04.04.2005

Pismo Oli Rena, komesara Evropske komisije za proširenje predsjedniku Vlade BiH, Adnanu Terziću

EVROPSKA KOMISIJA
Olli Rehn
Član Komisije

 

Brisel, 4. april 2005. god

D(2005) 175

 

Gdin. Terzić
Predsjednik Vlade
Savjet ministara Bosne i Hercegovine
Trg BiH 1
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

 

Poštovani Predsjedniče Vlade,     Poštovani Adnane,

Prije svega, dozvolite mi da kažem koliko cijenim plodan sastanak koji smo imali u Briselu 21. marta. Kako sam napomenuo u toku sastanka, volio bih da sa Vama podijelim mišljenje koje imam vezano za napredak koji je Bosna i Hercegovina (BiH) postigla u bavljenju prioritetima identifikovanim u Studiji izvodljivosti (FS) iz novembra 2003. godine. Slijedi pregled oblasti u kojima je neophodno postići značajne rezultate kako bi se našli u poziciji da priznamo “značajan napredak” na predstojećem sastanku Konsultativne radne grupe u maju mjesecu, te da nakon toga preporučimo početak pregovora za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA).

BiH je postigla hvale vrijedan napredak u nekim od FS prioriteta, naime u oblastima javne uprave, evropskih integracija, pravosuđa, azila i migracije, carina i oporezivanja, statistike i budžetskih pitanja. Međutim, drugi FS prioriteti još uvijek zahtijevaju odlučnu akciju. Dole navedene tačke Vam pružaju smjernice za ovu presudnu fazu.

Što se tiče Međunarodnih obaveza (FS1), mi smo zapazili da su vlasti shvatile da je saradnja sa Haškim tribunalom presudan elemenat. U poslednje vrijeme je došlo do pozitivnih kretanja u saradnji sa Haškim tribunalom, ali mi očekujemo dodatni napredak u privođenju optuženih za ratne zločine pred lice pravde. Do maja mjeseca moramo biti u poziciji da primijetimo da je postignut značajan napredak koji vodi do potpune saradnje u ovoj ključnoj oblasti. BiH mora takođe učiniti dodatne napore na implementaciji kriterija Savjeta Evrope za period nakon pridruživanja BiH, posebno u oblastima demokratije i ljudskih prava.

Što se tiče Upravljanja (FS2), jasno je da je za BiH državne institucije prepreka nizak nivo personalne popunjenosti i nedostatak odgovarajućih prostorija za rad. To ima negativne posljedice po kapacitet i efektivnost rada vlade. Prema tome, važno je učiniti dodatne napore na punoj implementaciji Plana jačanja državne uprave (SGSP) i obezbijediti odgovarajuće funkcionisanje Komisija uspostavljenih na osnovu ovog Plana, posebno onih koje su zadužene za upravljanje imovinom i javnim sredstvima. Po pitanju upravljanja BiH takođe mora nastaviti napore na razvijanju sveobuhvatnog Akcionog plana za reformu javne uprave. Dalje, neophodno je dalje unaprijediti koordinaciju između države i entiteta.

Mi priznajemo napredak BiH na polju Ljudskih prava (FS5). Međutim, neprestana aktivnost je neophodna u ovoj ključnoj oblasti. BiH mora učiniti dodatne napore kako bi Fond BiH za povratak bio potpuno operativan, i sva obećana sredstva se moraju konačno staviti na raspolaganje. Po pitanju zakona iz oblasti ljudskih prava, važno je da Republika Srpska u potpunosti uskladi svoj Zakon o izbjeglim i raseljenim licima sa odgovarajućim državnim Zakonom, te da bude usvojen Zakon o jedinstvenom BiH Ombudsmenu.

