HRCC-ov Mjesecni Izvjestaj o Ljudskim Pravima JUNI 1998 SUMMARY Pogorsavanje sigurnosne situacije u podrucju Travnika Posjeta grobljima u Srebrenici Poboljsanje slobode kretanja sa novim registarskim tablicama U Foci uhapsen bosanski Srbin osumnjicen za zlocine Osvrt na prepreke u sprovodjenju imovinskih zakona Federacije Nacrt Zakona o udruzenjima i zakladama dostavljen na javnu diskusiju Ombudsmen za ljudska prava dostavio drugi godisnji izvjestaj PRAVO NA POVRATAK/SLOBODA KRETANJA Federacija Pogorsavanje sigurnosne situacije u podrucju Travnika: Mjesec juni je obiljezen incidentom koji se dogodio 12. juna kada je policajac iz reda bosanskih Hrvata ubijen and njegov parner Bosnjak ozbiljno povrijedjen protivpjesadijskom minom koja je navodno postavljena u njihovo vozilo u Rimicevu, Kuce. 22. juna dva clana HVO-a su ubijena u eksploziji u Nevic Polju, Novi Travnik. UNMIBH (IPTF) izvjestava da su u kuci nakon eksplozije pronadjene velike kolicine eksploziva. 23. juna je eksplozivom unistena napustena kuca jednog bosanskog Hrvata u Brajkovicu, u blizini Travnika. UNMIBH je oformio Tim za podrsku u istrazivanju kako bi istrazio ove i ranije incidente koji su tokom prosle godine dogodili u podrucju Travnika. Incidenti u Vitezu: UNMIBH (Ured za ljudska prava) izvjestava da su 5. juna eksplozivom unistene dvije kuce koje pripadaju Bosnjacima u selu Donja Veceriska, u blizini Viteza. Vlasnici su navodno braca lokalnih policajaca cije su kuce takodje unistene prethodne sedmice u istom selu. 13. juna je na krov kuce jednog Bosnjaka u Vitezu bacena bomba. Nije bilo ozlijedjenih. UNHCR izvjestava da je povratak 29 raseljenih Bosnjaka u selo Donja Veceriska planiran za 13. juni bio blokiran od strane grupe od 150 bosanskih Hrvata, uglavnom zena, djece i starijih osoba. Raseljene osobe su bile u pratnji IPTF-a, UNHCR-a, SFOR-a i lokalne policije. Demonstracije su bile navodno povezane sa ubistvom policajca-bosanskog Hrvata u Travniku dan ranije. UNHCR izvjestava da je naredne sedmice takodje blokiran namjeravani povratak grupe od 55 Bosnjaka u selo Gacice. Rastuce tenzije u Prozoru: UNMIBH (HRO) izvjestava da iako su tenzije bile visoke prije pocetnih povrataka manjina u opcinu Prozor, situacija je bila relativno mirna nakon prvih povrataka Bosnjaka u aprilu u sela Here, u Prozor (vidjeti HRRC Mjesecni izvjestaj-April 1998, paragraf 7). Ipak, u junu UNMIBH (HRO) izvjestava o naraslim tenzijama u Prozoru. 5. juna je navodno od strane grupe djece unisteno vozilo jednog Bosnjaka ispred centra za registraciju biraca u gradu Prozoru. 12. juna je zapaljena djelomicno unistena kuca jednog bosnjackog povratnika u selu Borovnica. U gradu Prozoru je zapaljena jos jedna unistena kuca koja je pripadala Bosnjaku. Gradjevinski materijal je unisten a neki prozori razbijeni. Incidenti u Stocu, Mostaru i Capljini: UNMIBH (HRO) izvjestava o nekoliko incidenata povezanih sa povratkom koji su se dogodili u junu u ovim podrucjima. 2. juna je u selu Zabrdje, podrucje Borojevica, Stolac unistena eksplozivom kuca bosnjacke porodice koja trenutno zivi u Istocnom Mostaru. Kuca je bila u procesu renoviranja. Dvije susjedne kuce su takodje ostecene kao rezultat te eksplozije. 4. juna dva Bosnjaka su u bunaru u selu Uzinovici, Stolac pronasla postavljene eksplozivne naprave. Bunar se navodno redovno koristi. 