HRCC-OV MJESECNI IZVJESTAJ O LJUDSKIM PRAVIMA DECEMBAR 1998 SUMMARY Inspekcioni tim IPTF-a rasporedjen kako bi ispitao rad stolacke policije na sprecavanju i reagovanju na nasilje usmjereno protiv povratnika Nakon pritvaranja osobe osumnjicene za ratne zlocine od strane SFOR-a, doslo je do nasilnih incidenata u istocnom dijelu RS, ukljucujuci napad na posmatrace ECMM-a Ostvaren napredak u povratku u Polje i Rastane Policajci RS diskvalificirani zbog njihove ukljucenosti u mucenja i maltertiranja na Palama OSCE, OHR, OHCHR i UNMiBH osudili presudu donesenu u ponovljenom sudjenju zvornickoj sedmorki Prioriteti Vijeca za implementaciju mira u 1999: ljudska prava i vladavina zakona

INCIDENTI USMJERENI PROTIV POVRATKA (Ovaj odjeljak je prvenstveno baziran na izvjestajima OSCE-a i UNMiBH) Federacija Najnovije u Stocu: IPTF izvjestava da je od marta 1998. u opstini Stolac doslo do vise od 70 incidenata usmjerenih protiv povratka. Sve do danas istraga lokalne policije nije rezultirala zvanicnom identifikacijom niti jednog osumnjicenog, niti sluzbenim krivicnim prijavama protiv bilo koga. Kao rezultat neadekvatnog odgovora lokalne policije i vlasti opstine odnosno kantona na nasilje usmjereno protiv povratka, IPTF je pocetkom decembra rasporedio inspekcijski tim koji se sastoji od 24 osobe i ciji je zadatak da istrazi rad stolacke policije na sprecavanju i reagovanju na nasilje usmjereno protiv povratka. IPTF trenutno analizira nalaze istrage i radi na identifikaciji organizacionih i operativnih promjena koje su potrebne za uspostavljanje profesionalnih policijskih snaga u Stocu. Dana 25. decembra jedna bocnjacka kuca djelomicno je unistena kao rezultat eksplozije u Aladinicima, opstina Stolac. Pocinioci krivicnog djela zapalili su vatru u podrumu ove kuce i prilikom odlaska ubacili u nju rucnu bombu. Ovo je vec sesti napad na ovu porodicu. Dana 30. decembra jedna Bosnjacka kuca ostecena je eksplozijom u Kecicima, opstina Capljina. Republika Srpska Nasilje u istocnom dijelu Republike Srpske: Pritvaranje generala Krstica (vidjeti dolje, stav 10) propraceno je jednim brojem nasilnih incidenata u istocnom dijelu RS. Treceg decembra jedno vozilo UN-a unisteno ispred zgrade IPTF-a u Vlasenici. Cetvrtog decembra u Vlasenici je odrzan javni protest kao odgovor na hapsenje generala Krstica. Nakon izjave koju je na protestu dao predsjednik Skupstine opstine Vlasenica, navodeci da su SFOR-ove trupe mucile generala Krstica tokom njegovog pritvora i da opstina ne moze dalje garantovati sigurnost medjunarodnih zvanicnika, gomila je napala dva posmatraca ECMM-a, povrijedivsi jednog on njih, te spalila jedno vozilo ove organizacije. Lokalna policija je odgovorila na incident na profesionalan nacin. U toku noci 4. decembra doslo je do eksplozije u blizini stanice IPTF-a u Bratuncu, a eksploziv je bacen i na kucu u Vlasenici u kojoj su ranije stanovali clanovi IPTF-a. Dana 15. decembra, u skladu sa svojim bonskim ovlastima, Visoki predstavnik je suspendovao predsjednika Skupstine opstine Vlasenica, i to sve dok ne dodje do objavljivanja nalaza i rezultata krivicne istrage koju je pokrenula Vlada RS o njegovom ucescu na javnom mitingu u Vlasenici, koji se zavrsio prijetnjama protiv zivota predstavnika medjunarodne zajednice. (Primjedba urednika: Nakon suspenzije, predsjednik Skupstine opstine Vlasenica nastavio je izvrsavati svoje sluzbene obaveze. Petnaestog januara Visoki predstavnik je donio odluku o otpustanju predsjednika Skupstine opstine Vlasenica sa duznosti, koja je stupila na snagu smjesta.) Dalje zakonske akcije koje su uslijedile nakon ovih incidenata ukljucuju optuznicu koju je javni tuzilac podnio protiv predsjednika Skupstine opstine Vlasenica radi sirenja laznih informacija koje su prouzrokovale javne nerede (clan 203. Krivicnog zakona RS), krivicnu prijavu koja je podnesena protiv direktora Informacionog centra u Vlasenici zbog podsticanja otpora (clan 201. Krivicnog zakona RS). K tomu, 12 civilnih lica optuzeno je zbog nasilnickog ponasanja (clan 204. Krivicnog zakona RS), ukljucujuci napad na pripadnike ECMM-a i stetu nanesenu njima i njihovoj opremi. IPTF