Političke probleme obično je veoma lako razumijeti. Međutim, ponekad političari smtaraju da je u njihovom interesu da te probleme prikažu kao izuzetno komplicirane. Policijska reforma je upravo takav primjer.
Narodna skupština Republike Srpske je 5. oktobra 2005. godine usvojila sporazum o policijskoj reformi, uključujući i odredbu u kojoj se kaže: »Sve zakonodavne i budžetske nadležnosti za sva pitanja policije moraju se nalaziti na državnom nivou». Ubrzo nakon toga isti sporazum su usvojili državni Parlament i Parlament Federacije BiH.
To je bila obaveza čije prihvatanje je čekala Evropska unija kako bi otvorila pregovore o zaključivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Brisel je ovu obavezu prihvatio s punim povjerenjem, izražavajući uvjerenost da je Bosna i Hercegovina sposobna da ostvari napredak u okviru policijske reforme, u skladu sa tri principa Evropske komisije. Danas Evropska unija očekuje od Direkcije za reformu policije da izradi Plan za reformu policije prije kraja ove godine. EU takođe očekuje od vlada i parlamenata Republike Srpske, Federacije BiH i Bosne i Hercegovine da najkasnije do marta 2007. godine usvoje plan za provođenje reforme policije.
U posljednje vrijeme pojavilo se nekoliko prijedloga o budžetu. Sve dobre ideje su dobrodošle. Istovremeno, smatram da za reformu policije nije neophodna sveobuhvatna fiskalna reforma. Zapravo najbolje rješenje za financiranje nove policijske strukture je mehanizam koji se već primjenjuje za financiranje rada SIPA-e i Državne granične službe – redovni državni budžetski sistem.
Policajci širom Bosne i Hercegovine će tako znati da primaju istu platu za isti posao i da imaju iste beneficije i financijsku podršku bez obzira gdje rade. U svakom slučaju, imajući na umu značaj prvog principa Evropske komisije, svaki prijedlog budžeta za policiju mora biti vrlo pažljivo razmotren, kako bi se osiguralo da on bude u skladu sa zahtjevima Evropske unije.
Evropska unija želi policijsku reformu u BiH jer joj je potreban jedan sagovornik, sa zakonskim ovlastima, za provođenje i rad na mnogim pitanjima iz oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova koji će morati biti realizirani tokom procesa pridruživanja. Evropske i međunarodne policijske snage trebaju jednog sagovornika s kojim mogu razgovarati o operativnim pitanjima. Bosna i Hercegovina treba policijsku reformu u cilju borbe protiv organiziranog kriminala, nezakonite imigracije i međunarodnog terorizma jer sve su to pitanja koja, između ostalog, ugrožavaju proces oporavka ove zemlje.
Zato sam uvjeren da će biti postignut dogovor o policijskoj reformi koji će poštovati želje građana ove zemlje i biti usklađen sa tri principa Evropske komisije. Međutim, došlo je vrijeme da se u okviru procesa policijske reforme ostvari napredak.
Direkcija za reformu policije upravo završava svoj izvještaj koji ostavlja dosta prostora za razgovor i promjene. Pravo je vrijeme da se pokušaju pronaći rješenja za reformu policije koja će biti u skladu sa tri principa Evropske komisije i omogućiti Direkciji da izradi prijedlog za implementaciju policijske reforme koji će biti zasnovan na jasnom političkom koncenzusu.
Ovo je jedinstvena prilika za novoizabrane lidere Bosne i Hercegovine da osiguraju budućnost svoje zemlje u Evropi.
Međutim, ukoliko dogovor o policijskoj reformi ne bude postignut, onaj ko bude blokirao dogovor biće odgovoran za odlaganje zaključivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i uskraćivanje prednosti koje za bh. građane osigurava integracija u EU, kao što su putovanja bez viza, ekonomska i tehnička pomoć, pristup tržištu, čime se stvara odgovarajuća klima za privlačenje većeg broja međunarodnih investicija za otvaranje novih radnih mjesta i osigurava razvijanje boljeg obrazovnog sistema i sistema zdravstvene zaštite.
Što prije političari deblokiraju proces reforme policije, ranije će građani Bosne i Hercegovine vidjeti konkretne rezultate. Stvari ne mogu biti jednostavnije.
Christian Schwarz-Schilling je visoki predstavnik međunarodne zajednice i specijalni predstavnik Evropske unije u Bosni i Hercegovini.