4. juna je navodno pretucen izbjeglica bosanski Hrvat koji trenutno zivi u Zapadnom Mostaru, a njegova zena isprepadana, kada su prisustvovali sastanku na kojem su izrazili svoj interes za povratkom u Istocni Mostar. Djelomicno unistena kuca jednog Bosnjaka u podrucju Podhuma, Zapadni Mostar, je 4. juna tesko ostecena eksplozijom. Kuca jednog Bosnjaka ciji se vlasnik pripremao za povratak, je ozbiljno ostecena eksplozijom u selu Kevcici, Capljina 27. juna. Kuca nije bila naseljena u vrijeme eksplozije. Zepcu je 24. Juna eksplodirala bomba ispod vozila parkiranog uz opcinsku zgradu. OSCE izvjestava da su dvije osobe zadobile povrede od eksplozije i da je jedna kuca ostecena. Lokalna policija sprovodi istragu. UNMIBH Specijalni izvjestaj o Stocu: 3. Jula UNMIBH (HRO) je objavio specijalni izvjestaj o incidentima u Stocu i ostalim opcinama u Hercegovacko-neretvanskom kantonu (Kanton 7) koji su se desili od postizanja dogovora o manjinskim povratcima 23. marta. Izmedju 26. marta i 30. juna UNMIBH je primio izvjestaje o 61. incidentu u Kantonu 7 povezanom sa povratkom. Dok se vecina incidenata dogodila u Stocu (37 od 61), sigurnosna situacija je takodje pogorsana u ostalim opcinama Kantona 7, posebno u Capljini. Izvjestaj navodi da je lokalna policija preduzela nekoliko pozitivnih koraka u sprijecavanju pogorsanja sigurnosne situacije, ali sveukupni odgovar je i dalje neodgovarajuci. UNMIBH je posebno zabrinut zbog propusta lokalne policije da uhapsi bilo kog osumnjicenog. U izvjestaju UNMIBH poziva kantonalnog ministra unutrasnjih poslova da osigura funkcioniranje ministarstva kao jedinstvene organizacije sa jasnim komunikacionim vezama; da uspostavi efektivan mehanizam nadgledanja; da poboljsa kvalitet istraga; da pripremi adekvatan sigurnosni plan i da uvede koncept policije koja sluzi zajednici. Republika Srpska Uznemirenost u Foci: UNMIBH (Civilni poslovi) izvjestava da je najmanje 250 stanovnika demonstriralo 16. juna protiv pritvaranja osumnjicenog bosanskog Srbina od strane SFOR-ovih trupa u Foci dan ranije (vidjeti ispod, paragraf 19). Demonstratori su marsirali kroz grad i spalili njemacku zastavu. Osteceno je vozilo IPTF-a, navodno od grupe mladih osoba. OSCE-ov ured u Foci je opljackan i ispreturan. Predsjednik opstine Foca je navodno odigrao ulogu u podsticanju lokalnog stanovnistva tokom demontracija protiv medjunarodne zajednice. IPTF je nastavio svoje normalne operacije 17. juna. OSCE je nastavio operacije na novoj lokaciji u Foci 2. jula. Posjeta grobljima u Srebrenici: Grupa od 120 Bosnjaka, uglavnom zena, je posjetila Srebrenicu 11. juna. Posjeta je bila prva brojnija posjeta raseljenih Bosnjaka Srebrenici. Grupa, koja trenutno zivi u podrucju Tuzle, je posjetila groblje Kazani i bila je u pratnji lokalne policije i IPTF-a. Medjunarodni posmatraci izvjestavaju o dobrom prijemu od strane bosanskih Srba koji su to posmatrali. 