Koristeći se ovlaštenjima koja su Visokom predstavniku povjerena u članu V Aneksa 10. (Sporazum o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja gore navedenog Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora; i posebno uzevši u obzir član II 1. (d) istog Sporazuma prema kojem Visoki predstavnik “pomaže, kada Visoki predstavnik to ocijeni neophodnim, u rješavanju svih problema koji se pojave u vezi sa implementacijom civilnog dijela Mirovnog ugovora”;
Pozivajući se na stav XI.2 Zaključaka Konferencije za implementaciju mira održane u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojem je Vijeće za implementaciju mira pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoj konačni autoritet u zemlji u vezi sa tumačenjem Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora, kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za navedene probleme “donošenjem obavezujućih odluka, kada to ocijeni neophodnim”, o određenim pitanjima, uključujući i (prema tački (c) stava XI.2) mjere kojima se osigurava implementacija Mirovnog sporazuma na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta;
Imajući u vidu član I (1) Aneksa 11. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kojim se predviđa da će strane “na područjima pod svojom jurisdikcijom svim osobama osigurati bezbjedno okruženje time što će osigurati da organi za provođenje zakona rade u skladu sa međunarodno priznatim standardima i uz poštivanje međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda …”;
Uzimajući u obzir da, u skladu sa navedenim članom I(1) Aneksa 11, postoji potreba za jačanjem institucionalnog integriteta organa za provođenje zakona prema najvišim evropskim standardima;
Vodeći računa o potrebi za realizacijom Projekta analize sistema koji provodi Misija Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini, čija je svrha da uskladi strukture i ključne aspekte provođenja zakona u cijeloj Bosni i Hercegovini, a naročito preporuka o osnovnim standardima za demokratsko obavljanje policijskih poslova koje proizilaze iz sistemske analize policije Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Uzimajući u obzir i razmotrivši sva gore navedena pitanja, Visoki predstavnik donosi slijedeću
ODLUKU
kojom donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona u unutrašnjim poslovima Hercegovačko-neretvanskog kantona (Službene/Narodne novine Hercegovačko-neretvanskog kantona, broj 2/98, 4/01 i 2/02), kako se dalje u tekstu utvrđuje.
Ova Odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje u “Narodnim novinama Hercegovačko-neretvanskog kantona”.
Navedeni Zakon o izmjenama i dopunama, koji je sastavni dio ove Odluke, stupa na snagu u skladu sa odredbom člana 26. na privremenoj osnovi dok ga Kantonalna skupština ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i postavljanja bilo kakvih uvjeta.
Sarajevo, 6. decembar 2002. godine Paddy AshdownVisoki predstavnik
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKOG KANTONA
Član 1.
U članu 2. stav 1. dodaje se nova tačka 5. i glasi:
“Zadaci i poslovi u vezi sa: nabavkom, posjedovanjem i nošenjem oružja i municije”,
U članu 2. dosadašnja tačka 5. postaje tačka 6. i mijenja se i glasi:
“Zadaci i poslovi u vezi sa: održavanjem javnih skupova, ličnim kartama, ličnim imenima, prijavama prebivališta i boravišta, jedinstvenim matičnim brojem građana, matičnim knjigama, registracijom motornih vozila, vozačkim ispitima i izdavanjem vozačkih dozvola, i kretanjem i boravkom stranaca.”
Član 2 .
Član 3. stav 1. mijenja se i glasi:
“Zadatke iz nadležnosti Kantona obavljaju organizacione jedinice u Ministarstvu, što uključuje Kabinet ministra, Upravu policije i Upravu za administraciju i podršku.
Uprava policije odgovorna je za izvršavanje poslova i zadataka određenih članom 2. stav 1. tačke 1. do 5.
Uprava za administraciju i podršku odgovorna je za poslove i zadatke navedene u članu 2, stavu 1, tački 6, i sve druge zadatke iz nadležnosti Ministarstva osim onih zadataka koji su po zakonu dodijeljeni Kabinetu ministra i Upravi policije.”
Član 3.
U članu 5. nakon riječi “se posebno osiguravaju i” dodaju se riječi “ komesar Policije će”.
Član 4 .
U članu 6. riječi “pripadnici Ministarstva, naročito”, brišu se.
Član 5.
Član 9. stav 1. mijenja se i glasi:
“Ministarstvo će obavijestiti javnost o pitanjima iz djelokruga nadležnosti Ministarstva koja su od važnosti za fizička i pravna lica, kao i o mjerama za utvrđivanje takvih pitanja, u skladu sa Pravilnikom o osnovnim standardnim procedurama policije pri javnim istupima i odnosima sa medijima.”