nadgleda istragu koju sprovodi lokalna policija. Ostali incidenti. Trinaestog decembra bacena je rucna bomba kroz prozor Ureda za povratak izbjeglica i imovine (MoR) u Modrici. Time je ostecena uredska oprema i prozori, ali nije bilo ozlijedjenih. MoR Modrice, koji je ustvari jedna ne-vladina inicijativa koju vodi poslanik SDP-a u Narodnoj skupstini RS, koristi se kao prostorije ove stranke SDP. Ovaj poslanik igrao je kljucnu ulogu u pregovorima sa opstinskim vlastima Modrice koji su doveli do sporazuma o povratku bosnjackih izbjeglica u ovaj grad. PRAVO NA POVRATAK / SLOBODA KRETANJA Najnoviji podaci o povratku u Polje i Rastane: Tokom decembra doslo je do znacajnog povratka u Polje (Fed.) i Rastane (Fed.) nakon sto su gradonacelnik i zamjenik gradonacelnika Mostara 9. decembra potpisali Dodatak Sporazumu o povratku u grad Mostar, u kom je navedeno da ce Bosnjaci koji koriste kuce u naselju Polje do 15. januara 1999. isprazniti jos 31 kucu. Desetog decembra oko 50 raseljenih Hrvata obavilo je posjetu Polju, opstina Mostar-Zapad, u cilju procjene stanja. Jedanaestog decembra oko 100 raseljenih Bosnjaka vratilo se u Rastane, opstina Mostar-Zapad; 30 njih provelo je noc u selu. U oba slucaja, gradonacelnik i zamjenik gradonacelnika Mostara pozdravili su raseljene osobe. Ovi dogadjaji predstavljaju korak naprijed u postizanju dvosmjernog povratka unutar Mostara, ali politicki pregovori u vezi povratka u Polje jos uvijek traju i do povrataka Hrvata u ovo naselje jos uvijek nije doslo, sto je dokaz trenutne obstrukcije ovog povratka. Ocekuje se da ce do povratka raseljenih Srba u Rastane, koji je blokiran u septembru, doci pocetkom februara 1999. (vidjeti HRCC-ov Mjesecni izvjestaj avgust-septembar 1998., stav 9). Sloboda kretanja: Tijelo jednog taksi vozaca nadjeno je 28. decembra u blizini kafica Dejton izmedju Pala (RS) i Sarajeva (Federacija). U roku od nekoliko sati po otkrivanju mrtvog tijela izmedju 500 i 1.000 taksi vozaca pocelo se blokadom tranzitnih puteva prema Palama i mjesta gdje se prelazi medju-entitetska linija razgranicenja. U opstini Stari Grad u Sarajevu grupa od 200 do 300 ljudi napala je vozilo UN-a iz Beograda prijeteci njegovim putnicima. Lokalna policija je zastitila ovo UN-ovo vozilo. Putne blokade uklonjene su isto vece nakon sastanaka izmedju IPTF-a, Udruzenja taksi vozaca Sarajeva, lokalne policije i ministra unutrasnjih poslova Kantona Sarajevo. IPTF nadgleda zajednicku istragu policijskih snaga RS i Federacije.

PRAVO NA FIZICKI INTEGRITET Diskvalifikovani policajci RS: Komesar IPTF-a, u konsultacijama sa Specijalnim izaslanikom Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, 18. decembra je diskvalifikovao dva policajca RS zbog njihovog ucesca u mucenju i maltretiranju osumnjicenih i svjedoka u vezi sa ubistvom Srdjana Knezevica, zamjenika sefa Centra javne bezbjednosti Pale (CJB) koje se dogodilo 7. avgusta. Ta dva oficira su Momir Vukovic, nacelnik CJB Pale, i Spasoje Camur, Sef krivicnog odjela CJB Pale. Gosp. Vukovic, u svojstvu jednog od vodja istrage o ubistvu, i gosp. Camur, u svojstvu glavnog istrazitelja, bili su izravno informirani o tome da se 14 osoba nalazi u nezakonitom pritvoru i da su izlozeni mucenjima, i to u periodima i po deset dana. Ovo je uslijedilo nakon sto je 14. septembra Komesar IPTF-a diskvalifikovao Ljubisu Savica, bivseg sefa uniformisane policije RS, zbog njegovog direktnog ucesca i nadgledanju torture i maltretiranja pritvorenih osoba (vidjeti HRCC-ov Mjesecni izvjestaj avgust-septembar 1998, stavovi 18-20). Takodjer, jos trojici bivsih policajaca RS dostavljene su obavijesti o diskvalifikaciji zbog njihove uloge u istrazi. Ta trojica policajaca su Zivko Bojic, bivsi sef krivicne policije RS; Radenko Markovic i Radivoje Stajic, bivsi policajci dodijeljeni Stanici javne bezbjednosti Bijeljina. Gosp. Bojic bio je zaduzen za istragu, dok su gosp. Markovic i gosp. Stajic direktno ucestovali u prijetnjama i tuci pritvorenih osoba. Kao rezultat diskvalifikacije ovih osoba, oni vise nikada nece moci obavljati policijske poslove bilo gdje u BiH. Djela koja su pocinili ovi policajci predstavljaju tezak