29.07.2003 Dnevni List
Donald Hays

Članak Donalda Hejza, prvog zamjenika visokog predstavnika: “Ljetna ofanziva protiv nezaposlenosti”

Organi vlasti Bosne i Hercegovine su angažirani na programu “ljetna ofanziva protiv nezaposlenosti”. Javno su se obavezali da će donijeti nekoliko ključnih zakona i implementirati inicijative u vezi sa tim, u cilju promoviranja stvarnog i suštinskog ekonomskog poboljšanja za dobrobit građana Bosne i Hercegovine u narednim mjesecima.

Ovo je program koji građani ove zemlje trebaju. To je ofanziva u kojoj organi vlasti mogu i moraju pobijediti, i to je ofanziva koja ima našu bezrezervnu podršku.

U središtu aktivnosti je uređivanje situacije u poslovnom okruženju, promoviranje izvoza i ubrzanje stvarne privatizacije preduzeća u državnom vlasništvu.

Poslovno okruženje

Od Parlamenta Federacije će se zatražiti donošenje Zakona o parničnom postupku kojim se utvrđuju vrste komercijalne zakonske regulative i mehanizmi za rješavanje sporova, koji će uliti povjerenje poslovnim subjektima i investitorima.

Od parlamenata entiteta će se tražiti donošenje zakona o osnovnim ugovornim odnosima.

Parlamentu Bosne i Hercegovine će se dostaviti Zakon o računovodstvu i reviziji kojim se modernizira ova ključna funkcija u oblasti poslovanja.

Promoviranje izvoza

Vijeće ministara i vlade entiteta će zajednički izraditi plan aktivnosti za izvoz kojim će se popraviti neodrživi deficit platne bilance Bosne i Hercegovine – ova zemlja uvozi tri puta više od svog izvoza. Kada ljudi troše tri puta više od onog što zarade, bankrotiraju. Kada je u pitanju država, taj process traje duže, ali rezultat je isti. To je ono sa čime će se ova zemlja suočiti osim ako ne popravimo naš trgovinski deficit. Mi to možemo uraditi. Postoje stotine preuzeća u Bosni i Hercegovini koja bi mogla izvoziti na konkurentskim osnovama, ali su trenutno spriječene u tome zbog toga što nisu adekvatno organizirane osnovne usluge organa vlasti, kao što je izdavanje certifikata za proizvode. Ovakva situacija se treba promijeniti i to brzo.

Urađen je posao na poboljšanju neophodnih procedura za izdavanje certifikata i postizanju sporazuma sa trgovinskim partnerima – jedan primjer su mjere poduzete na olakšavanju korištenja CE oznaka od strane bh. proizvođača kako bi se njihovi proizvodi mogli prodavati u EU.

Privatizacija

Entitetski organi vlasti su kazali da poduzimaju mjere kako bi oživjeli program privatizacije. Utvrdili su preduzeća koja se mogu privatizirati prije završetka ove godine i javno su se obavezali na ispunjenje ovog plana.

Međutim, process treba biti pravičan, efikasan i transparentan. Više ne možemo priuštiti privatne dogovore. Pored toga, organi vlasti trebaju osigurati da javnost ima povjerenje u ovaj process jer je on isuviše često dovođen u vezu sa gubitkom posla i kompliciranim financijskim manevrima od kojih korist ima samo nekolicina privilegiranih. Političari su izmanipulirali javnost tako da povjeruje da su strana ulaganja neka vrsta lopova u noći koji je spreman da pokrade nacionalno blago.

Međutim, istina je da je privatizacija u zemljama u tranziciji prijeko potrebno sredstvo koje će dovesti do konkurentnosti, investicija i porasta zaposlenosti. To je iskustvo iz srednjeevropskih zemalja. Bosna i Hercegovina mora ubrzati upotrebu ovog sredstva. To mora učiniti sa novom energijomi to ODMAH.       

Dugoročno gledajući, privatizacija znači više a ne manje radnih mjesta; ona znači stvaranje bogatstva za većinu a ne ogromnu i nezasluženu dobit za nepoštenu manjinu. To je proces koji može privući sve više i više međunarodnog kapitala u Bosnu i Hercegovinu, a ne, kao što bi neki još uvijek mogli pomisliti, process koji će progutati industrijska i komercijalna dobra ove zemlje; naprotiv, on će poboljšati ta dobra ulaganjem u nove mašine, neophodnu obuku vaše radne snage i razvoj i marketing proizvoda.

Na nedavnom sastanku u Mostaru sa privrednicima i političarima, jedno od pitanja koje se stalno ponavljalo jeste da privatizacija mora biti bolje objašnjena, a da političari moraju stvarno rješavati probleme koji su do sada ometali ovaj proces.

Date su praktične sugestije – agencije za privatizaciju trebaju imati više ljudi i više sredstava; trebaju biti adekvatno opremljene kako bi ostvarivale kontakte sa investitorima na globalnom planu, a ne samo na Balkanu, i uvjerile ih da ulažu u Bosni i Hercegovini. Organi vlasti i međunarodna zajednica trebaju zajednički raditi u cilju pronalaženja rješenja za dugovanja ovih preduzeća – često glavni destimulans za investitore za kupovinu bh. preduzeća.

Organi vlasti, u partnerstvu za međunarodnom zajednicom, će u narednim mjesecima rješavati ova i druga pitanja. Mnogi čitaoci mogu biti skeptični, i ja to svakako mogu razumjeti. Ipak, vjerujem da možemo prebroditi krizu. Umjesto da daju nejasna obećanja, vaši organi vlasti su opredijeljeni za jedan realan program koji se može implementirati za nekoliko mjeseci, a ne za nekoliko godina. Apeliram na medije i građane ove zemlje da pomno prate ovaj proces. Vaša budućnost zavisi od njegovog uspjeha.