Koristeći se ovlastima koje su mi date članom V Aneksa 10 (Sporazum o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini prema kojem je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji u vezi tumačenja gore navedenog Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora; i posebno uzevši u obzir član II 1. (d) istog Sporazuma prema kojem Visoki predstavnik “pomaže, kada Visoki predstavnik to ocijeni neophodnim, u rješavanju svih problema koji se pojave u vezi s civilnom implementacijom”;
Pozivajući se na stav XI.2 Zaključaka Konferencije za implementaciju mira održane u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojima je Vijeće za implementaciju mira pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoj konačni autoritet u zemlji u vezi tumačenja Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora, kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme u skladu sa gore navedenim “donošenjem obavezujućih odluka, kada to ocijeni neophodnim”, o određenim pitanjima, uključujući i (prema podstavu (c) stava XI.2) “mjere kojima se osigurava implementacija Mirovnog sporazuma na cijelom području Bosne i Hercegovine i njenih entiteta”;
Prihvatajući odredbe koje je usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine u Izbornom zakonu objavljenom u Službenom glasniku BiH br. 23/01 od 19. septembra 2001. godine, te izmjene i dopune tih odredbi mojom Odlukom br. 139/02 od 27. marta 2002. godine, objavljene u Službenom glasniku BiH br. 7/02;
Uzimajući u obzir da je u članu 1.14 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, izmijenjenog i dopunjenog mojom Odlukom br. 148/02 od 18. aprila 2002. godine, između ostalog, navedeno da će se izbori za sve nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini održati prve subote u oktobru mjesecu, te da će Izborna komisija Bosne i Hercegovine, najmanje sto šestdeset devet (169) dana prije održavanja prvih izbora prema odredbama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, obavijestiti sve nadležne organe vlasti na svim nivoima kada će se izbori održati;
Konstatirajući da je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira na svojoj sjednici održanoj u Briselu 28. februara 2002. godine naglasio da su politički lideri i institucije BiH odgovorni da osiguraju da građani Bosne i Hercegovine budu u mogućnosti da ostvare svoja demokratska prava na slobodnim, pravednim i demokratskim izborima;
U cilju obezbjeđivanja održavanja takvih slobodnih, pravednih i demokratskih izbora 5. oktobra 2002. godine;
Svjesni hitnosti i očigledne potrebe za postizanjem brzog napretka u procesu blagovremenog pripremanja predstojećih izbora, koji će se održati 5. oktobra 2002.godine;
Razmotrivši i imajući u vidu sve prethodno navedeno, donosim sljedeću:
ODLUKU
kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Zakon koji slijedi stupa na snagu na privremenom osnovu kako je predviđeno članom 16. ovog zakona, dok Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji ovaj Zakon u odgovarajućem obliku, bez izmjena i dopuna i postavljanja bilo kakvih uslova.
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA IZBORNOG ZAKONA BOSNE I HERCEGOVINE
Član 1.
U članu 1.8, stav 4, riječi “predsjednik i potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine” i “predsjednik i potpredsjednik Republike Srpske,” zamjenjuju se riječima “predsjednik i potpredsjednici Federacije Bosne i Hercegovine” i “predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske,”
Član 2.
U članu 4.19, ubacuje se novi stav 5. i glasi:
“Na kandidacijskim listama za Predstavnički dom Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, te Narodnu skupštinu Republike Srpske, navodi se kojem konstitutivnom narodu, ili grupi Ostalih, su se kandidati izjasnili da pripadaju.”
Postojeći stav 5. postaje stav 6.
Član 3.
U članu 10.1, stav 1, riječi “sto četrdeset (140) poslanika” se brišu, a ubacuju se sljedeće riječi: “devedeset osam (98) poslanika”.
Član 4.
U članu 10.1 dodaje se novi stav 3. i glasi:
“Najmanje četiri (4) člana svakog konstitutivnog naroda će biti zastupljeno u Predstavničkom domu Federacije.”
Postojeći stav 3. postaje stav 4.
Član 5.
U članu 10.2, stav 2, riječi “sto četrdeset (140) mandata” se brišu, a ubacuju se sljedeće riječi: “devedeset osam (98) mandata”.
Član 6.
U članu 10.2, stav 3, riječi “minimalan broj članova višečlanih izbornih jedinica je četiri (4)” se brišu, a ubacuju se sljedeće riječi: “minimalan broj članova višečlanih izbornih jedinica je tri (3)”.
Član 7.