slucaj zloupotrebe sluzbe i ozbiljno krsenje medjunarodnih standarda o ljudskim pravima, kao i demokratskih principa u obavljanju policijskih poslova. Nadalje, Komesar IPTF-a je zahtijevao da se povede krivicna istraga protiv ovih policajaca zbog iznudjivanja izjava pod prisilom (clan 53. Krivicnog zakona RS) i maltretiranja zatocenika (clan 54. Krivicnog zakona RS). IPTF ce pomno pratiti ovu istragu. VLADAVINA ZAKONA Osumnjiceni bosanski Srbin pritvoren od strane SFOR-a: SFOR je 2. decembra pritvorio bosanskog Srbina, generala Radislava Krstica, u skladu sa tajnom optuznicom Medjunarodnog tribunala za ratne zlocine pocinjene u bivsoj Jugoslaviji (ICTY), i potom ga prebacio u Odjel za pritvore ICTY-a u Hagu. Krstic se 7. decembra prvi put pojavio pred Sudskim vijecem I i izjavio da se ne smatra krivim ni po jednoj tacki optuznice. Optuznica navodi da je osumnjiceni, kao komandant Drinskog korpusa vojske bosanskih Srba, pocinio genocid tokom i nakon pada Srebrenice u periodu izmedju 11. jula 1995 i 1. novembra 1995. Osumnjiceni je takodje optuzen na osnovu drugih pet tacaka optuznice, koje su takodjer vezane za dogadjaje oko pada Srebenice, i to: saucesnistvo u pocinjavanju genocida; istrebljenje, kao zlocin protiv covjecnosti; ubistvo, kao zlocin protiv covjecnosti te krsenje zakona ili obicaja rata; i progoni, kao zlocin protiv covjecnosti. Osumnjiceni je optuzen za direktno licno ucesce u pocinjavanju ovih zlocina te takodjer da je kao komandant bio odgovoran za aktivnosti svojih podredjenih. Pritvaranje generala Krstica propraceno je odredjenim brojem nasilnih incidenata u istocnom dijelu RS (vidjeti gore, stav 3). Najnovije u slucaju 'zvornicka sedmorka': Okruzni sud u Bijeljini (RS) je 12. decembra donio presudu u ponovnom sudjenju tzv. zvornickoj sedmorki. Ovaj slucaj ukljucuje sudjenje sedmorici Bosnjaka koji su pobjegli nakon pada Srebrenice (RS) i ostali na teritoriji RS krijuci se skoro godinu dana. Optuzbe protiv trojice osumnjicenih, koji su bili optuzeni samo za nezakonito posjedovanje oruzja, vec su ranije odbacene; preostali optuzeni su bili osumnjiceni da su u toku svog skrivanja ubili cetiri Srbina drvosjece, kao i jednog Bosnjaka koji se krio zajedno s njima. Trojica optuzenih, od koji se jednom sudilo u odsustvu, proglaseni su krivim za ubistvo; a cetvrti je proglasena krivim za pokusaj ubistva. Dvojica optuzenih osudjeni su na kazne zatvora u trajanju od 20 godina; jedan optuzeni je osudjen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina; a optuzeni kome se sudi u odsustvu na kaznu zatvora u trajanju 10 godina. U izjavi za stampu objavljenoj 15. decembra OSCE, OHR, UNMIBH i OHCHR osudili su presudu ovog Suda. Jedini dokaz koji je povezivao optuzene sa navodnim zlocinom bila su priznanja dobijena tokom prvobitne istrage; Sud se ocevidno oslanjao na ova priznanja usprkos navodima da se prema osumnjicenima lose postupalo i da su priznanja bila iznudjena silom. I medjunarodni zakon i zakon RS zabranjuju iznudjivanje izjava silom, kao i koristenje iznudjenih izjava kao osnovu za sudske odluke. Dalje, prema zakonu RS, sud ne moze donijeti presudu o krivici iskljucivo na osnovu priznanja. Dalje, postoje jake indicije o politickom uticaju na sudove u ovom slucaju. Advokati odbrane podnijeli su zalbe Vrhovnom sudu RS i medjunarodnoj zajednici pozivajuci Vrhovni sud da hitno razmotri dokazni materijal, zakonska i ustavna pitanja postavljena u zalbi na presudu. (Primjedba urednika: Ombudsman Bosne i Hercegovine za ljudska prava je 18. januara izdala Poseban izvjestaj u kome zakljucuje da krivicni proces protiv osumnjicenih u ovom slucaju te donosena presuda predstavljaju krsenje Evropske konvencije o ljudskim pravima i Medjunarodne konvencije o gradanskim i politickim pravima, a time i Aneksa 6 Dayton-skog mirovnog sporazuma.) Krivicni zakon i Zakon o krivicnom postupku RS i Federacije BiH: Prva faza revizije Krivicnog zakona i Zakona o krivicnom postupku Federacije je stupila na snagu 28. novembra. Druga faza revizije, koja ukljucuje mnogo sustinskije promjene u zakonima, pocece u 1999. Sa donosenjem novih zakona, ponudjeni su dodatni