7. juna, 49 raseljenih bosanskih Srba iz Srebrenice je posjetilo groblja i kuce u Donjem Vakufu (Fed) a 9. juna 43 bosanska Srbina iz Srebrenica su posjetili groblja u selima u Ilijasu (Fed). Obadvije posjete su prosle bez incidenata. Lokalni posmatraci izvjestavaju da su ove posjete grobljima 7 i 9. juna doprinijele mnogo boljoj klimi u Srebrenici za posjetu grobljima 11. juna. Incidenti u Doboju: sest neuslovnih i napustenih kuca je spaljeno u selu Sjenina, blizu Doboja 6. juna. UNMIBH (HRO) izvjestava da je povod za incident do sada nepoznat. Istragu je otpocela lokalna policija. UNHCR izvjestava da se 31 bosnjacka porodica vratila u obliznja sela Kapetanovici i Sjenina Rijeka. Najnovije u Zvorniku: UNHCR izvjestava da su autobusne linije Kladanj-Vlasenica i Zvornik-Sapna tokom juna vozile bez incidenata. Broj putnika, ipak, je navodno nizak (radi ranijih incidenata vidjeti HRCC Mjesecni izvjestaj-Maj 1998, paragraf 12). Posjete [Ovaj odjeljak se bazira na UNHCR-ovim izvjestajima i fokusira se na posjete koje su od posebnog znacaja iz perspektive ljudskih prava] Posjete iz Federacije u RS: 14. juna 46 raseljenih Bosnjaka koji trenutno zive u Gorazdu i Sarajevu je posjetilo pet sela (Tjentiste, Poda, Vina, Popov Most i Perovici) u podrucju Tjentista, Foca. Posjeta je prosla bez incidenata. Dalji sastanci sa lokalnim vlastima kako bi se planirale buduce posjete su otkazani nakon pritvaranja osumnjicenog bosanskog Srbina 15. juna. Oko 75 raseljenih Bosnjaka koji su trenutno u Sarajevu je 18. i 19. juna posjetilo Zepu i okolna sela. Ove posjete su navodno prve posjete raseljenih Bosnjaka Zepi. Oko 450 raseljenih Bosnjak koji su trenutno u podrucju Sarajeva je u junu posjetilo njihova sela u opcinama RS: Trnovo, Rogatica i Han Pijesak. Posjete iz RS u Federaciju: Preko 400 raseljenih bosanskih Srba koji su trenutno u Banja Luci je posjetilo svoje predratne domove i groblja u Sanskom Mostu/ Lusci Palanci 6. Juna. Tokom posjete se desio manji incident koji je ukljucivao dvije osobe. Otprilike 150 raseljenih bosanskih Srba , trenutno smjestenih u Gradisci, je7. juna posjetilo svoje predratne domove u Donjem Vakufu, gdje im je dobrodoslicu izrazio nacelnik opcine. Posjeta je organizovana uz prisustvo UNHCR-a, SFOR-a i IPTF-a. 27. Juna 66 raseljenih bosanskih Srba iz Nevesinja i Trebinja je posjetilo Ortijez, Juzni Mostar. Oko 50 raseljenih osoba je navodno ostalo preko noci. Ovo je navodno prvi organizirani pocetni povratak raseljenih bosanskih Srba u ovo podrucje. Prema izvjestajima odluka da se vrate je izazvala prilicno velik otpor lokalnih vlasti. 27. juna 40 raseljenih bosanskih Srba iz Kotor Varosi je posjetilo Travnik. Prva posjeta raseljenih bosanskih Srba Travniku se navodno dogodila 16. maja kada je 38 raseljenih bosanskih Srba koji trenutno zive u Kotor Varosi i Knezevu posjetilo sela Goles i Varosluk u Travniku. UNHCR izvjestava o pozitivnim razvojima dogadjaja u Maglaju u junu sa posjetama bosanskih Srba selima Donji Rakovac i Krsno Polje. U obadva slucaja su bili prisutni i televizija i nacelnik opcine a u jednom slucaju i kantonalni ministar za izbjeglice i raseljene osobe. UNHCR izvjestava da je u junu 144 bosanskih Srba posjetilo sela Svaja, Gudavac i Vojevac u Bosanskoj Krupi bez incidenata. Druge posjete: 19. juna grupa od 44 bosanska Hrvata iz kolektivnog centra Solaris, u blizini sibenika u Republici Hrvatskoj, je posjetila opcinu Bugojno. 20. juna oko 70 raseljenih bosanskih Hrvata iz Prozora je posjetilo Novi Travnik. Kasnije UNHCR-ovo nadgledanje posjeta je ustanovilo da su samo cetiri porodice ostale preko noci. Lokalni policajci su navodno bili na 24-casovnom dezurstvu. 