Hercegovini tražeći one koji podržavaju Karadžića ili njega lično. Čini se da vlasti Republike Srpske ne rade ništa na tome?

The High Representative, Paddy Ashdown:

Nije na meni da ocijenim koliko vlasti Republike Srpske čine ili ne. To će uraditi Carla Del Ponte u Hagu, ona utvrđuje kriterijume, kao i bezbjedonosne snage koje su upućene u ove stvari – dok ja nisam. Ono što mogu reći je da zahvaljujući ogromnom pritisku koji je izvršen prošle godine…naravno uključujući 59 osoba koje sam smijenio kao i onih 10 koje sam smijenio prije Božića ako se sjećate, je i pokrenulo prošlogodišnju Božićnu, ili Novo godišnju krizu Republike Srpske. Mogu reći da kao rezultat tih pritisaka 11 osoba, prvi put do sada 11 ratnih zločinaca je prebačeno u Hag od strane vlasti u Banja Luci i Beogradu, znači od strane jednih ili drugih ili kao rezultat njihove saradnje. To je dobra vijest. To znači da se Mladićevi vrhovni generali sada nalaze u Hagu, svi osim Tolimira. 

A pitanje koje se mora postaviti Ratku Mladiću glasi – zašto si kukavica? Ako su tvoji generali imali hrabrost da se suoče sa optužbama u Hagu zašto ti dodaješ ulje na vatru? Zašto bježiš iz jednog skrovišta u drugo po Beogradu? Zašto vodiš život bjegunca? Ratko Mladiću, zašto si kukavica? To je prvo pitanje. A kao drugo, sada nakon što je Gotovina prebačen u Hag znamo dvije stvari. Znamo da se ovo može učiniti i da je Evropa apsolutno neumoljiva po tom pitanju, vlasti međunarodne zajednice su potpuno neumoljive pri insistiranju da se to učini. Jedan je u Hagu, a još dvojica su ostala. Ovaj posao neće biti završen sve dok se Karadžić i Mladić ne budu našli u Hagu zajedno sa Župljaninom, Tolimirom i drugima koji se nalaze na spisku optužnica Haškog tribunala.  

Želim da vam bude jasno da ako se ne postigne napredak po ovom pitanju, samo će te patiti. To je jednostavno. Ako uspijemo riješiti ova pitanja dobre stvari nas čekaju. Ako ne uspijemo riješiti ova pitanja biti će samo patnje. To se desilo i prije a desiti će se i opet. Činjenica da ste sada otpočeli pregovore o Stabilizaciji i pridruživanju EU ni u kojem slučaju ne umanjuje pritisak, već uhićenje Gotovine povećava izolaciju i jačinu reflektora koji su sada usmjereni prema Banja Luci i Beogradu. Obavite to, što je prije moguće. Ko to ne učinite sankcije su neizbježne.

Jasenko Krehić, BH Radio 1:

Odgovarajući na prvo pitanje rekli ste da su prošli dani kada je Visoki predstavnik postavljao Parlamente i Vlade i da nije posao dakle Visokog predstavnika, da će sada biračke kutije da to rade. Pa samo da mi kažete koje je Visoki predstavnik vlade i parlamente postavio, 1996, 1998, 2000? Koje godine?

The High Representative, Paddy Ashdown:

To je prošlost, a ja ne dajem komentare o prošlosti.

Nezavisne Novine:

Ja bih vas htjela zamoliti samo odgovor na još jedno pitanje. Neki podaci o kandidatima u budućnosti će biti tajni. Možete li pojasniti šta će to biti tajno?

The High Representative, Paddy Ashdown:

Jednostavno rečeno, to će biti lični detalji poput brojeva bankovnih računa. Naravno, iz razloga koje svi možete razumijeti, ne bi bilo prikladno objaviti informacije poput broj bankovnog računa što bi moglo nanijeti štetu privatnom životu pojedinca. Dakle, sve javne informacije će ostati javne. Osim nekih sitnih ličnih detalja. Ako sam ja član parlamenta u Velikoj Britaniji moram ispuniti obrazac na kojem će se nalaziti informacije poput koje akcije posjedujem, sa kojim firmama poslujem i da li sam primio darove od osoba iz inostranstva – čitav niz informacija. Međutim tu nije uključen i broj mog bankovnog računa i slično. Potpuno isto će se primjeniti i ovdje.

Dakle, sve informacije koja se odnose na njihove javne investicije i finansijske detalje će biti objavljene. Dok informacije poput broja bankovnog računa, povjerljive informacije o zdravstvenom stanju osobe, naravno ne moraju biti objavljene. Međutim, to su pojedinosti o kojima će Paralment odlučiti.

A vi bi ste željeli da znate brojeve bankovnih računa članova Parlamenta?

Nezavisne Novine:

Pa, mislim ako neko ima dug od 7 miliona prema banci naravno da želim znati.

The High Representative, Paddy Ashdown:

Da, ali nije vaš posao da to istražujete. Oprostite mi, ali ako neko ima dug od 7 miliona prema banci ne možete reći da SIPA to neće istražiti. Ne možete reći da vlasti neće to ispitati. Hoće. Te informacije će se morati predati. Odgovarajuće informacije će se morati dostaviti vlastima koje će provjeriti i potvrditi te informacije. Međutim takve informacije neće biti dostupne medijima. Siguran sam da mediji i javnost neće zahtijevati da znaju nečiji broj bankovnog računa, to su privatni podaci koji su potrebni vlastima, ali ne javnosti.

Dozvolite mi da budem veoma jasan. Kompletne informacije, sve osim tog malog broja ličnih podataka, znači sve informacije o njihovom financijskom stanjui slično će biti objavljene i SIPA će provjeriti sve informacije. Prilično je jednostavno. Ako želite da vidite šta se dešava u tom procesu pogledajte primjere u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj i bilo gdje drugo.

Mirela Čosić, BHT:

Još jedno pitanje. Vi ste u martu donijeli Odluku o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine i ta Odluka još uvijek je na snazi. Međutim postoje slučajevi, konkretno recimo Općinsko vijeće Ravno donosi odluku da se zemlja u pograničnom pojasu, da ide na licitaciju. Možete li komentirati tu situaciju i ko je u biti sada nadležan da to spriječi? 

The High Representative, Paddy Ashdown:

Nisam upoznat sa detaljima te situacije, vidjeti ćemo da li ćemo moći pronaći odgovor za vas. Dozvolite mi da vam kažem da sam  prije više od godinu dana uspostavio Komisiju za državnu imovinu čija je dužnost ispitati svu državnu imovinu. Nažalost, ta Komisija će se tek sada prvi put sastati. Nadao sam se da će obavljati svoju dužnost na brži način. Čim obavi svoj posao moći ćemo početi otklanjati ograničenja koja se odnose na prodaju imovine. Međutim, važno je da se ovo učini na umjeran i pravilan način. Dakle, sada je na Komisiji za državnu imovinu da počne donositi odluke koje su potrebne da bi mogao    dići ovu zabranu.

Ako vjerujete da je učinjen prekršaj, a pretpostavljam da vjerujete, u jednom slučaju – da li na to mislite? – u tom slučaju dostavite nam detalje i mi ćemo to provjeriti.

Uredu. Hvala vam mnogo.