seminari koji ce osigurati da lica koja se bave pravnom strukom budu u potpunosti upoznata sa novim odredbama. Prva faza revizije u RS usla je u finalni stadij posto je Strucna grupa RS pregledala komentare sudova, policije i tuzilaca u RS o pocetnim promjenama zakona. Nakon sto se zavrsi ovaj pregled, zakone ce pregledati strucnjaci Vijeca Evrope i dati komentar o njima, a ocekuje se da ce se u martu ili aprilu 1999. odrzati sastanak kako bi se ova revizija finalizirala. Revizirani zakoni ce onda biti predoceni Vladi RS koja ce ih predstaviti Narodnoj skupstini. Procedura izbora i otpustanja radnika u sudstvu: Nacrt Zakona o izboru i otpustanju sudskih radnika podnesen je Udruzenju sudija Federacije, kao i strucnjacima Vijeca Evrope, na pregled i komentar. Ovaj nacrt zakona osigurace da se odabir pravosudnih kandidata vrsi na transparentan nacin i na osnovu njihovih kvalifikacija, a ne iz razloga politicke ili nacionalne prirode. Nastavlja se rad na terenu kako bi se izradio slican zakon za RS, koji bi ukljucivao proces nezavisnog odabira i sudija i tuzilaca.

IMOVINSKA PRAVA I IMOVINSKO ZAKONODAVSTVO Imovinski zakoni u Federaciji U skladu sa revizijom imovinskih i stambenih zakona Federacije, koje je inicirao Visoki predstavnik, u ovom trenutku OHR vodi detaljne razgovore sa Ministarstvom za prostorno planiranje i okolis Federacije o kriterijima za ponovno dodjeljivanje stanova u slucajevima trajnih stanarskih prava te o vise hitnih amandmana na Zakon o prestanku primjene Zakona o napustenim stanovima i Zakon o napustenoj imovini, Zakon o otkupu stanova i Zakon o stambenim odnosima. Cilj ove revizije je da ukloni sve preostale neadekvatnosti i proceduralne prepreke za proces povratka. OHR je intenzivirao svoje napore u vezi sa nepostivanjem imovinskih zakona od strane vojnih vlasti. Imovinski zakoni se primjenjuju na vojne stanove kao i na sve ostale stanove u drustvenom vlasnistvu. Medjutim, vojne vlasti nisu ispunile obavezu da kontrolu nad svojim stambenim fondom i pratecom arhivom predaju nadleznim civilnim vlastima. Stavise, van-zakonski proces podnosenja zahtjeva koji su uspostavile vojne vlasti blokira povratak predratnih stanara u njihove stanove. (Primjedba urednika: OHR je intervenisao u drugoj sedmici januara 1999. kako bi sprijecio da Parlament Federacije razmatra nacrt zakona koji bi izuzeo vojno stambeni fond iz civilnih zakona.) OHR koordinira drugi opsezni medju-agencijski proces pracenja implementacije imovinskih i stambenih zakona, s ciljem identificiranja osnovnih politickih i prakticnih prepreka. Ovaj proces ce pruziti informacije za svaku opstinu u Federaciji a planirano je da se zavrsi tokom februara 1999. Rezultati ce biti dostupni RRTF-u i donatorskoj zajednici. Najnovije u vezi sa imovinskim zakonima u Republici Srpskoj Zakon o prestanku primjene Zakona o napustenoj imovini, koji je Narodna skupstina Republike Srpske usvojila 2. Decembra, objavljen je u Sluzbenom glasniku RS 11. decembra a na snagu je stupio 19. decembra. Zakon omogucava uspostavljanje procesa podnosenja administrativnih zahtjeva za povrat imovine, slicno imovinskim zakonima Federacije. Iako usvajanje Zakona predstavlja velik korak naprijed, on sadrzi odredjeni broj gresaka, ukljucujuci lose odredbe o delozaciji trenutnih korisnika napustene imovine. OHR ce raditi zajedno sa Vladom RS kako bi se ova pitanja rijesila u narednim mjesecima. Narodna skupstina jos uvijek nije usvojila Nacrt Zakona o amandmanima na Zakon o stambenim odnosima. (Primjedba urednika: Jedanaestog januara 1999. Ministar za izbjeglice i raseljene osobe RS je potpisao Instrukcije o organizaciji procesa podnosenja zahtjeva koji sadrze odredjeni broj dodatnih vaznih proceduralnih zastitnih odredbi.) Delozacije u Republici Srpskoj U skladu sa zakljuckom koji je usvojila Narodna skupstina RS 9. decembra, sve delozacije osoba ciji je cilj vracanje imovine pripadnicima manjinskih naroda u Republici Srpskoj suspendovane su u periodu od 15. decembra 1998. do 15. aprila 1999., izuzev u slucajevima kada je obezbijedjen alternativni smjestaj. Ipak, Ministarstvo za izbjeglice je zakazalo nekoliko delozacija