26. juna 26 raseljenih bosanskih Hrvata trenutno smjestenih u Drvaru je posjetilo sela u Teslicu. Ovo je navodno druga posjeta raseljenih bosanskih Hrvata Teslicu. Najnovije o novim registarskim tablicama i slobodi kretanja: U prvoj sedmici juna, UNMIBH (Civilni poslovi i IPTF) je nadzirao 27 medjunarodnih granicnih prelaza izmedju BiH i SRJ i BiH i Republike Hrvatske. UNMIBH izvjestava da je jasna sema postivanja zahtjeva medju policijom RS smjestenom na granicnim prelazima u Brckom, Slavonskom Brodu i Gradisci (sve RS) kao i na istocnim prelazima izmedju RS i SRJ u blizini Zvornika, Bratunca i Bijeljine. UNMIBH takodje biljezi proteste hrvatskih zvanicnika vezano za zajednicku saobracajnu dozvolu (koja sadrzi i cirilicne i latinicne natpise). Od 25. juna hrvatske vlasti postuju zahtjev Visokog predstavnika da ne dopustaju vozilima iz BiH sa starim registarskim tablicama da predju u Hrvatsku. PRAVO NA FIZICKI INTEGRITET Zlostavljanje od strane policije: UNMIBH (HRO) izvjestava o daljim navodnim zlostavljanjima od strane lokalne policije i u Federaciji i RS tokom ovog mjeseca. Prijavljeni slucajevi u junu ukljucuju navode o zlostavljanju tokom hapsenja; losem postupanju tokom pritvora u policijskim stanicama; prijetnjama i fizickim maltretiranjima kako bi se iznudila priznanja. Slijedeci slucajevi su indikativni kao pokazatelj navoda o losem postupanju o kojima u junu izvjestava UNMIBH (HRO). Sest mladih osoba je navodno pretuceno od strane komandira i zamjenika komandira policijske stanice u Banja Luci (RS) u junu. Mladici su prebaceni u zatvor Tunjice 14. juna gdje su izvedeni na prednju kapiju zatvora i navodno pretuceni od strane nekoliko zatvorskih strazara. Disciplinsko saslusanje je odrzano 18.juna i kao rezultat sest optuzenih zatvorskih cuvara je proglaseno krivim za pretjeranu upotrebu sile i kaznjeno sa 10% iznosa njihovih plata za period od sest mjeseci. UNMIBH je pratio provodjenje sudjenja zbog zabrinutosti vezane za procedure koristene u prikupljanju i ocjenjivanju izjava. edan Bosnjak je izvijestio da je bio pretucen od strane lokalnih policajaca u policijskoj stanici Gata, blizu Bihaca (Fed) i onda odveden na polje i dalje tucen dok nije izgubio svijest. U Tuzli (Fed) je grupa Roma podnijela zalbe na lose postupanje lokalnih policajaca za vrijeme ispitivanja. UNMIBH ja primio veci broj navoda o losem postupanju lokalne policije u podrucjima sa vecinskim hrvatskim stanovnistvom u kantonima 7 i 8 (Fed). Uslovi pritvaranja: Inspekcija celija u zatvorima i policijskim pritvorima je sprovodjena i redovito i na bazi ad hoc posjeta UNMIBH (HRO). Tokom juna nisu izrazeni bilo kakvi znacajni razlozi za brigu o uslovima pritvaranja. VLADAVINA ZAKONA Uhapsen osumnjiceni bosanski Srbin; Optuzeni nadjen mrtav u svojoj celiji: 15. juna bosanski Srbin Milorad Krnojelac je pritvoren u Foci (jugoistocni dio RS) od strane SFOR-ovih trupa i zatim prebacen u Hag. Krnojelac je osumnjicen u junu 1997 u skladu sa zapecacenom optuznicom za zlocine navodno pocinjene u Kazneno-popravnom domu Foc (KP Dom), jednom od najvecih zatvora u bivsoj Jugoslaviji. Optuzeni Slavko Dokmanovic, je 29. juna pronadjen mrtav u svojoj celiji u haskom Odjelu za pritvor. Istraga o okolnostima oko smrti