Marija Šestić ove godine predstavlja Bosnu i Hercegovinu na takmičenju za pjesmu Evrovizije u Helsinkiju sa vrlo melodičnom pjesmom, koja brzo ‘ulazi u uho’. Moja supruga, djeca i ja priključićemo se značajnom broju građana BiH u subotu uveče i gledati prenos evrovizijskog takmičenja kako bismo vidjeli kako će se Marija plasirati u finalnoj večeri.
Rijeka bez imena je tek posljednja u nizu istinski popularnih evrovizijskih pjesama iz Bosne i Hercegovine, koje izvode muzičari koji uspješno kombinuju vrstu glamura koji je sastavni dio Evrovizije sa glasovnom karizmom koja melodiju pretvara u nešto što se mi ostali zateknemo pjevušeći.
Ovo je dio duge tradicije. Bosna i Hercegovina je stvorila čitav niz popularnih izvođača svjetskog ranga – od kojih su svi obdareni muzičkim talentom i prirodnom sposobnošću da privuku pažnju publike daleko izvan granica BiH i regiona.
Kad bi se samo ovi kvaliteti mogli više vidjeti i u drugim poljima. Ovogodišnja pjesma govori o pretvaranju «rijeke suza u zlato», a to je upravo izazov sa kojim se suočavaju političari i institucije Bosne i Hercegovine. Do sada je bilo suviše suza i više ne treba da ih bude – ova zemlja ima i socijalni, i politički i ekonomski kapacitet da bude uspješna, ukoliko njeni lideri počnu pokazivati isto pouzdanje i profesionalnu sposobnost koja je tako očigledna među njenim profesionalnim muzičarima.
Prošlog mjeseca u Parizu, vlasti Bosne i Hercegovine potpisale su protokol u skladu sa kojim je BiH preuzela od EUFOR-a komandu i kontrolu nad svojim vazdušnim prostorom. Ovo je uslijedilo sukcesivnim transferima nadležnosti nad vazdušnim prostorom na domaće organe vlasti tokom proteklih osam godina. Bosna i Hercegovina je putem svoje Direkcije za civilnu avijaciju ponovo preuzela svoju obavezu u skladu sa Konvencijom Međunarodne organizacije za civilnu avijaciju i ima suverenu kontrolu nad svojim vazdušnim prostorom (iako se za kontrolu preleta i dalje sklapaju podugovori sa centrima vazdušnog saobraćaja drugdje u regionu).
Ovo je ključni element u poslijeratnom oporavku zemlje te na njenom dugom putu ka potpunoj normalizaciji. Ali kada zemlja ponovo preuzme kontrolu nad svojim vazdušnim prostorom, to je samo dio priče. Jednako važno je kako Bosna i Hercegovina koristi ovaj resurs – a ona trenutno ne koristi dobro svoj vazdušni prostor.
U protekle dvije godine, postojali su pravi izgledi za uspostavljanje novih avionskih veza sa ostatkom Evrope koje bi pripadnicima dijaspore olakšale i pojeftinile dolazak kući u kratke posjete, na primjer, i koje bi Bosnu i Hercegovinu pomjerile u centar profitabilnog evropskog turističkog tržišta. Oni koji žele vidjeti kako se ogromni turistički potencijal ove zemlje pretvara u hiljade novih radnih mjesta sa užasavanjem su gledali kako su iskazane interese jeftinih avio prevoznika, kao što je Germanwings, dočekale administrativne prepreke. Kao posljedica toga, aviokompanije su povukle iskazane interese i potražile nove destinacije na drugim mjestima.
Imperativ je da se iz ovog izvuče pouka, tako da ukoliko se ponovo ukaže prilika za uspostavljanje ekonomičnih avioveza između Bosne i Hercegovine i ostatka Evrope, iskoristimo tu priliku umjesto da je pustimo da nam promakne.
Institucije ove zemlje treba da počnu da se ugledaju na njene pop pjevače. Marija Šestić, Hari Mata Hari, Femminem i ostali tokom prethodnih godina, pokazuju da profesionalci iz ove zemlje znaju tačno kako da se ponašaju i kako da uspiju na međunarodnoj sceni. Oni imaju pouzdanje i karizmu; njihovi politički predstavnici moraju to isto pokazati.
Naravno, muzički snobovi s omalovažavanjem gledaju na Evroviziju – ali šta oni znaju. Ovo je mjesto gdje se pokazuje evropska pop kultura – i mjesto gdje Bosna i Hercegovina lako predstavlja svoju sposobnost. Srećno, Marija!
Chris Bennett je direktor komunikacija u Uredu visokog predstavnika i specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini.