25.02.2010 Sarajevo

Izjava visokog predstavnika i specijalnog predstavnika Evropske unije Valentina Inzka na konferenciji za medije nakon održavanja sjednice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira

Dame i gospodo,

Hvala vam što ste došli.

Ovo je bila korisna sjednica Vijeća za provedbu mira. Vrlo detaljno smo prošli kroz sva ključna pitanja.

Još jednom smo potvrdili:

 

  • Mjere koje je potrebno poduzeti da bi se riješila preostala pitanja, uključujući i popis državne i vojne imovine –  to je sve ova agenda 5+2, kao što znate;
  • Mjere koje je potrebno poduzeti da se okonča režim supervizije u Brčkom – tamo je bilo puno progresa, ali neke stvari još ostaju otvorene;
  • Mjere koje je potrebno osigurati za efikasno i neometano funkcioniranje Preduzeća za prijenos električne energije BiH, Transcoa.
  • Tokom dva dana razgovora fokusirali smo se na raspravu i rješavanje praktičnih poteškoća koje onemogućavaju postizanje bržeg napretka:
  • Napretka ka euroatlantskim integracijama;
  • Napretka  prema tranziciji OHR-a, i indirektno
  • Napretka u pogledu fokusiranja na međusobno povezane probleme ekonomije i politike, a osobito smo razgovarali i o sporazumu sa IMF-om. 

Pozvali smo premijera Špirića i ministra financija Vrankića i ministra sigurnosti Ahmetovića da nam se pridruže u našim konsultacijama jer smatramo da je vrijeme da državne institucije djeluju onako kako će se od njih tražiti da djeluju kada se ubrza proces euroatlantskih integracija, a to je da preuzmu potpunu odgovornost – i sve više i više odgovornosti – za predstavljanje Bosne i Hercegovine i pregovaranje u njeno ime na međunarodnim sastancima.

Sada mi još dozvolite da kažem o čemu smo još razgovarali i šta smo dogovorili.

Način na koji su vlasti u proteklih nekoliko mjeseci pokazali da mogu postići napredak potreban za uvođenje bezviznog režima je ohrabrujući. Potrebno je uraditi još neke stvari i one moraju biti učinjene što brže.

Međutim, ovo je pozitivan početak.

Evropsko partnerstvo i Privremeni sporazum zahtijevaju od vlasti BiH da implementiraju cijeli niz mjera, u oblasti ekonomije, pravosudnog sistema, sigurnosnog sistema i administrativnog sistema, kako bi pripremili ovu zemlju da zauzme svoje mjesto u Evropi.

Jednostavno ne mogu dovoljno naglasiti činjenicu da će ove mjere pomoći u rješavanju ekonomske krize. One će pomoći Bosni i Hercegovini da poboljša ekonomsku situaciju i pomoći će u rješavanju egzistencijalnih pitanja građana.

Dakle, ista pažnja koja je posvećena rješavanju pitanja bezviznog režima sada mora biti posvećena i drugim reformskim pitanjima.

Upravni odbor je bio potpuno nezadovoljan sa onim što je učinjeno, odnosno sa onim što NIJE učinjeno, na ispunjavanju programa 5+2. Potrebno je hitno poduzeti sljedeće korake. A izbori nisu i ne bi trebali da budu izgovor da se ništa ne radi.

  • Vlasti moraju zaključiti međuvladin sporazum o raspodjeli državne i vojne imovine. Sav napredak u pogledu programa 5+2 postigao je u suštini OHR. A to je neprihvatljivo.
  • Sada kada su vlasti u RS donijele Zakon od državljanstvu, čime je ispunjen jedan od uslova za okončanje režima supervizije u Brčkom, moraju rješavati i pitanje električne energije. To je još jedno od posljednjih pitanja koje je ostalo u vezi sa Brčkom, a Brčko je dio tih pet ciljeva, kao što znate.
  • Vlasti moraju osigurati propisno funkcioniranje Uprave za indirektno oporezivanje i državnog Fiskalnog vijeća. Čini se nevjerovatnim da bosanskohercegovačke lidere moramo podsjećati da je ekonomska koordinacija najvažnija, i to u vrijeme kada preduzeća širom zemlje otpuštaju radnike i kada je u Federaciji BiH ugrožen sistem javnih financija.

Upravni odbor je podsjetio vlasti da iako ustavna reforma nije uslov za zatvaranje OHR-a, ona JESTE uslov da Bosna i Hercegovina bude funkcionalna država i da postigne brži napredak ka Evropskoj uniji.

Predizborna kampanja je već u punom zamahu, a poražavajući dokaz tome nalazi se u činjenici da prevladava retorika podjele, koja je povremeno čak i uvredljiva. Upravni odbor je pozvao Vijeće ministara da osigura da Regulatorna agencija za komunikacije, koja je odgovorna da televizijsko praćenje izbora bude u skladu sa modernim evropskim standardima, kadrovski bude u potpunosti popunjena i da ima punu podršku.