optuzenog je sprovedena od strane lokalnih vlasti. Dokmanovic je umro dok je cekao donosenje presude sa sudjenja koje je bilo planirano za 7. juli. Najnovije o novom procesu Zvornik 7: Drugi dan novog procesa osudjenima u slucaju Zvornik 7 je otpoceo 1. jula u Okruznom sudu u Bijeljini (RS). sest od sedam osudjenih su bili prisutni u sudu. Jednog od sedam osudjenih, kome se sudi in absentia, je predstavljao novi advokat naimenovan od strane suda. Sudjenje je ukljucivalo iskaze sest svjedoka. Sedmog svjedoka ce naknadno pozvati tuzilac. Slijedece zasjedanje suda je planirano za 5. avgust, i ukljucivace posjetu mjestu zlocina. IMOVINSKA PRAVA I IMOVINSKI ZAKONI Najnovije o sprovodjenju imovinskih zakona u Federaciji: Nastavljeno je nadgledanje sprovedbe stambenih i imovinskih zakona u Federaciji od strane medjunarodnih organizacija. Na bazi prepreka u sprovedbi koje su identificirane, OHR je u vise navrata intervenirao kod odgovornih vlasti, ukljucujuci pisma Premijeru Bicakcicu 21. maja i 29. juna i ministru za prostorno planiranje i okolis, Morankicu, 29.juna. Kao odgovor, Premijer Bickcic je instruirao kantonalne guvernere da osiguraju odgovarajucu implementaciju u skladu sa zakonima. [Ed. Zabiljeska: 4. jula, ministar Morankic je izdao mnogo detaljnije Instrukcije o posebnim preprekama kantonalnim ministarstvima za stambene poslove i Federalnima ministarstvima odbrane, unutrasnjih poslova i pravde, u kojima, u skladu sa OHR-ovim intervencijama, razjasnjava da se ne smiju naplacivati takse; da su opcinski stambeni uredi odgovorni za sve stanove, ukljucujuci vojne i policijske; i zahtijevao da Ministarstvo odbrane i Ministarstvo unutrasnjih poslova predaju opcinskim tijelima dosijee koji se odnose na stanove kojim oni rukovode.] Izvjestaji sa terena indiciraju da su ostale prepreke u predavanju zahtjeva, ali da su prevazidjeni neki od glavnih problema u predavanju zahtjeva. Mali broj opcina, gdje istaknuto mjesto ima Drvar, nema funkcionalan sistem za predavanje zahtjeva. Dalje, sveukupna slika oko obrade zahtjeva je do sada vrlo razocaravajauca. Doneseno je svega nekoliko odluka po pitanju zahtjeva, uprkos cinjenici da su odluke zastarjele u hiljadama zahtjeva (prema zakonu, odluke trebaju biti izdate u roku od 30 dana od dana podnosenja zahtjeva). OHR i druge ukljucene organizacije ce preduzeti daljne intervencije kao bi razrijesili ovaj problerm. Medija, informacije i obuka: Uspostavljena je Medjuagencijska medijska grupa za imovinska pitanja, koja obuhavata strucnjake za imovinu i medija iz IOM-a, UNHCR-a,OSCE-a,SFOR-a,UNMIBH-a,CRPC-a i OHR-a, kako bi se kreirala informativna i medijska kampanja u vezi novih imovinskih zakona. Kampanja se trenutno fokusira na osiguravanje potpunog znanja o zakonu o napustenim stanovima, procesu podnosenja zahtjeva i roku 4.oktobar 1998. sirenje informacija je na nacionalnom i medjunarodnom nivou koristeci razlicite medije ukljucujuci televiziju, radio, novine i alternativne kanale. Serija od cetiri obuke o novim imovinskim zakonima Federacije je odrzana zajednickim naporima UNHCR-a, CRPC-a i OHR-a.Ove obuke su odrzane u junu u Sarajevu, Banja Luci, Mostaru i Tuzli i bile su usmjerene ka osoblju u medjunarodnim organizacijama. Cilj ovih obuka je da osigura ucesnicima siroko