Visoki predstavnik, Wolfgang Petritsch, danas se u Beču obratio Stalnom vijeću 55 zemalja-članica OSCE-a. On ih je obavijestio o nedavnim političkim dešavanjiima u Bosni i Hercegovini te dao prikaz svoga trogodišnjeg mandata, ističući glavna dostignuća i sveukupni napredak koji je postignut u zemlji.
Visoki predstavnik je rekao da ogromni napredak koji je Bosna i Hercegovina postigla u toku ovog trogodišnjeg perioda “navještava početak – a ne kraj – pozitivnih promjena”. Postignuti su veliki pomaci te pokrenuti bitni procesi u povratku izbjeglica, izgradnji državnih institucija, ekonomskoj reformi, ljudskim pravima i na drugim poljima.
Istakao je OSCE-ov doprinos tom napretku, “koji je bio jedna od prvih organizacija koje su uvidjele važnost koordiniranog pristupa,” te dodao: “Ne mogu iskazati koliko sam imao sreće što sam imao tako sposobnog, energičnog i mudrog partnera u provedbi Daytonskog sporazuma.”
U svom govoru, visoki predstavnik je rekao da posljednji i najimpresivniji primjer sistematskog napretka predstavlja reforma entitetskih ustava. Sporazum Mrakovica-Sarajevo, koji su potpisale vladajuće političke stranke u Bosni i Hercegovini predstavlja krajnji dokaz da je ova zemlja ušla u novo doba, rekao je on. Promjene ustava će osigurati prava Bošnjaka, Hrvata, Srba i Ostalih u cijeloj zemlji, a konsensus o tome su postigli sami bih lideri.
U posljednjih nekoliko godina također je došlo do preokreta kada je riječ o povratku izbjeglica. Broj takozvanih manjinskih povrataka popeo se na 67.000 u 2000. godini, a tokom 2001. je porastao za dodatnih 36%, tj. na 92.000. Ukoliko se nastavi trenutni tempo povratka izbjeglica, Aneks 7. bi mogao biti u potpunosti proveden tokom sljedeće četiri godine, rekao je visoki predstavnik. Međutim, on je izrazio bojazan zbog nedostatka financijske i materijalne pomoći povratnicima za obnovu porušenih domova. Apelovao je na vlade zemalja članica OSCE-a da pomognu proces povratka. “Ne možemo dozvoliti da povratak, sada kada je politički moguć i kada se zaista realizira, propadne zbog nedovoljne pomoći.”, rekao je visoki predstavnik.
On je kazao da šest i po godina nakon Daytona, Bosna i Hercegovina ima obilježja prave države. Državna vlada – Vijeće ministara – proširilo se sa tri ministra na šest. Ustanovljeni su Državna granična služba, Sud BiH, i regulatorne agencije u strateškim sektorima ekonomije. Štaviše, nova vlada, pod vođstvom Alijanse za promjene, izgradila je novi odnos sa međunarodnom zajednicom, zasnovan na partnerstvu i međusobnom poštovanju, što predstavlja prelaznu fazu ka potpunom preuzimanju odgovornosti.
U toku 2002., nakon što su organizacija i nadzor bosanskohercegovačkih izbora već šest puta bili u rukama OSCE-a, Bosna i Hercegovina će po prvi put sama provesti sopstvene izbore. To je “pokazatelj sve jače državnosti i sve višeg nivoa demokratizacije u BiH”, rekao je visoki predstavnik.
Međutim, da bi demokratija i vladavina zakona funkcionirali, moraju se poduzeti odlučni i energični koraci na punom provođenju procesa pravosudne reforme, u kome će OSCE igrati ključnu ulogu. Visoki predstavnik je najavio da će u sljedeće dvije godine doći do ponovnih imenovanja na funkcije sudija i tužilaca; sami proces imenovanja biće depolitiziran; sudski sistem će se restruktuirati a uvešće se i novi krivični zakon i zakoni o krivičnom i građanskom postupku. Zajedno sa reformiranom policijom i novom, depolitiziranom državnom službom sa kvalificiranim osobljem, to će predstavljati osnovu za dalje jačanje vladavine zakona i suzbijanje korupcije.
U toku 90-minutne diskusije koja je uslijedila nakon obraćanja visokog predstavnika, ambasadori pri OSCE-u su se zahvalili visokom predstavniku za njegovu predanost i uloženi trud, koji su rezultirali dramatičnim poboljšanjem uvjeta u Bosni i Hercegovini. Predstavnik Španije je, u ime Evropske unije i njoj pridruženih zemalja, rekao da “ravnoteža između odlučnih intervencija i podsticanja odgovornosti same Bosne i Hercegovine, koju je on postigao, predstavlja bitan doprinos ispunjenju naših zajedničkih ciljeva” te okarakterisao Sporazum Mrakovica-Sarajevo kao “istorijski kompromis”.
Kanadski ambasador je rekao da visoki predstavnik može biti “lično ponosan” na ovaj sporazum, kao i na porast povratka izbjeglica i usvajanje Izbornog zakona u domaćim tijelima. Predstavnik Bosne i Hercegovine se također zahvalio visokom predstavniku za njegov “neprocjenjivi doprinos provedbi mira” i rekao da je za vrijeme njegovog mandata Bosna i Hercegovina prerasla iz objekta međunarodne politike u subjekat u međunarodnoj politici. Armenija je naglasila da iz međunarodnog angažmana u BiH treba izvući važne pouke, i imati ih na umu u slučaju budućih međunarodnih intervencija.