Bijeg Radovana Stankovića iz zatvora u Foči, osuđenog na zatvorsku kaznu od 20 godina zbog porobljavanja, mučenja, zarobljavanja i silovanja kao zločina protiv humanosti, ukazao je na sve neadekvatnosti preopterećenog i nedovoljno finansiranog zatvorskog sistema u Bosni i Hercegovini, kao i na potrebu za uspostavljanjem hitne koordinacije između organa za provođenje zakona i pravosudnih organa Bosne i Hercegovine, istakao je danas visoki predstavnik i specijalni predstavnik Evropske unije u svojoj sedmičnoj novinskoj kolumni.
«U državi u kojoj su sudski postupci protiv ratnih zločinaca jedan od najvažnijih faktora poslijeratnog oporavka i pomirenja i gdje će se ovakvi predmeti voditi još dugi niz godina, uspostavljanje odgovarajućih kaznenih institucija i odgovornog rukovodstva tih institucija predstavlja apsolutni prioritet», naveo je visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU u kolumni objavljenoj u «Dnevnom avazu», «Nezavisnim novinama» i «Večernjem listu».
Schwarz-Schilling je takođe najavio da će se sastati sa nadležnim državnim organima i potencijalnim međunarodnim partnerima kako bi razgovarao o mjerama koje mogu biti preduzete u cilju ubrzanja aktivnosti na projektu Državnog zatvora.
S obzirom da će biti potrebno nekoliko godina da Državni zatvor počne funkcionirati, visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU je istakao da osobe koje je optužio Sud BiH ne bi trebale služiti kaznu u zatvorima u koje se upućuju na osnovu njihove etničke pripadnosti – zatvorenici srpske nacionalnosti kaznu služe u zatvorima u Republici Srpskoj, zatvorenici hrvatske nacionalnosti u Hercegovini, a zatvorenici bošnjačke nacionalnosti u Srednjoj Bosni.
“Ovdje se radi o sigurnosti a ne o etničkoj pripadnosti. Baziranje zatvora, koji su ispod potrebnih standarda, na etničkoj pripadnosti ne predstavlja rješenje. Potrebno je poboljšati standarde u kazneno-popravnim institucijama. Stanković ne bi mogao pobjeći da se zatvorom u Foči rukovodilo na propisan način», napisao je Schwarz-Schilling i pri tome jasno rekao da postoje i drugi načini da se osigura korektno postupanje prema zatvorenicima tokom odsluženja zatvorske kazne: “Na primjer, donošenje izmjena i dopuna relevantnih entitetskih zakonskih propisa kako bi se državni zakon o izvršenju kazni i mnogo stroža pravila ovog zakona primjenjivala na osobe koje je osudio Sud BiH, ali koje zatvorsku kaznu služe u entitetskim zatvorima”.
“Potrebno je provesti detaljnu istragu o tome kako se moglo dozvoliti da osoba koja je nedavno osuđena za jedan od najtežih zločina bude izvedena iz zatvorskih prostorija bez odgovarajuće policijske pratnje i na osnovu još uvijek neutvrđenih i neobjašnjenih razloga» nastavio je Schwarz-Schilling i dodao da otpuštanje upravnika Zatvora i njegovog pomoćnika, kao i suspenzija i kaznene prijave protiv devet čuvara koji nisu spriječili Stankovićev bijeg, predstavljaju dobar početak.
Schwarz-Schilling je takođe istakao da se čini kako je odmah nakon Stankovićevog bijega došlo do skandalozne konfuzije, na svim nivoima, o tome šta je ko i kad trebao učiniti.
«Policija je napravila blokade na putevima, tek nakon što se s priličnom sigurnošću moglo pretpostaviti da je Stanković već nestao iz tog područja, a trebalo je pet dana da se izda međunarodna potjernica za hapšenje, uprkos velikoj vjerovatnoći da je Stanković prešao granicu odmah nakon bijega», istakao je Schwarz-Schilling.
U vrijeme izricanja presude Stanković nije izrazio nikakvo žaljenje zbog svojih zločina a njegov bijeg iz zatvora je i dokaz, ukoliko je dokaz potreban, da on ne smatra da je činio zlo ili da je njegova kazna pravedna.
Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU je upozorio da Stanković može ponovo silovati i mučiti i da predstavlja opasnost za društvo gdje god da se skriva.
«Sada je prioritet osigurati da Stanković bude uhapšen, a potom treba osigurati da se brzo i efikasno pozabavi organizacionim i administrativnim propustima koji su omogućili ovaj fijasko», zaključio je Christian Schwarz-Schilling.
Cijeli tekst sedmične kolumne visokog predstavnika/specijalnog predstavnika EU možete naći na web adresama www.ohr.int i www.eusrbih.org.