Pomno ćemo pratiti situaciju kako se kampanja bude odvijala.

* * *

Upravni odbor također je pozvao vlasti da ispune obaveze u vezi sa povratkom izbjeglica i procesuiranjem ratnih zločina.

Znate da je pitanje izbjeglica vezano u nekom smislu na pitanje cenzusa o kome se također razgovaralo pošto slijedeće godine će biti organiziran cenzus u svim zemljama svijeta. A da bi to bilo moguće 2011. godine treba da se izvrši cenzus ove godine, kao neki pilotni cenzus. Imamo vremena samo još dva mjeseca. Bosna i Hercegovina bi bila možda jedna od dvije zemlje na cijelom svijetu gdje ne bi bilo cenzusa ako se to ne desi. Svi smo urgirali na bosanskohercegovačke vlasti da to učine. Ali naravno, kao što znate, to je vezano i za povratak, odnosno to se vezalo tako u prošlosti.

* * *

U konačnici, Upravni odbor je potvrdio određene političke činjenice, koje nisu baš nove:

  • Međunarodna zajednica želi da provede tranziciju OHR-a, ali to NEĆE učiniti dok se kriteriji ne ispune – to je pet ciljeva i dva uslova. To treba da se ispuni;
  • JEDINO tijelo koje sada konstruktivno radi da se ti kriteriji ispune i da se osigura zatvaranje OHR-a – a to je u nekom smislu paradoksalno – je sam OHR. Mi najviše radimo na tome, a trebalo bi da domaće vlasti na tome rade;
  • Međunarodna zajednica NEĆE tolerirati nikakve pokušaje da se ugrozi teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine. Tu smo također istakli, naravno, punu podršku Daytonu, punu podršku i relevantnim rezolucijama UN-a koje se tiču Bosne i Hercegovine i Daytonskog reda.

* * *

Još jednom je potvrđen naš zajednički cilj da Bosna i Hercegovina izađe iz trenutne političke i ekonomske krize i da se vrati na put euroatlantskih integracija.

Naravno, na početku komunikea vi ćete i vidjeti da su države članice čestitale Bosni i Hercegovini na najvećem vanjskopolitičkom uspjehu do sada, a to je na članstvu BiH u Vijeću sigurnosti.

A sada ću rado odgovoriti na vaša pitanja.   

 

BHT1, Aida Omerhodžić:

 

Zanima me kakve su bile reakcije članova Upravnog odbora s obzirom da je predsjedavajući Vijeća ministara Nikola Špirić rekao da uvjerava Vijeće za implementaciju mira da je od velike važnosti da se međunarodna zajednica uzdrži od involviranja u izborni proces.

 

 

Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU, Valentin Inzko:

 

Mi smo to čuli i u nekom smislu smo saglasni. Mi sigurno nećemo biti involvirani u nekom stranačkom-političkom smislu. To je sasvim jasno. Međutim, mi imamo interes da se neke stvari ipak dese. Recimo, nama je jako važno da, kao što je bilo u Bileći, puno građana izađe na izbore. Tamo je to bilo 70%, a prošli put, čini mi se, samo 60%. Znači, da građani izlaze na izbore. Važno je da pogledamo programe, kakve programe ima svaka stranka – da li je tamo evropska komponenta, da li je tamo ekonomija, kako stranke tretiraju edukaciju, itd. To ćemo mi sigurno sve pregledati, možda i komentarisati. Možda ćemo i neke nove ideje podržavati. Ali nećemo sigurno podržavati neke pojedinačne stranke.

 

Nezavisne novine, Mirza Ćubro:

Hoće li prije narednih izbora ponovo biti razmatrana mogućnost odlaska OHR-a? I zašto se zaboravilo na onaj uslov da je, dakle, stabilna politička situacija u Bosni i Hercegovini jedan od dva uslova za gašenje OHR-a? 

 

Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU, Valentin Inzko:

Ja mislim da je vrijeme do izbora da bi se OHR zatvorio knap. Samo da vam kažem, treba minimum 90 dana poslije odluke da dođe do zatvaranja. Poslije zatvaranja treba minimum šest mjeseci za likvidaciju Ureda OHR-a. Mislim da je bilo neko opšte razumijevanje među članicama Vijeća za implementaciju mira da to do izbora neće biti slučaj.

