Sloboda govora i objektivno izvještavanje
Prethodni režim u bivšoj Jugoslaviji naoružao se drakonskim ovlašćenjima da bi kontrolisao medije i da bi im s vremena na vrijeme uskraćivao slobodu govora. Novinari koji su kritikovali organe vlasti morali su biti spremni da rizikuju i plate visoku cijenu. S dolaskom demokratije, ukinute su krivične sankcije za kritikovanje vlasti. Međutim, s obzirom da isprva nisu doneseni adekvatni zakoni o zaštiti od uvrede i klevete, pošteno i objektivno izvještavanje često je bilo žrtva ove slobode.
Međunarodna zajednica je tokom proteklih deset godina pokušala pomoći organima vlasti Bosne i Hercegovine u nastojanjima da osiguraju slobodu govora a da istovremeno obavežu medije na profesionalno i nepristrasno izvještavanje. Na primjer, uspostavljena je Regulatorna agencija za komunikacije. Ona ima zadatak da reguliše razvoj profesionalnih i održivih komercijalnih i javnih emitera, omogući slobodu govora i razmotri prigovore podnesene na osnovu neodgovornog i zlonamjernog izvještavanja medija.
Reagujući na ono što smatra nepoštenim izvještavanjem BHT1, Vlada Republike Srpske zaprijetila je da će ovom emiteru onemogućiti pristup informacijama. Možda je njihova reakcija opravdana a možda i nije, međutim postoje drugi mehanizmi putem kojih se može ispraviti ova situacija. Nasreću, čini se da je Vlada Republike Srpske sada odstupila od ove svoje izuzetno konfrontirajuće pozicije. Niko ne želi vraćanje na stari sistem u kojem su organi vlasti kažnjavali one medije s čijim izvještavanjem nisu bili zadovoljni. U demokratiji stvari ne funkcionišu na taj način.
Chirstian Schwarz-Schilling je visoki predstavnik međunarodne zajednice i specijalni predstavnik Evropske unije u Bosni i Hercegovini.