krajem decembra (nijedna od njih nema za cilj omogucavanje povratka pripadnika manjinskih naroda). Krajem prosle godine Ombudsmen za ljudska prava je izdala 12 naredbi za prelazne mjere. Zamjenik Visokog predstavnika za ljudska prava 6. decembra je intervenirao kod Ministra pravde RS, i ulozio protest zbog ove suspenzije, koja narusava vladavinu zakona i krsi obaveze koje je Vlada RS preuzela na Konferenciji o povratku odrzanoj u Banjaluci aprila 1998.; pri tome je insistirao da se nastavi sa delozacijama ciji je cilj povratak osoba koje su istjerane iz svojih stanova i kuca u Banjaluci, ali nisu napustili grad. Dana 14. decembra realiziran je povrat imovine tri takve osobe. Ovo je omoguceno putem projekta za privremeni smjestaj UNHCR-a Banjaluka. Uzimajuci u obzir cinjenicu o nedostatku stambenog prostora u Banjaluci, cilj ovog projekta je da olaksa povratak osoba koje su istjerane iz svojih stanova i kuca ali se i dalje nalaze u Banjaluci u njihove predratne domove i to na taj nacin sto bi se omogucilo pomjeranje stanovnistva, kroz obezbjedjivanje privremenog smjestaja za raseljene osobe koje trenutno stanuju u njihovim domovima. Projekat zahtijeva suradnju opstine, a ucesnike u ovom projektu je odabrala Radna grupa za delozacije u Banjaluci, koja se sastoji od predstavnika odgovarajucih medjunarodnih organizacija. RAZVOJ DOGADJAJA U INSTITUCIJAMA I POLITICI Izvjestaj ekspertne komisije za medije o izborima 1998.: Ekspertna komisija za medije (MEC) je krajem novembra objavila svoj izvjestaj o "Medijima tokom izbora 1998.". Ovu komisiju je osnovala Privremena izborna komisija (PEC) u aprilu 1996, kao nezavisno tijelo ciji je cilj da garantuje da ce se izbori sprovoditi u otvorenom i odgovorno vodjenom medijskom okruzenju. Izvjestaj navodi da je MEC odigrao kljucnu ulogu u poboljsanju medijske atmosfere tokom izbora 1998. time sto nije tolerirao krsenja izbornih pravila te je osiguravao brze, postene i blagovremene aktivnosti. MEC je tokom izbornog perioda pregledao i reagovao na vise od 200 slucajeva navodnog loseg ponasanja medija, bilo preko Potkomisija eksperata za medije (MESC), regionalnih podruznica MEC-a, ili samog MEC-a u Sarajevu. Od toga, veliku vecinu slucajeva rijesio je sami MEC. Ova komisija takodjer je nadgledala medije prije pocetka izborne kampanje, davala smjernice lokalnim medijima o ravnopravnom pokrivanju svih politickih stranaka te o provodjenju perioda predizborne sutnje. Kao rezultat, po prvi put, mediji pod kontrolom vlade pokrivali su razlicite politicke stranke, emitovali spotove opozicionih stranaka i uglavnom postupali u skladu sa medjunarodno prihvacenim izbornim pravilima. Izvjestaj daje veci broj preporuka za poboljsanje medija u BiH i za zastitu slobode izrazavanja novinara. Ovo ukljucuje stvaranje Drzavnog vijeca za stampu koje bi primalo zalbe protiv nepostenog, neumjerenog ili nepreciznog medijskog informiranja, te stvaranje novinarskih udrudjenja kako bi se osigurao njihov profesionalni razvoj u kontaktima sa ostalim drzavnim i medjunarodnim organizacijama. Mandat MEC-a je istekao 31. oktobra a njegov rad je nastavila Nezavisna komisija za medije (IMC). IMC ima siri mandat nego MEC, koji nije ogranicen na period izborne kampanje vec se prosiruje i na izdavanje dozvola medijima, implementaciju standarnog poslovnog kodeksa za emitovanje programa te promoviranje visokih profesionalnih standarda. Vijece Evrope organiziralo je okrugli sto o Trgovini ljudima u svrhe prisilnog bavljenja prostitucijom, koji je odrzan u Tuzli 16. i 17. decembra. Predstavnici Ministarstava unutrasnjih poslova i Ministarstava pravde entiteta, kao i clanovi medjunarodne zajednice i nevladinih organizacija, prisustvovali su ovom okruglom stolu. Zastupljeno je bilo i Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine, koje je predozilo uznemiravajuce informacije o broju zena za koje se vjeruje da su dovezene iz Ukrajine u BiH. Nije poznato da li su sve ove osobe i ostale u BiH. Oba entiteta su potvrdila da veliki broj Ukrajinki i drugih zena rade kao prostitutke u BiH, od kojih je vecina napustila Ukrajinu radi legitimnog zaposlenja i