U članu 10.6, dodaju se novi stavovi 2. i 3. i glase:
“Ukoliko svaki od konstitutivnih naroda ne osvoji minimalan broj od četiri (4) mandata, naknadni kompenzacijski mandat(i) se dodjeljuje(u) kandidatu(ima) relevantnog(ih) konstitutivnog(ih) naroda sa kompenzacijske liste političke stranke ili koalicije koja je osvojila najveći broj glasova i koja na listi ima još kvalificiranih kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda.
Ukoliko politička stranka ili koalicija na svojoj kompenzacijskoj listi nema dovoljno kvalificiranih kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda da popuni mjesta koja su joj dodijeljena, mandat se prenosi na listu stranke ili koalicije koja je osvojila najveći broj glasova i koja ima još takvih kandidata na svojoj kompenzacijskoj listi (ama). Ukoliko na bilo kojoj kompenzacijskoj listi nema kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog(ih) naroda, mjesto(a) se prenosi(e) na listu stranke ili koalicije koja je osvojila najveći broj glasova i koja ima još takvih kandidata na drugoj(im) listi(ama), u skladu sa članom 9.9, stav 2. ovog Zakona.”
Član 8.
Poslije člana 10.8, dodaje se novi član 10.8A:
“Pri raspodjeli mandata kako bi se popunili mandati koji su prestali u skladu sa članom 1.10 ovog Zakona, osigurava se minimalna zastupljenost od četiri (4) člana iz reda svakog konstitutivnog naroda.
Sljedeća pravila će se primjenjivati i ista derogiraju rješenja predviđena u članovima 9.10 i 9.11 ovog Zakona svaki put kada bi primjena ovih članova svela zastupljenost jednog konstitutivnog naroda ispod minimuma određenog u članu 10.1 ovog Zakona:
1. Ako mandat izabranog nezavisnog kandidata prestane, u skladu sa članom 10.8 ovog Zakona, njegov zamjenik preuzima mandat tog nezavisnog kandidata, pod uslovom da njegov zamjenik dolazi iz reda istog konstitutivnog naroda kao i taj nezavisni kandidat.
Ukoliko zamjenik ne dolazi iz reda istog konstitutivnog naroda, upražnjeno mjesto će se popuniti iz reda političke stranke ili koalicije koja je osvojila najveći broj glasova u istoj izbornoj jedinici i koja, u skladu sa članom 9.9., stav 2. ovog Zakona, na svojoj listi ima još kvalificiranih kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda.
Ukoliko politička stranka ili koalicija nema dovoljno kvalificiranih kandidata na listi u istoj izbornoj jedinici da popuni mjesta koja su joj dodijeljena, mandat se prenosi na listu stranke ili koalicije koja je osvojila najveći broj glasova i koja na svojoj listi(ama) ima još takvih kandidata u bilo kojoj drugoj izbornoj jedinici, u skladu sa članom 9.9, stav 2. ovog Zakona.
2. Ako mandat izabranog kandidata političke stranke ili koalicije prestane, mandat se dodjeljuje sljedećem kandidatu sa liste iste izborne jedinice koji pripada istom konstitutivnom narodu kao i prvobitni kandidat, u skladu sa članom 9.9., stav 2. ovog Zakona.
U slučaju da nema preostalih kandidata na listi iste izborne jedinice koji pripadaju istom konstitutivnom narodu, mandat se dodijeljuje listi iste političke stranke ili koalicije u drugoj izbornoj jedinici koja je osvojila najveći broj glasova, u skladu sa članom 9.9, stav 2. ovog Zakona.
Ukoliko nema preostalih kandidata na listama bilo koje političke stranke ili koalicije, mandat se dodijeljuje političkoj stranci ili koaliciji iz iste izborne jedinice koje je osvojila najveći broj glasova i koja ima kvalificiranog(ne) kandidata(e) koji pripada(ju) istom konstitutivnom narodu kao i prvobitni kandidat sa njene liste, u skladu sa članom 9.9, stav 2. ovog Zakona.
Ukoliko nema preostalih kandidata iz iste izborne jedinice koji pripadaju istom konstitutivnom narodu kao i prvobitni kandidat, mandat se dodjeljuje političkoj stranci ili koaliciji u bilo kojoj izbornoj jedinici, koja je osvojila najveći broj glasova i ima kvalificirane kandidate koji pripadaju tom konstitutivnom narodu, u skladu sa članom 9.9, stav 2. ovog Zakona.
3. Ako kompenzacijski mandat izabranog kandidata političke stranke ili koalicije prestane, mandat se dodijeljuje kandidatu sa iste liste kompenzacijskih mandata koji pripada istom konstitutivnom narodu, u skladu sa članom 9.8 ovog Zakona.
