«Mjere koje sam donio 19. oktobra u prvi plan su izvukle neka suštinska pitanja koja truju političku atmosferu», rekao je danas visoki predstavnik, Miroslav Lajčák, pred Vijećem sigurnosti UN-a u New Yorku.
Suštinska nefunkcionalnost države zatrovala je političku atmosferu. Od Bosanaca i Hercegovaca “ne može se očekivati da beskonačno tolerišu korupciju, siromaštvo i konstantnu neefikasnost institucija vlasti i javnih usluga, što isto tako spriječava neometane pomake prema Evropi», rekao je visoki predstavnik.
Da bi se borili sa suštinskim problemima, mora se prevazići vještački stvorena politička kriza koja se odnosi na Vijeće ministara. “Ovo je dio šire situacije na zapadnom Balkanu i zahtijeva punu pažnju međunarodne zajednice», rekao je visoki predstavnik.
Visoki predstavnik je pred Vijećem sigurnosti UN-a istakao da je procjena međunarodne zajednice da nije još vrijeme za odlazak iz Bosne i Hercegovine. I dalje ostaje cilj lokalna odgovornost, ali sa lokalnom odgovornošću dolazi i odgovornost lokalnih lidera da načine potrebne političke kompromise koji su potrebni u modernoj demokratskoj državi.
“Međunarodna zajednica nije posmatrač u političkom životu Bosne i Hercegovine; ona je garant sporazuma kojim je mir u ovoj zemlji očuvan više od deset godina», rekao je visoki predstavnik na jednosatnom sastanku sa Vijećem sigurnosti UN-a, dodavši: «moj puni mandat u svojstvu visokog predstavnika ostaje».
Nijednaodmjerakojejedoniovisokipredstavnik 19. oktobraneponištavapravaentiteta, nitiutičenabilokojielementzaštitekojajegarantiranazakonstitutivnenarodeuBiH. “Nedavnodoneseniamandmani olakšavaju rad Vijeća ministara i biće pozitivna preporuka za zatvaranje OHR-a, kada dođe vrijeme za razgovore o tome. No, za sada smo daleko od takvih razgovora», rekao je visoki predstavnik.
Visoki predstavnik je informirao Vijeće sigurnosti UN-a da je BiH sada jedina zemlja na zapadnom Balkanu koja nema formalni ugovorni odnos sa Evropskom unijom, uprkos podršci velike većina stanovnika BiH za ovaj proces.
Lideri u Bosni i Hercegovini, koji učestvuju u vladajućoj koaliciji, blokirali su put ka Evropi. Istovremeno, zemlja ne može jednostavno stajati u mjestu kada polovina građana BiH živi na ili ispod granice siromaštva.
Visoki predstavnik je najavio tri ključna područja u kojima se usredsredio na izgradnju funkcionalne BiH; reforma policije, da bi se mogao potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, hapšenje i prebacivanje u Hag preostalih osoba protiv kojih postoji optužnica Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju i ustavna reforma, koja se mora pokrenuti da bi se unaprijedila funkcionalnost države i njenih institucija.
Navodeći da će Vijeće sigurnosti UN-a razmatrati produženje mandata EUFOR-a, visoki predstavnik je rekao da je EUFOR ključna garancija da će politička pitanja koja se moraju rješavati kao dio postratnog oporavka ove zemlje biti rješavana u jednom sigurnom i mirnom ambijentu.
“Kompromis i dogovor su mogući – to smo se nedavno mogli uvjeriti na primjeru Mostarske deklaracije o reformi policije [i] usvajanju nove Ekonomske platforme od strane državnog i entitetskih premijera, prije nekoliko sedmica», rekao je visoki predstavnik. «Trenutno postoje dvije opcije: eskalacija ili smirenje krize. Domaći akteri mogu i dalje djelovati nedobronamjerno, u smjeru daljnje eskalacije, ili mogu djelovati u dobroj vjeri i vratiti Bosnu i Hercegovinu na njen evropski put».