naknadno bila prisiljena da se bavi ovim poslom. Cijena nabavke zena je navodno 2.000 DEM. Trenutna politika u oba entiteta je da krivicno goni zene i/ili ih deportuje u trece zemlje. Krajem decembra cetiri zene su pobjegle iz javne kuce na Sokocu (RS) i na kraju su vracene u Ukrajinu; nije razmatrano bilo kakvo krivicno gonjenje pocinilaca. Okrugli sto je usvojio jedan broj zakljucaka, ukljucujuci i potrebu za uspostavljanjem ekspertne radne grupe koja bi analizirala trenutnu situaciju te predstavljala osnovu za buduce mjere, a ciji bi rad bio prvenstveno usmjeren na zastitu zena i garantovanje njihovih prava. U svrhu obiljezavanja 50-te godisnjice Opste deklaracije o ljudskim pravima (UDHR), na Dan ljudskih prava, 10. decembra 1998., OSCE-ov Odjel za ljudska prava je napravio nacrt uvodnog dokumenta o ovom danu i plan nastave o ljudskim pravima. Oni su dostavljeni vecini nastavnika u osnovnim i srednjim skolama u BiH kako bi se osiguralo da ovog dana jedan sat nastave bude posvecen ljudskim pravima. Ovi materijali i casovi su generalno dobro primljeni i od strane ucenika i nastavnika. K tomu, odredjeni broj direktora skola i iz Federacije i RS zahtijevao je dodatni nastavni materijal te sugerirao da obrazovanje o ljudskim pravima bude uvrsteno u redovni nastavni plan i program. Ostali dogadjaji u svrhu obiljezavanja 50-te godisnjice bili su: Komemoracija koju je organizovao Helsinski komitet za ljudska prava u BiH na sam Dan ljudskih prava; Vijece Evrope sponzorisalo je Konferenciju o ljudskim pravima ciji je domacin bio Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu, a ciji je cilj bio ocjena situacije u oblasti ljudskih prava tri godina nakon potpisivanja Mirovnog sporazuma; UNHCR i Vijece Evrope zajedno su organizovali Konferenciju o ljudskim pravima izbjeglica; Svjetska konferencija o religiji i miru organizovala je specijalnu prezentaciju knjige "Pravo na slobodu prakticiranja vjere u BiH"; a ombudsmeni Federacije odrzali su prijem na kojem su dodijelili nagrade pobjednicima djecijeg takmicenja u pismenim sastavima na temu ljudskim pravima. Sastanak pod nazivom "Statuti i pravne osnove Vijeca za visoko skolstvo" odrzan je pod pokroviteljstvom Vijeca Evrope u Mostaru 2. i 3. decembra. Sastanku su prisustvovali Ministar obrazovanja Federacije i njegov zamjenik. Vlasti RS nisu prisustvovale ovom sastanku. Vijece za visoko skolstvo ce biti nezavisna medjuentitetska institucija, i sacinjavace je predstavnici akademskih zajednica I organa vlasti odgovornih za visoko skolstvo. Vijece ce predlagati smjernice za politiku visokog skolstva, uzimajuci u obzir medjunarodnu suradnju. Slijedeci sastanak je zakazan za pocetak februara 1999. u Banjaluci.

INSTITUCIJE ZA LJUDSKA PRAVA Institucije za ljudska prava: Do kraja novembra Dom za ljudska prava je registrovao 1.329 slucajeva, izdao konacne i obavezujuce odluke u vezi sa 42 slucaja te izdao naredbe za privremene mjere u 64 slucaja, nakon 13 javnih saslusanja. Komisija za imovinsko-pravne zahtjeve raseljenih osoba i izbjeglica primila je 148.167 imovinskih zahtjeva i donijela odluke u vezi sa 25.421 slucajem. Krajem decembra Ured ombudsmena registrovao je 2.742 slucaja, izdao konacne izvjestaje u vezi sa 293, prebacio 110 slucaja Domu za ljudska prava i izdao 13 ex officio "Posebnih izvjestaja". Implementacija: U decembru je primijecen odredjeni napredak u implementaciji institucija iz Aneksa 6. Data je zvanicna potvrda o ispunjavanju odluka Doma u slucajevima smrtnih kazni u Federaciji, pri cemu su, na primjer, smrtne kazne preimenovane u kazne od 40 godina zatvora, a jedna odluka u vezi imovinskih prava je sprovedena. OHR je izrazio svoje odobravanje te nadu da ce se ova sema primijeniti u mnogim preostalim slucajevima, ukljucujuci stanove JNA i druge preostale imovinske slucajeve u oba entiteta. Ured Ombudsmena BiH je izvijestio da je RS u velikoj mjeri ispostovao izvjestaje Ombudsmena koji se ticu RS, i to velikim dijelom putem povrata imovine nosiocima stanarskih prava. Uredi za veze Komisije za ljudska prava: Dva nova Ureda za veze Komisije za ljudska prava oformljena su u decembru 1998. Federacija