politicko i pravno shvatanje zakona sto omogucuje osoblju u medjunarodnim organizacijama da identificira i osvrne se na prepreke u implementaciji zakona. Buduce dvije obuke, jedna za osoblje u lokalnim organizacijama a druga za osoblje medjunarodnih organizacija su planirane za 3 i 5 avgust u Sarajevu i bice organizirane preko ICVA. sza dalje informacije o ovim obukama molim vas da kontaktirate ICVA faksom na broj: (387) (71) 668-297 ili e-mailom na adresu: icva@bih.net.ba]. Komisija za imovinsko-pravne zahtjeve raseljenih osoba i izbjeglica (CRPC): 28. juna CRPC je objavio izjavu o novim stambenim i imovinskim zakonima koji potcrtavaju ulogu CRPC-a kao krajnje instance u donosenju odluka o zahtjevima za nekretninama i stanovima i prepoznaje njegovu poziciju kao centralnog dijela pravnog sistema u Bosni i Hercegovini nakon Dejtonskog sporazuma. Kao instituciji koja je uspostavljena prema Mirovnom sporazumu, mandat i ovlasti CRPC-a su nezavisne od lokalnih zakona: entiteti su obavezni prema aneksu 7 da postuju i sprovode odluke CRPC-a u svim slucajevima, i to ekspeditivno i bona fide. Zakonodavci u entitetima su u novim zakonima po prvi put prihvatili ulogu CRPC-a kao dijela lokalnog pravnog okvira. Najnovije o imovinskim zakonima u Republici Srpskoj: Nacrti stambenih i imovinskih zakona pripremljeni za razmatranje na sjednici Narodne skupstine Republike Srpske 26. juna nisu usvojeni i vraceni su Vladi na doradu. Vijece za implementaciju mira u Luksemburgu je odredilo rok do 31. avgusta za finaliziranje i usvajanje od strane RS Narodne skupstine nacrta zakona koji bi bili prihvatljivi Visokom predstavniku. [vidjeti HRCCMjesecni izvjestaj-april 1998, paragraf 20]. Najnovije o zaustavljanju delozacija nelegalnig stanara u RS: Od aprila ove godine vlasti RS opetovano zaustavljaju delozacije u RS koje bi vodile ponovnom vracanju predratnih stanara u njihove stanove. Uprkos intervencijama OHR-a i UNHCR-a, delozacije nisu formalno otpocele. Delozacije su joc uvijek bile planirane tokom perioda o kome izvjestavamo. U periodu od 22 do 29. juna bile su planirane cetiri delozacije, ipak, nijedna od njih nije uspjesno sprovedena. [Ed. Zabiljeska: Neka dogadjanja su pocela pocetkom jula. Za jul je planirano 20 delozacija u Banja Luci. Jedna delozacija je uspjesno sprovedena u Banja Luci 6.jula. Izvjesteno je o prvoj uspjesnoj delozaciji u Kotor Varosi u dvije godine.] RAZVOJ DOGA\AJA U INSTITUCIJAMA I POLITICI LEA/Link Nacrt Zakona o udruzenjima i zakladama: Radna verzija novog nacrta Zakona o udruzenjima i zakladama je 8. juna distribuirana na javnu raspravu. Ova prva distribucija se prvenstveno odnosi na lokalne NGO u BiH, i cilj joj je prikupljanje njihovih misljenja o zakonu koji ima odlucujjucu efekat na njih. Proces prikupljanja inputa ce trajati do 8. jula kada ce pravni strucnjaci ukljuceni u LEA/Link(Pravo, obrazovanje, zastupanje i mreza) ukljuciti na adekvatan nacin komentare i sugestije.Oni ce zatim napraviti finalni tekst Zakona o udruzenjima i zakladama. Ovo ce biti zvanicno podneseno relevantnim vlastima oba entiteta. Ova inicijativa obiljezava krucijalnu fazu u LEA/Link projektu, koju podrzava vecina domacih NGO-a, pravni strucnjaci i medjunarodne organizacije ukljucujuci OHR. Uspostavljen 1997, ovaj projekt je usmjeren