U slučaju da nema preostalih kvalificiranih kandidata koji pripadaju istom konstitutivnom narodu na istoj listi kompenzacijskih mandata, mandat se dodijeljuje stranci ili koaliciji koja je osvojila najveći broj glasova i koja ima kvalificiranog kandidata iz reda istog konstitutivnog naroda na svojoj listi kompenzacijskih mandata. Mandat se tada dodjeljuje u skladu sa članom 9.8 ovog Zakona.”
Član 9.
U članu 11.1, nakon stava 1. dodaju se novi stavovi 2. i 3. i glase:
“Najmanje četiri (4) člana svakog konstitutivnog naroda će biti zastupljeno u Narodnoj skupštini Republike Srpske.”
Stav 2. člana 11.1 postaje stav 3. istog člana.
Član 10.
U članu 11. 6, nakon stava 1. dodaju se novi stavovi 2. i 3. i glase:
“Ukoliko svaki od konstitutivnih naroda ne osvoji minimalan broj od četiri (4) mandata, naknadni kompenzacijski mandat(i) se dodjeljuje(u) kandidatu(ima) relevantnog(ih) konstitutivnog(ih) naroda sa kompenzacijske liste političke stranke ili koalicije koja je osvojila najveći broj glasova i koja na listi ima još kvalificiranih kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda.
Ukoliko politička stranka ili koalicija na svojoj kompenzacijskoj listi nema dovoljno kvalificiranih kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda da popuni mjesta koja su joj dodijeljena, tada se mandat prenosi na listu stranke ili koalicije koja je osvojila najveći broj glasova i koja ima još takvih kandidata na svojoj kompenzacijskoj listi(ama). Ukoliko na bilo kojoj kompenzacijskoj listi nema kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog(ih) naroda, mjesto(a) se prenosi(e) na listu stranke ili koalicije koja je osvojila najveći broj glasova i koja ima još takvih kandidata na drugoj(im) listi(ama), u skladu sa članom 9.9, stav 2. ovog Zakona”.
Član 11.
Poslije člana 11.8, dodaje se novi član 11.8A:
“Pri raspodjeli mandata kako bi se popunili mandati koji su prestali u skladu sa članom 1.10 ovog Zakona, osigurava se minimalna zastupljenost od četiri (4) člana iz reda svakog konstitutivnog naroda.
Sljedeća pravila će se primjenjivati i ista derogiraju rješenja predviđena u članovima 9.10 i 9.11 ovog Zakona svaki put kada bi primjena ovih članova svela zastupljenost jednog konstitutivnog naroda ispod minimuma određenog u članu 10.1 ovog Zakona:
1. Ako mandat izabranog nezavisnog kandidata prestane, u skladu sa članom 11.8 ovog Zakona, njegov zamjenik preuzima mandat tog nezavisnog kandidata, pod uslovom da njegov zamjenik dolazi iz reda istog konstitutivnog naroda kao i taj nezavisni kandidat.
Ukoliko zamjenik ne dolazi iz reda istog konstitutivnog naroda, upražnjeno mjesto će se popuniti iz reda političke stranke ili koalicije koja je osvojila najveći broj glasova u istoj izbornoj jedinici i koja, u skladu sa članom 9.9., stav 2. ovog Zakona, na svojoj listi ima još kvalificiranih kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda.
Ukoliko politička stranka ili koalicija nema dovoljno kvalificiranih kandidata na listi u istoj izbornoj jedinici da popuni mjesta koja su joj dodijeljena, mandat se prenosi na listu stranke ili koalicije koja je osvojila najveći broj glasova i koja na svojoj listi(ama) ima još takvih kandidata u bilo kojoj drugoj izbornoj jedinici, u skladu sa članom 9.9, stav 2. ovog Zakona.
2. Ako mandat izabranog kandidata političke stranke ili koalicije prestane, mandat se dodjeljuje sljedećem kandidatu sa liste iste izborne jedinice koji pripada istom konstitutivnom narodu kao i prvobitni kandidat, u skladu sa članom 9.9., stav 2. ovog Zakona.
U slučaju da nema preostalih kandidata na listi iste izborne jedinice koji pripadaju istom konstitutivnom narodu, mandat se dodjeljuje listi iste političke stranke ili koalicije u drugoj izbornoj jedinici koja je osvojila najveći broj glasova, u skladu sa članom 9.9, stav 2. ovog Zakona.