Član 6.
Član 11. stavovi 1.i 3.mijenjaju se i glase:
“Policijska uprava se formira unutar Kantona, i odgovorna je za službu jednoj ili više općina.
Policijska uprava ima jednu ili više policijskih stanica”.
Član 7.
U članu 12. stav 1. tačka 2. riječ “Guvernera” briše se.
Član 12. stav 1. tačka 8. briše se.
U članu 12. stav 1. tačka 9. riječi “policije i drugih” brišu se.
U članu 12. stav 1. tačka koja počinje riječima “suradnje sa bilo kojom neovisnom komisijom…” mijenja se i glasi:
“Sarađuje sa i dostavlja Uredu za pritužbe javnosti u Ministarstvu unutrašnjih poslova, uz nadzor od strane Nadzorne komisije koju formiraju kantonalna Vlada i kantonalna Skupština, sve dokumente vezano za navode o neprimjerenom ponašanju službenika Ministarstva. Takođe daje na raspolaganje osoblje za saslušanje i pružanje pomoći kada za to postoji potreba.”
Član 8.
Član 15. stav 1. mijenja se i glasi:
“Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva donosi ministar, uz saglasnost Vlade Kantona, a prema prijedlozima:
– komesara Policije o odredbama vezanim za rad Policije
– direktora Uprave za administraciju i podršku kao i sekretara Ministarstva o svim ostalim odredbama vezanim za administrativna pitanja.”
Član 9.
U članu 16. stav 1. mijenja se i glasi:
“Konstitutivni narodi i pripadnici Ostalih biće proporcionalno zastupljeni u Ministarstvu prema popisu stanovništva iz 1991. godine, sve do potpune provedbe Aneksa 7. Općeg okvirnog sporazuma za mir kao i nakon toga, u skladu s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.”
Član 10.
U članu 17. stav 3. riječi “župan i ” brišu se.
U članu 17. stav 3. tačka 4. riječ “župan” mijenja se u:
“ kantonalnoj Vladi”.
U članu 17. stav 3. tačka 11. nakon prve riječi “uspostavlja”, dodaju se riječi “pod operativnom komandom komesara Policije”.
U članu 17. stav 3. tačka 12. riječi “župan i “ brišu se.
Član 11.
Član 18. mijenja se i glasi:
“U slučaju odsustva ministra ili nemogućnosti obavljanja dužnosti, zamjenjuje ga osoba koju on odredi.”
Član 12.
Član 19a. stav 3. riječi “načelnik Sektora policije” zamjenjuju se riječima “načelnik uniformirane policije”.
Član 13.
Član 19b. mijenja se i glasi:
“Pod sveouhvatnim nadzorom ministra unutrašnjih poslova, komesar Policije rukovodi svim policijskim operacijama u skladu sa Zakonom.
Komesar Policije rukovodi i nadzire sve policijske aktivnosti vezane za javnu sigurnost građana, sprečavanje i otkrivanje krivičnih djela.
Komesar Policije obavlja slijedeće zadatke:
(i) na dnevnoj osnovi planira, rukovodi i nadzire sve policijske aktivmosti;
(ii) neposredno rukovodi policijskim aktivnostima, a u vezi s tim organizira, planira, nadzire, usmjerava i koordinira rad Policije;
(iii) donosi odluke o zapošljavanju i raskidanju ugovora o zapošljavanju u skladu sa Zakonom i nakon konsultacija sa ministrom;
(iv) raspoređuje i premješta zaposlene na i sa odgovarajućih radnih mjesta u Upravi policije, i donosi odluke o rasporedu i premještanju. Prije donošenja odluke o raspoređivanju ili premještanju rukovodilaca u Upravi policije, komesar Policije će konsultirati ministra i sa pažnjom uzeti u razmatranje njegovo mišljenje;
(v) priprema prijedlog budžeta za potrebe Policije i odgovoran je za sva finansijska i materijalna sredstva dodijeljena Policiji;
(vi) priprema programe, informacije, analize, i ostale materijale iz djelokruga policijskog rada;
(vii) redovno informira ministra o preduzetim policijskim aktivnostima;
(viii) nadgleda rad Jedinice za profesionalne standarde, koja se sastoji od unutrašnje disciplinske kontrole, unutrašnjih inspekcija i revizija, te razmatranja i razvoja načela.
Član 14.