Evropska Komisija daje poseban značaj prioritetu iz FS koji se odnosi na Borbu protiv kriminala (FS7) a posebno procesu restrukturiranja policije koji je u toku. Što se tiče reforme policije, Evropska Komisija je jasno stavila do znanja da sve zakonodavne i budžetske nadležnosti moraju biti na državnom nivou i primjenjivati se u funkcionalnim oblastima kako bi se postigao tehnički efikasan rad policije. Dalje, ne smije postojati političko miješanje u operativni rad policije. Sada je hitno da se uoči brz napredak u vezi upravo sa ovom reformom. Prije sastanka CTF u maju mjesecu, BiH (parlamenti države i entiteta) bi trebalo da postigne konsenzus i dogovori jasan plan za implementaciju reforme policije u skladu sa osnovnim principima Komisije za reformu policije. Dalje, Ministarstvo bezbjednosti bi trebalo da bude osnaženo i po pitanju osoblja i finansiranja. Moraju se usvojiti Zakoni koji uspostavljaju Komisiju za zaštitu podataka i Agenciju za udruživanje informacija, što bi obezbjedilo put za uspostavljanje ovih institucija.

Trgovina (FS13) je neophodna komponenta budućeg Sprazuma o stabilizaciji i udruživanju (SAA). BiH bi trebala pokazati da ima kapacitet i političku volju za odgovarajuću implementaciju postojećih ugovornih odnosa, uključujući Sporazume o slobodnoj trgovini potpisanie sa drugim zemljama u regionu, te za upravljanje trgovinskim sporovima u skladu sa međunarodnim standardima. Važno je da se slobodnim zonama BiH upravlja i da se nad njima vrši nadzor na odgovarajući način te da se ispoštuju prethodne odluke o njihovom zatvaranju. Takođe je važno da postoji stalno unapređenje vezano za izdavanje i kontrolu certifikata o porijeklu. U veterinarskom i fitosanitarnom sektoru treba da se uspostavi Fitosanitarna agencija i da se imenuje Direktor. BiH mora unaprijediti koordinaciju između centralnih i regionalnih službi u veterinarskim službama i preduzeti korake na uspostavljanju Nacionalne referentne laboratorije.

Vezno za Energetiku (FS14), Akcioni plan Federacije za električnu energiju treba što prije usvojiti. Upravni odbori Nezavisnog operatera sitema (ISO) i Kompanije za prenos (TRANSCO) treba da budu imenovani bez daljeg odlaganja i treba učiniti dodatne napore na izradi Energetske strategije BiH.

Što se tiče razvoja Jedinstvenog ekonomskog prostora (FS15), važno je da Agencija za javne nabavke postane u potpunosti operativna, da se uspostavi Agencija za osiguranje i osigura usvajanje odgovarajućeih zakonskih akata na nivou entiteta. Treba takođe učiniti dodatne napore na osnivanju Instituta za standardizaciju, metrologiju i intelektualnu svojinu, te treba imenovati i odgovarajuće Direktore. Dalje, entiteti treba da obezbijede usvajanje zakona neophodnih za funkcionisanje Jedinstvenog registra preduzeća.

U oblasti Javnog emitovanja (FS16), sada je hitno da Parlamentarna skupština BiH usvoji Zakone o javnom sistemu emitovanja i javnom servisu za emitovanje, koji će u potpunosti ispoštovati evropske standarde i Dejtonski mirovni sporazum. Takođe je neophodno da započne reforma unutrašnjih struktura PBS-a.

Konačno, želio bih da navedem proceduralne korake koje treba preduzeti prije početka SAA pregovora da bi Komisija bila u poziciji da prizna “značajan napredak” po pitanju FS16 u maju mjesecu. Prvo, Komisija bi trebala da obavijesti Zemlje članice o tome. Ukoliko Zemlje članice budu bile istog mišljenja kao mi, one bi pozvale Komisiju da dostavi pregovaračke direktive za SAA. Mi očekujemo da bi razgovori o ovim direktivama mogli da se održe u septembru/oktobru. Ovo bi omogućilo početak SAA pregovora krajem jeseni.

Dozvolite mi da naglasim da gore navedeni scenario pretpostavlja stalan napredak reformi od strane BiH i punu podršku Zemalja članica EU tokom cijelog procesa. Siguran sam da naši zajednički napori to mogu ostvariti.

 

Srdačan pozdrav,

Olli Rehn