Ukoliko nema preostalih kandidata na listama bilo koje političke stranke ili koalicije, mandat se dodjeljuje političkoj stranci ili koaliciji iz iste izborne jedinice koje je osvojila najveći broj glasova i koja ima kvalificiranog(ne) kandidata(e) koji pripada(ju) istom konstitutivnom narodu kao i prvobitni kandidat sa njene liste, u skladu sa članom 9.9, stav 2. ovog Zakona.
Ukoliko nema preostalih kandidata iz iste izborne jedinice koji pripadaju istom konstitutivnom narodu kao i prvobitni kandidat, mandat se dodijeljuje političkoj stranci ili koaliciji u bilo kojoj izbornoj jedinici, koja je osvojila najveći broj glasova i ima kvalificirane kandidate koji pripadaju tom konstitutivnom narodu, u skladu sa članom 9.9, stav 2. ovog Zakona.
3. Ako kompenzacijski mandat izabranog kandidata političke stranke ili koalicije prestane, mandat se dodjeljuje kandidatu sa iste liste kompenzacijskih mandata koji pripada istom konstitutivnom narodu, u skladu sa članom 9.8 ovog Zakona.
U slučaju da nema preostalih kvalificiranih kandidata koji pripadaju istom konstitutivnom narodu na istoj listi kompenzacijskih mandata, mandat se dodjeljuje stranci ili koaliciji koja je osvojila najveći broj glasova i koja ima kvalificiranog kandidata iz reda istog konstitutivnog naroda na svojoj listi kompenzacijskih mandata. Mandat se tada dodjeljuje u skladu sa članom 9.8 ovog Zakona.”
Član 12.
Nakon Poglavlja 11, dodaje se novo Poglavlje 12 i glasi:
“Poglavlje 12.
Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske
Član 12.1
Predsjednika i dva (2) potpredsjednika Republike Srpske, koji se neposredno biraju sa teritorije Republike Srpske, biraju birači registrirani da glasaju u Republici Srpskoj.
Član 12.2
Birač registriran da glasa za predsjednika Republike Srpske može glasati samo za jednog kandidata.
Član 12.3
Bira se kandidat iz reda svakog konstitutivnog naroda koji dobije najveći broj glasova. Između ta tri (3) kandidata, po jedan iz svakog konstitutivnog naroda, za predsjednika se bira kandidat koji dobije najveći broj glasova, a dva kandidata koji se po broju osvojenih glasova nalaze na drugom i trećem mjestu biraju se za potpredsjednike.
Član 12.4
Mandat predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske traje četiri (4) godine.”
Član 13.
Postojeća Poglavlja 12, 13, 14, 15, 16, 17 i 18 postaju Poglavlja 13, 14, 15, 16, 17, 18 i 19.
Član 14.
Član 18.12, koji je, u skladu sa sa članom 13. ovih izmjena i dopuna, postao član 19.12, mijenja se i glasi:
“Izbor predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, predsjednika i potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, izbor delegata u Vijeće naroda Republike Srpske, te izbor delegata u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine, reguliraće se na način koji je u skladu sa ustavima entiteta.”
Član 15.
Član 18.13, koji je, u skladu sa članom 13. ovih izmjena i dopuna postao, član 19.13, mijenja se i glasi:
“Ako entiteti, u skladu sa članom 19.11 ovog Zakona, ne osnuju višečlane izborne
jedinice do 31. decembra 2001. godine, sljedeće višečlane izborne jedinice važe za izbore koji će se održati 2002. godine.
Od devedeset osam (98) članova Predstavničkog doma Federacije Bosne i Hercegovine, koje neposredno biraju birači registrirani za glasanje za teritoriju Federacije Bosne i Herzegovine, sedamdeset tri (73) se bira iz dvanaest (12) višečlanih izbornih jedinica, a dvadeset pet (25) su kompenzacijski mandati izabrani sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine u cjelini. Ovi mandati se raspodjeljuju u skladu sa članovima 9.6 do 9.9. ovog Zakona.
Sedamdeset tri (73) mandata iz višečlanih izbornih jedinica za Predstavnički dom Federacije Bosne i Hercegovine raspodjeljuje se na sljedeći način:
Izborna jedinica 1 sastoji se od Kantona 1 i bira devet (9) članova.
Izborna jedinica 2 sastoji se od Kantona 2, dijela Kantona 3 (Gradačac, Gračanica, Doboj-Istok), te birača iz Distrikta Brčko registriranih za glasanje u Federaciji Bosne i Hercegovine, i bira pet (5) članova.