Član 19c. stav 4. mijenja se i glasi:
“Kandidat za poziciju komesara Policije mora imati najmanje deset godina radnog iskustva u policiji na rukovodnim pozicijama (isključujući period od 1. marta 1992. do 14. decembra 1995.) i dokazanu sposobnost rukovođenja složenim poslovima. U smislu ovog zakona, “rukovodna pozicija u policiji” označava poziciju višeg inspektora ili višu. Uz to, isti će imati najmanje čin glavnog inspektora Policije i zahtijeva se da je osoba u tom činu provela najmanje tri godine. Kandidati za poziciju komesara Policije kojima nije odobreno privremeno ovlaštenje ili autorizacija od strane UNIPTF neće biti uzeti u razmatranje.”
Član 15.
U članu 22. stav 1. riječ “Ministarstvu” mijenja se u riječ “Kantonu”.
Član 16.
U članu 23. stav 1. riječi “kontrolu i prelazak državne granice” brišu se.
Član 17.
U članu 24. stav 1. riječi “kontrole i prelaska državne granice” brišu se.
Član 18.
Član 26. mijenja se i glasi:
“Pojedini pripadnici Ministarstva imaju posebne dužnosti i ovlaštenja određena ovim zakonom (u daljem tekstu: ovlaštena službena lica).
Ovlaštena službena lica su službenici koji neposredno vrše operativne poslove i zadatke iz nadležnosti Ministarstva, i ostali službenici čiji su poslovi i zadaci neposredno povezani sa obavljanjem takvih poslova i zadataka.
Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva određuje ko se smatra ovlaštenim službenim licem.
Ovlaštenom službenom licu se izdaje legitimacija i značka.
Ovlaštena službena lica imaju pravo i obavezu, u skladu sa odredbama o vršenju poslova i zadataka, da posjeduju i nose oružje.
Ovlaštena službena lica obavezna su vršiti poslove i zadatke uz puno poštivanje ljudskog dostojanstva i osnovnih ljudskih prava svih osoba, u skladu sa međunarodnim standardima o poštivanju ljudskih prava. Ministarstvo će usvojiti odredbe o poštivanju ljudskih prava, koje će primjenjivati sve jedinice unutar Ministarstva. Poštivanje takvih odredbi će biti u nadležnosti unutrašnje inspekcije.
Ovlaštena službena lica će položiti svečanu zakletvu pred ministrom ili osobom koju ministar odredi i komesarom Policije. Tekst zakletve će odrediti ministar na prijedlog komesara Policije.
Ovlaštena službena lica će dati zvaničnu izjavu pred ministrom ili osobom koju ministar odredi i komesarom Policije, da će se pridržavati etičkog kodeksa za profesionalne policajace, koje će usvojiti Ministarstvo.
Ovlaštena službena lica u Ministarstvu će imati činove. Način na koji će im se dodjeljivati i način na koji će im se oduzimati činovi utvrđuje Vlada Kantona.”
Član 19.
U članu 39. stav 1. riječi “Ministarstvo, odnosno” brišu se.
Član 20.
U članu 57. stav 2. nakon riječi “ministar” dodaju se riječi: “, putem pravilnika,”.
Član 21.
Nakon člana 60. novi član 60a. dodaje se i glasi:
“Postupak za određivanje disciplinske i materijalne odgovornosti službenika Ministarstva određuje se Pravilnikom o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti.”
Član 22.
Član 62. stav 1. mijenja se i glasi:
“U slučaju potrebe za izvršenjem hitnih poslova i zadataka, prekid korištenja godišnjeg odmora službenika Ministarstva može odrediti komesar Policije za službenike u njegovoj nadležnosti, a za druge službenike ministar ili lice koje on ovlasti.”
Član 23
Nakon člana 68. novi član 68a. dodaje se i glasi:
“Ured za pritužbe javnosti osniva se unutar Ministarstva unutrašnjih poslova kako bi pratio i nadgledao interni mehanizam disciplinske odgovornosti u vezi sa navodima o neprimjerenom i neprofesionalnom ponašanju službenika Ministarstva. Dužnosti i odgovornosti Ureda utvrđuje Vlada Kantona.”
Član 24.
Član 70. stav 2. mijenja se i glasi:
“Odluke o privremenoj suspenziji u skladu sa stavom 1. ovog člana donosi komesar Policije za službenike u njegovoj nadležnosti, a za druge uposlenike ministar ili lice koje on ovlasti.”
Član 25.
U članu 79. riječi “u suglasnosti sa svojim zamjenikom” brišu se.
Član 26.
Ovaj zakon stupa na snagu 6. decembra 2002. god. i objavljuje se odmah u “Službenim/Narodnim novinama Hercegovačko-neretvanskog kantona”.