Govoreći danas o novoj ličnoj karti BiH koja se sada izdaje u okviru projekta CIPS, visoki predstavnik Paddy Ashdown pozvao je političare u BiH da pokažu liderstvo i odgovornost a ne da skupljaju političke poene na račun građana i na račun budućnosti ove zemlje. Visoki predstavnik je naglasio da je projekat CIPS previše važan da bi se moglo dozvoliti da propadne.
Konstatirajući da je cijela međunarodna zajednica pružila podršku projektu CIPS, visoki predstavnik je naglasio da je nova lična karta koja je u skladu sa evropskim standardima identična za sve građane na cijeloj teritoriji BiH i da za nju postoji jedinstvena baza podataka unutar jednog od najmoćnijih kompjuterskih sistema na Balkanu.
Nova lična karta je od suštinskog značaja jer:
- ne može se krivotvoriti za razliku od postojećih ličnih karata, te će stoga biti od pomoći u borbi protiv organiziranog kriminala;
- spriječit će mogućnost korištenja lažnih ličnih karata za nezakonito ostvarivanje penzijskih, boračkih i drugih socijalnih primanja;
- pomoći će u otkrivanju nezakonitog vlasništva nad imovinom, što još uvijek spriječava mnoge izbjeglice da se vrate svojim domovima;
- igrat će ulogu u borbi protiv poreskih i carinskih prevara i u uvođenju PDV-a;
- demonstrirat će EU i drugim drugim državama da BiH može kontrolirati svoje granice i garantirati za svoje građane – što je preduslov za uvođenje bezviznog režima, posebno nakon 11. septembra 2001. godine.
Visoki predstavnik je rekao da ne vjeruje da ijedan odgovoran političar u BiH želi da ovaj projekat propadne, dodavši da su neke od nedavnih izjava i neki potezi jednog broja političara imali efekat unošenja nesigurnosti i konfuzije oko nove lične karte. On je rekao da je ovo potkopalo povjerenje javnosti u projekat.
Prvi zamjenik visokog predstavnika Donald Hays i stručnjaci OHR-a koji su pružali pomoć u projektu CIPS danas su izvršili prezentaciju CIPS-a komisiji Vijeća ministara na čijem čelu je ministar civilnih poslova i komunikacija Safet Halilović. Prezentirano je jasno da je prošlog juna ukupna cijena lične karte fiksirana na 14,5 KM. U ovu cijenu uključeno je 10 KM koje se isplaćuje ugovaraču za izradu same karte, 3,5 KM za administrativne troškove i 1 KM za bankarske troškove. Nova lična karta je značajno jeftinija od lične karte koja se ranije izdavala u BiH i jeftinija je od sličnih karti koje se izdaju u regionu.
Visokosigurnosna karta izrađena od polikarbonata i specijalizirana oprema pomoću koje se proizvodi digitalno kodirana i od krivotvorenja zaštićena lična karta košta više od 50% cijelog projekta, ili oko 8,5 miliona Eura. Kompjuterski sistem koji sve lične karte uvezuje u jedinstvenu bazu podataka za teritoriju cijele BiH košta 35% ukupnog projekta, ili oko 5,8 miliona Eura.
Lična karta se samofinansira jer u državnom budžetu nisu predviđena sredstva za nju. Projekat će sam pokriti svoje troškove u narednih 12 do 18 mjeseci, nakon čega će prihod ostvaren izdavanjem lične karte ići u državni budžet, kako bi vlada mogla ova sredstva dalje plasirati u socijalne programe i druge aktivnosti.
Tabele i grafikoni kojima se objašnjava utrošak sredstava i daju uporedni pregledi sa zemljama iz regiona dostupni su na https://www.ohr.int/ohr-dept/pol/spu/lprojects/default.asp?content_id=5844