Gotovo svi političari u ovoj zemlji se slažu da je Bosni i Hercegovini mjesto u Evropskoj uniji. Sve glavne stranke su se javno opredijelile za proces evropskih integracija. To podrazumijeva niz jasnih koraka. Mnogi takvi koraci su već poduzeti. Među najhitnijim i najvažnijim koracima koje još treba poduzeti kako bi BiH krenula ka narednom nivou integracija je reforma policije.
Evropska komisija je to naznačila kao jedan od najvećih preostalih zakonodavnih i administrativnih zadataka koje treba izvršiti prije nego što BiH započne pregovore o stabilizaciji i pridruživanju sa EU.
U maju će Evropska komisija dati ocjenu napretka u BiH. U slučaju pozitivne ocjene, BiH bi mogla početi pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju do početka jeseni. To će poslati snažan signal vanjskom svijetu da BiH ima budućnost u EU.
To otvara put novim radnim mjestima, pravdi i sigurnosti za sve u BiH – to zna deset novih država koje su ove godine ušle u EU, uključujući Sloveniju i Mađarsku; A Hrvatska to spoznaje.
To će pomoći u privlačenju stranih i domaćih investicija. To će pomoći da se otvori put za nova radna mjesta i za pravdu.
Postoji mnogo jakih razloga zašto je važna reforma policije.
Ona će bez ikakve sumnje donijeti stvarnu korist građanima ove zemlje mnogo prije nego što BiH postane članica EU.
Njome će policija postati opremljenija za borbu protiv organiziranog kriminala. Pomoći će u sprečavanju krijumčarenja droge i ljudi preko BiH.
Ona će učiniti BiH sigurnijom.
Evropska komisija je dala tri kriterija na osnovu kojih se treba provesti reforma policije. Oni su dati na osnovu preporuka Komisije za reformu policije, u kojoj su zajedno radili međunarodni stručnjaci i predstavnici države BiH, entiteta i kantona pod predsjedanjem bivšeg belgijskog premijera Wilfrieda Martensa.
Prvo, sve zakonodavne i budžetske ovlasti trebaju biti na državnom nivou.
Drugo, policijske oblasti se trebaju formirati na profesinalnim, a ne političkim osnovama, i treće, treba poduzeti mjere da se političko uplitanje eliminira iz svakodnevnog rada policije.
Ovi koraci će ukloniti prepreke radu policije koje sada predstavljaju međuentitetska linija i kantonalne granice. Oni će ubrzati reagiranje policije.
Oni neće rezultirati ukidanjem RS. Nema planova za ukidanje RS.
Jasna je korist od reforme policije, posebno kada pogledamo njenu sadašnju organizaciju. Uzmimo samo primjer Tuzlanskog kantona, gdje je nedavno u dvije banke opljačkano 2 miliona KM. Tuzlanska policija je slijedila trag koji je upućivao da su osumnjičeni u Bijeljini i izdala nalog za njihovo hapšenje. Bijeljinska policija još nije reagirala. Samo da bi nalog za hapšenje poslala iz Tuzle u Bijeljinu, tuzlanska policija mora poslati nalog Federalnom MUP-u, koji ga zatim mora poslati MUP-u RS, koji će ga onda proslijediti u Bijeljinu. A nijedna od ove dvije policije nije zakonski obavezna sarađivati s onom drugom.
Ova složena, troma i sasvim nepouzdana procedura odgovara kriminalcima.
Ona ne služi građanima.
To je skandalozno.
To se mora promijeniti.
Zbog sadašnje rascjepkanosti policije, droga se prodaje u školama širom BiH; kradljivci automobila rade punom parom, broj provala u kuće je drastično porastao.
A troškovi rada policije u BiH su dva puta veći nego u Sloveniji i Mađarskoj. 9% svih budžetskih troškova otpada na policiju. Novac koji se u ovoj državi troši na policijski sistem naravno ne odlazi samim policajcima, nego narasloj birokratiji koja ih tako loše opslužuje.
Vrata EU su otvorena. Neće biti zauvijek otvorena.
BiH ne smije propustiti ovu historijsku šansu. EU je izložila jasan put kojim se mora ići u narednim mjesecima. Politički lideri BiH ne smiju dozvoliti da im ta šansa promakne.
Nj. E. Robert Bosscher je ambasador Nizozemske u BiH od 2001. Budući da Nizozemska sada predsjedava rotirajućim Predsjedništvom Evropske unije u Bosni i Hercegovini u ime Luksemburga, ambasador Bosscher je zvanični predstavnik Predsjedništva EU u BiH.