Izborna jedinica 3 sastoji se od dijela Kantona 3 (Lukavac, Srebrenik, Tuzla, Čelić) i bira sedam (7) članova.
Izborna jedinica 4 sastoji se od dijela Kantona 3 (Teočak, Banovići, Živinice, Kalesija, Sapna i Kladanj) i bira četiri (4) člana.
Izborna jedinica 5 sastoji se od dijela Kantona 4 (Doboj-Jug, Tešanj, Maglaj, Žepče, Zavidovići, Zenica i Usora) i bira osam (8) članova.
Izborna jedinica 6 sastoji se od dijela Kantona 4 (Kakanj, Vareš, Olovo, Visoko i Breza) i bira četiri (4) člana.
Izborna jedinica 7 sastoji se od Kantona 5 i dijela Kantona 9 (Novi Grad-Sarajevo, Ilidža, Hadžići i Trnovo) i bira šest (6) članova.
Izborna jedinica 8 sastoji se od Kantona 6 i bira devet (9) članova.
Izborna jedinica 9 sastoji se od Kantona 7 i bira osam (8) članova.
Izborna jedinica 10 sastoji se od Kantona 8 i bira tri (3) člana.
Izborna jedinica 11 sastoji se od dijela Kantona 9 (Ilijaš, Vogošća, Centar-Sarajevo, Stari Grad-Sarajevo, Novo Sarajevo) i bira sedam (7) članova.
Izborna jedinica 12 sastoji se od Kantona 10 i bira tri (3) člana.
Od osamdeset tri (83) člana Narodne skupštine Republike Srpske, koje neposredno biraju birači registrirani za glasanje za teritoriju Republike Srpske, šezdeset dva (62) se bira iz šest (6) višečlanih izbornih jedinica, a dvadeset jedan (21) su kompenzacijski mandati izabrani sa teritorije Republike Srpske u cjelini. Ovi mandati se raspodjeljuju u skladu sa članovima 9.6 do 9.9 ovog Zakona.
Šezdeset dva (62) mandata iz višečlanih izbornih jedinica Narodnu skupštinu Republike Srpske raspodjeljuje se na sljedeći način:
Izborna jedinica 1 sastoji se od općina: Bosanska Krupa / Krupa na Uni, Bosanski Novi / Novi Grad, Bosanska Dubica / Kozarska Dubica, Prijedor, Bosanska Gradiška / Gradiška, Laktaši, Srbac, Prnjavor, Sanski Most / Srpski Sanski Most i Kostajnica i bira trinaest (13) članova.
Izborna jedinica 2 sastoji se od općina: Bosanski Petrovac / Petrovac, Banja Luka, Čelinac, Drvar / Srpski Drvar, Ključ / Ribnik, Mrkonjić Grad, Jajce / Jezero, Skender Vakuf / Kneževo, Kotor Varoš, Šipovo i Kupres / Srpski Kupres i bira dvanest (12) članova.
Izborna jedinica 3 sastoji se od općina: Derventa, Bosanski Brod / Srpski Brod, Odžak / Vukosavlje, Modriča, Doboj, Gračanica / Petrovo i Teslić i bira deset (10) članova.
Izborna jedinica 4 sastoji se od općina: Bosanski Šamac / Šamac, Orašje / Srpsko Orašje, Gradačac / Pelagićevo, Bijeljina, Lopare, Ugljevik, te birača iz Brčko Distrikta koji su registrirani za glasanje u Republici Srpskoj, i bira devet (9) članova.
Izborna jedinica 5 sastoji se od općina: Kalesija / Osmaci, Zvornik, Šekovići, Vlasenica, Bratunac, Srebrenica, Sokolac, Han Pijesak, Ilidža / Srpska Ilidža, Stari Grad / Srpski Stari Grad, Novo Sarajevo / Srpsko Novo Sarajevo, Trnovo (RS), Pale (RS), Rogatica i Milići i bira jedanaest (11) članova.
Izborna jedinica 6 sastoji se od općina: Višegrad, Mostar / Srpski Mostar, Nevesinje, Kalinovik, Gacko, Foča / Srbinje, Goražde / Srpsko Goražde, Čajniče, Rudo, Stolac / Berkovići, Ljubinje, Bileća i Trebinje i bira sedam (7) članova.”
Član 16.
Ovaj zakon stupa na snagu odmah i biće odmah objavljen u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine, Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine, Službenom glasniku Republike Srpske i Službenom glasniku Distrikta Brčko.
Sarajevo, 19. april 2002. godine
Wolfgang Petritsch
Visoki predstavnik