A drugi uslov – o tome smo danas manje govorili. Stabilna politička situacija i puno ispunjavanje Daytonskog sporazuma. Ali, govorili smo, u nekom smislu, indirektno o tome. Kad smo govorili o Daytonskim principima, tu ćete vidjeti u komunikeu da je jezik sasvim jasan što se tiče ispunjenja Daytona i podrške Ureda visokog predstavnika – to je jako jasno tu napisano. Međutim, da vam kažem iskreno, nismo išli u neku dubinu oko ovog drugog uslova. Da, to nije bio slučaj. Ali smo dubinski razmatrali sve aspekte –  a ima ih puno – što se tiče pet ciljeva. 

U redu, Frane, ja sam saglasan – prvo pet, a onda dva.

 

Novinar #3:

Kako komentarišete neke navode koji su se pojavili da je OHR bio maliciozan pri izradi popisa državne imovine i činjenicu da će se danas Vlada Republike Srpske izjašnjavati o tom popisu?

 

Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU, Valentin Inzko:

Pa ja bih mogao vratiti tu loptu – da su geodetski uredi bili zlonamjerni. Pošto mi smo tamo išli kada smo našli da negdje piše da je to državna imovina, mi smo to kopirali. Mi smo, znači, samo preslikali stanje kakvo jeste. I ako smo dobili od nekog ureda u Banja Luci ili u Sarajevu neki dokument da je jedna zgrada, recimo neka kasarna ili neko zemljište državno, mi smo to preslikali i mi smo to onda kompilirali. Tako da smo došli do hiljada jedinica državne imovine. Tamo je bilo, ja mislim, i 21 jedinica u inostranstvu, u sedam zemalja. Da, u inostranstvu. Znači i u Dubrovniku i u Londonu, možda neka ambasada. I mi smo striktno slijedili definiciju Vijeća ministara koje je reklo 2006. i prošle godine da idemo na 1991. godinu, poslije raspada Jugoslavije i da mi popišemo samo državnu imovinu. Vi znate – ali možda vi niste tako stari – ali u bivšoj Jugoslaviji je bilo i javne imovine, društvene imovine i državne imovine. Mi smo se koncentrirali prema definiciji Vlade samo na državnu imovinu. Ali, znamo da jedna stranka ovdje u Federaciji kaže da ima 17.000 jedinica državne imovine. A u Banja Luci kažu da je 1.000 ovih jedinica suviše. Ali zaista, nemojte nas tu kritizirati. Mi smo oslikali situaciju kakva je u katastru, u gruntu. I ništa drugo. Mi nismo ništa novo izmislili. Tako da mislim da to nije bilo maliciozno.

 

TV Pink BiH, Adrijana Domazet:  

Pitanje je vrlo obično, čak štaviše možda i banalno. Vaše izvješće sa sastanka Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira je dosta baš ne ohrabrujuće. Šta Vi mislite kao čovjek koji obnaša tu dužnost koju obnašate, zaista dokle Bosna i Hercegovina može stići sa ovakvom situacijom kakva jeste?

 

Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU, Valentin Inzko:

Izvinite. Možete li ponoviti posljednju rečenicu?

 

TV Pink BiH, Adrijana Domazet:  

Šta Vi mislite kao osoba koja obnaša funkciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, šta vi mislite sa situacijom kakva jeste u Bosni i Hercegovini zaista dokle mi možemo stići, mi kao zemlja?

 

Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU, Valentin Inzko:

Ja ću vam dati jasan odgovor. Međutim, vi nećete biti zadovoljni odgovorom. Meni je žao da se ponavljam, ali kada sam ovdje došao kao ambasador i kad sam imao prvi imendan 14. februara (ja sam Valentin), glavna vijest u vašim novinama je bila da je otvorena autobusna linija Ilidža – Sarajevo. To je bila velika senzacija. Autobus nije bio GRAS-ov, već od UNHCR-a. I vi znate da su tu bila tri predsjednika poslije rata i samo tri ministarstva. I Krajišnik nije htio doći na zakletvu. Sjednicu su bile u Muzeju. To je sve bio neki folklor. Pošto ljudi su odbacivali da priznaju državu. Nije bilo, naravno, jedinstvene valute. Bile su četiri valute, četiri pasoša, četiri registarskih tablica za kola, itd. Nije bilo zastava ni himne. Dobro, još nema teksta za himnu. Mislim, ima, ali još nije usvojen. I kad se gleda u prošlost, u ovih 15 godina je bilo ogromnih pomaka, ja to kažem. Ali u posljednje tri godine nije bilo pomaka. Tu je ta razlika.

