Ekonomski izvještaj
Donio sam kopije OHR-ovog mjesečnog Ekonomskog izvještaja. Kao što znate, izvještaj prikazuje dio ekonomije BiH, naglašavajući ključne pokazatelje – priliv novca, podatke o trgovini, valuti, podatke o zapošljavanju i burzovne indekse.
Kao što ćete moći vidjeti, u novembru se nastavilo sa trendom znatnog porasta izvoza, koji je vidljiv od početka 2004. Uvoz je porastao za samo dva postotka, dok je izvoz porastao za 19 postotaka. Ovo je dobrodošao i značajan trend – balans trgovine je još uvijek ozbiljno iskrivljen, BiH još uvijek troši više nego što zaradi, ali se jaz između uvoza i izvoza smanjuje. Ovo će imati jasan i pozitivan uticaj na zivote građana – pošto će BiH preduzeća povećati svoju prodaju u inostranstvu moći će stvoriti više poslova kod kuće.
Još dramatičnije povećanje je zabilježeno u novembarskom prometu berze u Sarajevu i Banjoj Luci. Promet na berzi u Sarajevu se povećao za preko 50 postotaka, dok se u Banja Luci povećao za preko 60 postotaka. Ovo reflektuje povećanje povjerenja investitora u BiH dionice. Oba tržišta ostaju mala, i stvarne prometne brojke su skromne, ali novembarske brojke pokazuju da tržišta počinju da kanališu kapital na efikasan način u preduzeća za koja se smatra da imaju stvarni komercijalni potencijal. Naposlijetku, ovo ima pozitivne implikacije za građane – jer kada se ova preduzeća na adkevatan način finansiraju, mogu se proširiti, što će povećati prodaju i stvoriti nove poslove.
Zaštita kulturnog nasljeđa BiH i svih naroda
Također ovo jutra vam želim skrenuti pažnju na pismo visokog predstavnika poslato tokom vikenda članovima Vijeća ministara pojedinačno. U pismu visoki predstavnik skreće pažnju na trenutno tešku situaciju sedam kulturnih institucija BiH.
To su Zemaljski muzej, Muzej istorije, Muzej književnosti, Umjetnička galerija BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka, Nacionalna biblioteka za slijepa i slabovidna lica, te nacionalna filmska arhiva.
Prema Dejtonskom sporazumu, država je obavezna da se brine o ovim institucijama. Međutim, zbog anomalija u mehanizmu za određivanja budžeta, one su morale funkcionisati bez bilo kakvog finansiranja Bosne i Hercegovine od kraja rata. Kao što mnogi od vas već znaju, Zemaljski muzej i Muzej istorije nedavno su morali zatvoriti vrata zbog nedostatka sredstava.
U svom pismu, visoki predstavnik naglašava da ovaj slučaj nije samo pitanje javnih usluga. Ove institucije su trezori kulturnog nasljedstva BiH i svih njenih naroda. Dokumenti i umjetnička djela koja svjedoče o ovom nasljeđu – neprocjenjiv dio Evropske kulture – sada su u opasnosti da budu oštećena jer nisu stvoreni razumni uslovi za njihovo čuvanje. Učenici i studenti iz cijele zemlje nisu u mogućnosti da iskoriste ove resurse – koji bi, u bilo kojoj drugoj zemlji, predstavljali jedno od osnovnih obrazovnih alatki – samo zato jer se o njima ne vodi računa. I ove institucije se ne koriste – kao što bi se trebale koristiti – kao vrijedni resursi turističkoj ponudi i u projekciji pozitivnog imidža BiH.
U svom pismu Visoki predstavnik traži od Vijeća ministara da poduzme bilo koje mjere koje su neophodne da se ovih sedam kulturnih institucija Bosne i Hercegovine uvrste u budžet za 2005.