je 10. decembra uspostavila "Ured za suradnju sa i predstavljanje pred Komisijom za ljudska prava". Republika Srpska je 25. decembra uspostavila "Ured pravnog predstavnika Republike Srpske". Oba ureda predstavljaju interese svojih vlada pred Domom za ljudska prava i Uredom Ombudsmena BiH. Nedostatak takvih ureda u proslosti je vodio nedoljednom zastupanju pred Ombudsmenom. Oformljavanje takvih ureda je pozitivan korak ka sto vecem postivanju odluka Komisije za ljudska prava. Dom za ljudska prava: Dom za ljudska prava je odrzao svoju 31. sjednicu od 14. do 19. decembra. Tokom te sjednice, Dom je odrzao javna saslusanja u slucaju Zahirovic protiv BiH i Federacije BiH i D.M. protiv Federacije BiH. U slucaju Zahirovic, podnosilac zalbe, Bosnjak po porijeklu, 30 godina je bio zaposlen u preduzecu Livno-bus, u to vrijeme u drustvenom vlasnistvu. U julu 1993. podnosilac zalbe i jos 51 radnik bosnjacke nacionalnosti stavljeni su "na listu cekanja" a njihove plate su zamijenjene "naknadama" u iznosu od 80 DEM mjesecno, koje su primali do 1. juna 1997. U julu 1997. saznali su da vise nisu "na listi cekanja"; nisu im dati nikakvi razlozi za otpustanje koje je navodno stupilo na snagu. Podnosilac zalbe i njegove kolege pokrenuli su postupak pred Prvostepenim sudom u Livnu. Do danas nije odrzano nijedno saslusanje. U osnovi, podnosilac zalbe navodi krsenje prava na posteno saslusanje i te na postivanje njegovog privatnog i porodicnog zivota, kao je sto garantovano slanovima 6. i 8. Evropske konvencije o ljudskim pravima (ECHR). U slucaju D.M., podnosilac zalbe je vlasnik kuce u Kablicima i bosnjackog je porijekla. Njena kuca je navodno nezakonito nastanjena 1993., a ona je, kratko nakon toga, otisla u inostranstvo. U oktobru 1997. ona je pokrenula postupak protiv trenutnih stanara pred Opstinskim sudom u Livnu, trazeci vracanje kuce u posjed. Do danas nije bilo napredaka u ovom postupku. Domu je dostavljena lista od 56 slicnih postupaka koji se nalaze pred sudovima u Kantonu 10 a koji se ticu zahtijeva za povrat imovine. Ova lista navodno pokazuje cemu diskriminacije protiv osoba bosnjackog porijekla u tome sto se njihovi zahtjevi ni ne razmatraju. Podnosilac zalbe navodi krsenje prava na posteno sudjenje, postovinje njenog privatnog i porodicnog zivota i imovine, kao sto je garantovano clanovima 6. i 8. ECHR-a i clanom 1. Protokola br. ECHR-a. Predstavnik ombudsmena Federacije ucestvovao je na saslusanju kao amicus curiae. (Odluke Doma i izvjestaji su dostupni kod Sekretarijata ili na Internetu http://www.gwdg.de/~ujvr/hrch.htm). VIJECE ZA IMPLEMENTACIJU MIRA U MADRIDU Clanovi Vijeca za implementaciju mira (PIC) su susreli u Madridu 15. i 16. decembra 1998. kako bi odrzali godisnji sastanak na kome je razmatran napredak u implementaciji Mirovnog sporazuma u BiH. Dolje su navedeni kljucni prioriteti medjunarodne zajednice i strana u BiH u oblasti ljudskih prava i vladavine zakona za 1999., kao sto je nazanceno u Madridskoj deklaraciji i Aneksu (PIC dokumenti su dostupni na www.ohr.int/pic.htm). (Za ostale detalje vidjeti Prioritete ljudskih prava za 1999., dostupne na http://www.ohr.int/hr-report/sr9901.htm.) Sudska reforma: Najveci prioritet u 1999. ce biti jacanje vladavine zakona u BiH, kroz opsezan strateski plan sudske reforme, sto ce, izmedu ostalog, ukljucivati: usvajanje zakonodavstva koje bi omogucilo postojanje nezavisnog i nepristrasnog sudstva; usvajanje koda ponasanja za sudije i tuzioce te uspostavljanje sistema disciplinskih mjera i otpustanja; jacanje uloge tuzilaca na entiteskom nivou i njihova depolitizacija; inicijative za obuku pravnih strucnjaka te podrska uspostavljanju sudskih centara za obuku; jacanje lokalnih pravnih centara; jacanje Ustavnog suda BiH; te razvoj i jacanje mehanizama za sprovodjenje pravnih odluka. Institucije ljudskih prava: PIC je insistirao da se sve odluke koje su izdali Dom za ljudska prava i Komisija za imovinsko-pravne zahtjeve implementiraju trenutacno i u potpunosti, te da se ispostuju izvjestaji Ombudsmena BiH i Ombudsmena Federacije, i primjene standardi o nezavisnom sudstvu navedeni u Evropskoj konvenciji; da se