Izvinite ako opet kažem nešto što sam dosta puta rekao. Joschka Fischerje držao govor, čuveni govor, 2000. godine da treba evropski ustav. Sad imamo Lisabonski ugovor. Trajalo je deset godine. Evropska godina se gradi, sad, 50 godina. Znači, ovih 15 godina… Naravno, vi imate samo jedan život i vama se to čini sporo, dugo i malo. Ali, ipak u perspektivi puno je bilo učinjeno. Ali, nažalost ste vjerovatno u pravu kada razmišljate da bi se moglo učiniti mnogo, mnogo više. Njemačka je 15 godina poslije rata imala prvi Wirtschaftswunder– ekonomsko čudo – i oni su to nastavili. Bilo je tamo manje novca iz inostranstva. Marshall-ov plan je tamo bio. Ali per capita i neki čak kažu ukupno, bilo je manje novca u Njemačkoj.

I ja duboko vjerujem, pošto poznajem vaše ljude, da ipak ti talentovani ljudi mogu da od ove zemlje naprave više, da žive bolje. Ali naravno, tu treba da bude i pravi okvir – politički okvir, ekonomski okvir. Skandalozno je da treba nekoliko mjeseci da se osnuje neka firma kada je isti slučaj u Americi da za jedan dan osnuješ firmu, provučeš karticu i platio si sve dadžbine. Zašto to ovdje ne bi bilo moguće? Vi to znate mnogo bolje, u bolnicama šta se dešava – da dođeš na red preko reda, itd.

Nažalost, Bosna i Hercegovina je jedan od velikih izvoznika u Evropi svojih talenata. Nažalost. Ja naravno sam svjestan toga da smo mi eksportirali Schwarzenegger-a koji ne bi mogao isto biti gradonačelnik u Austriji, a on je guverner Kalifornije. A takvih slučajeva kod vas ima mnogo, mnogo – koji su uspješni u inostranstvu. Želio bih zaista da se ovdje ostvare uslovi da bude došlo do takvih okvira za život da BiH bude jedna prosperitetna, normalna zemlja. A vi ste već živjeli u jednom prosperitetu prije rata – tu su bile najveće fabrike u bivšoj Jugoslaviji –  i vi znate šta to znači i to je bilo na osnovu vaših sposobnosti. Zato ja vjerujem u Bosnu i Hercegovinu. Ali svjestan sam toga da uslovi nisu optimalni. I nadam se da ćete vi koristiti vaša bonska ovlaštenja, što ja više puta ponavljam, 3. oktobra kada budu izbori i da mijenjate situaciju, izaberete nove ljude, koristite otvorene liste, itd. da bi došlo do nekih promjena i da zaista kritično pogledate kakva je bilanca vladajuće koalicije.

 

BN TV, Slađana Jašarević:  

Kako Vi ili tim koji je vršio popis imovine možete garantovati da su katastarski uredi zaista dostavili sve što se zove državna imovina, jer je činjenica da 85% popisane državne imovine u Republici Srpskoj, a samo ostatak u Federaciji.? Više je državne imovine u Banja Luci nego u cijeloj Federaciji BiH.

 

Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU, Valentin Inzko:

Vi mi to predbacujete, znači da je Republika Srpska bogata, ne? Ako ima 85% državne imovine. Ja mislim da bi trebalo ovu statistiku malo drugačije gledati. Recimo, koliko je jedinica u Republici Srpskoj a koliko u Federaciji. Kada gledate na kvadratne kilometre onda je u Republici Srpskoj zaista puno državne imovine, a jedna od tih kasarni ima 80 kvadratnih kilometara zemljišta. Ako se to uzme, takve kasarne i neke druge, kao što su šume, onda se možda dođe do 85%. Ali, samo da vam kažemo još jednom, mi smo to dobili u Republici Srpskoj od gospodina Gligorića koji je šef Geodetskog ureda tamo. To ne bi trebalo Republiku Srpsku iznenaditi. To smo dobili od njih.

Sada, u Federaciji da li je sve korektno? Nama se čini da jeste. Ali, moguće je. Čujem da neka državna tužiteljica već gleda taj naš spisak i ako se nešto mijenjalo. Mada smo mi imali i primarne i sekundarne informacije, tako da mislimo da je to više-manje tačno. Ali, u svakom slučaju, ako nije tačno, domaće vlasti su imale mogućnost godinama i na kraju, još prošle godine u aprilu kad su riješili da treba do 30. septembra da treba završiti popis imovine, pa to nažalost nisu učinili. I tu je nešto isto nelogično, kada se želi da OHR ide, da se transformira, onda da se ne ispunjavaju uslovi  

 

RTRS, Gvozden Šarac:  

Na šta ste konkretno mislili kada ste rekli da međunarodna zajednica neće tolerisati ugrožavanje teritorijalnog integriteta BiH i zašto je izostala jasna osuda upoređivanja rukovodstva Republike Srpske sa nacističkim zločincima na Federalnoj televiziji? 

 

Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU, Valentin Inzko:

Vi ćete vidjeti rezoluciju. Teritorijalni integritet se tamo spominje, pošto je bio osporavan od nekih – bilo je priča i o referendumu kao što znate.