imenuju predstavnici drzave i entiteta u Komisiji za ljudska prava, i to na duzi vremenski period i uz puno ucesce - ovo podrazumijeva trenutacno imenovanje predstavnika RS; da vlasti preuzeti svoje financijske odgovornosti prema ovim institucijama; da se bez daljeg odlaganja oformi Ured Ombudsmena RS, u skladu sa preporukama Venecijanske komisije. Imovinski zakoni: PIC ocekuje od oba entiteta da poduzmu redovne revizije svojih pravnih i administrativnih propisa iz oblasti imovinskih odnosa kako bi omogucili implementaciju Aneksa 7. PIC je pozvao Visokog predstavnika da pomno prati implementaciju imovinskih zakona u oba entiteta te da osigura da donatori budu informirani o napretku kako bi im to pomoglo pri donosenju odluke vezane za finansiranje. Obrazovanje: PIC je, izmedju ostalog, apelirao na: punu suradnju ministara obrazovanja oba entiteta, prema sporazumu o uklanjanju uvredljivog materijala iz udzbenika; opredijeljenost entitetskih vlasti da se u oba entiteta donesu nastavni planovi i programi koji ispunjavaju medjunarodne standarde i doprinose toleranciji i stabilnosti. Diskriminacija: Pokusaj eliminiranja diskriminacije u svim njenim oblicima, ukljucujuci i promoviranje jednakosti polova, mora biti sastavni dio svih reformi i zakonodavnih promjena. PIC je pozvao na sistematsku reviziju trenutnih i predlozenih zakona o radu kako bi se u njih uvrstili principi protiv diskriminacije te mjere za sprijecavanju i eliminiranje diskriminacije u oblasti zaposljavanja; podsticaj i podrska politickom ucescu i zastupljenosti zena na svim nivoima vlade, u parlamentu i u sudskom sistemu. Gradjansko drustvo: PIC je izrazio podrsku razvoju i implementaciji cvrstog zakonskog okvira za organizacije gradjanskog drustva, ukljucujuci usvajanje nacrta Zakona o udruzenjima i fondacijama. Vijece je dalje podrzalo razvoj mogucnosti lokalnih nevladinih organizacija za ljudska prava kako bi osigurali odrzivost aktivnosti na polju ljudskih prava koje sada vode medjunarodne organizacije te efikasan rad lokalnih nevladinih organizacija za ljudska prava, koji ne bi bio ometan prijetnjama ili zastrasivanjima od strane vlasti. Ratni zlocini i saradnja sa Haskim tribunalom: PIC je pozvao sve drzave na koje se to odnosi da u potpunosti suradjuju sa Haskim tribunalom te osudio one vlade koje nisu izvrsile naloge za hapsenje koje je izdao ovaj Tribunal, kao i pojedince koji su pomagali i ohrabrivali optuzene. Reforma policije: Nakon sto su 9. decembra 1998. RS i UNMiBH potpisali Okvirni sporazum o restruktuiranju policije, reformi i demokratizaciji u RS, PIC je apelovao da se uloze jos veci napori u izgradnji profesionalne i multietnicke policije u BiH u 1999. i to, izmedju ostalog, time sto bi se Okvirni sporazum implementirao na takav nacin da dodje do uspostave transparentne civilne policije koja bi bila popunjena i struktuirana profesionalnim kadrom, i odgovorna pred javnoscu kojoj sluzi; regrutiranje i rasporedjivanje policajaca iz reda manjinskih naroda mora biti prioritet; mora doci do uspostavljanja potpuno funkcionalne policijske akademije u F BiH do 31. marta 1999.; od UNIPTF-a se ocekuje da beskompromisno koristi svoje ovlasti za oduzimanju dozvola policajcima koji su prekrsili Mirovni sporazum; ocekuje se poboljsanje standarda u placanju sluzbenika za sprovodjenje zakona; ukidanje paralelnih budzeta u nekim policijskim snagama; te uspostavljanje granicne sluzbe BiH. Mjesecni izvjestaj o ljudskim pravima koji izdaje Koordinacioni centar za ljudska prava je zasnovan na redovnim i specijalnim izvjestajima medjuvladinih i nevladinih organizacija. Cilj ovog Izvjestaja je da omoguci sazet pogled u pitanja ljudskih prava, slucajeve i trendove koji uticu na sveukupnu situaciju po pitanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini tokom perioda o kome se izvjestava. Pitanja u vezi posebnih tema se trebaju postaviti organizacijama koje su izvijestile o njima ili HRCC-u. Molimo vas da svoje informacije koje zelite ukljuciti u izvjestaj posaljete na telefon 00387-71-447-420 za Michelle Morris ili e-mailom na adresu michelle.morris@ohr.int.

Office of the High Representative