ka poboljsanju ambijenta u kojem djeluju nevladine organizacije u BiH. Ured Visokog predstavnika, prepoznajuci potrebu za zdravim i konsistentnim zakonom o NGO-ovima u oba entiteta, je u potpunosti podrzao ovaj projekat. Razvoj jakog i nezavisnog gradjanskog sektora koji direktno doprinosi odrzivom miru i demokratskom drustvu je vazan aspekt u implementaciji Dejtonskog sporazuma. [Puni izvjestaj HRCC-a je dostupan na engleskom i bosanskom na OHR-ovoj Web Site i u HRCC-u] Radna grupa o obrazovanju u Sarajevu: Radna grupa o obrazovanju u Sarajevu je uspostavljena u martu od strane ministra obrazovanja kantona Sarajevo kao dio njegovih obaveza prema Sarajevskoj deklaraciji. Sastavljena od predstavnika obrazovnih institucija, NGO-a i medjunarodnih organizacija, ima mandat da nadgleda rad kantonalnih vlasti u pregledanju udzbenika s osvrtom na materijale koji doprinose etnickoj netoleranciji i mrznji; da nadzire njihov rad u osvrtanju na prituzbe o diskriminaciji prema djeci i nastavnicima; i da razvija projekte koji njeguju toleranciju i harmoniju u skolama. Jedna podrgrupa Radne grupe je bila usmjerena na projekt za toleranciju i, nakon slanja pozivnica kojima ohrabruje podnosenja projekata u ovom polju od strane zajednica i skola, osigurano je finansiranje cetiri projekta izabrana od strane podgrupe. Ova cetiri projekta ukljucuju inicijativu zajednice na Ilidzi da se zajedno okupe ucenici iz cetiri skole (dvije iz svakog entiteta) kako bi sedmicu dana diskutirali o razlicitim temama; zatim projekat koji je napravila skola za posebno obrazovanje djece sa smetnjama u razvoju ciji cilj je da se spoje zajedno djeca, roditelja i pedagozi sa djecom, roditeljima i pedagozima iz skole za djecu sa smetnjama u razvoju iz Banja Luke; zatim projekat iniciran od strane Srednje umjetnicke skole koji trazi organizovanje zajednicke izlozbe i televizijskih programa sa slicnom skolom u Banja Luci; i projekat iniciran od strane jedne srednje skole koji nudi mogucnost radionica za ucenike na ECHR koji bi bio pracen kratkim kursevima o novinarstvu i fotografiji. Obuka IPTF-ovih posmatraca za ljudska prava: Ured Visokog komesara za ljudska prava (OHCHR), zajedno sa UNMIBH, je otpoceo obuku IPTF-ovih posmatraca za ljudska prava. Prvi kurs je odrzan u Sarajevu od 22 do 26. juna. Obuka se fokusirala na primjenu medjunarodnih standarda za ljudska prava u kontekstu Bosne i Herzegovine sa posebnim naglaskom na ulogu IPTF-a u vezi nadgledanja lokalne policije. OHCHR ce vrsiti obuku svih IPTF-ovih posmatraca za ljudska prava u stalnom programu koji ce trajati naredna dva mjeseca. Centar za sudski obuku: Okrugli sto o formiranju centara za sudsku obuku je odrzan u Tuzli 4. juna. Cilj ovog sastanka je bio ocijeniti prijedlog koji je u formi nacrta dat od strane veceg broja medjunarodnih organizacija ukljucujuci Vijece Evrope, ABA/CEELI, OSCE, OHR/OHCHR i UN Centar za sprijecavanje medjunarodnog kriminaliteta. Ucesnici su ukljucivali predstavnike gore navedenih organizacija i EU Phare, USAID, Ministarstva pravde Federacije, udruzenja sudija i tuzilaca Federacije i RS, Vrhovnih sudova Federacije i RS, Ustavnog suda Federacije i Advokatske komore RS. Ucesnici su izrazili svoju podrsku formiranju centara za sudsku obuku. Sugerirano je da zbog trenutne pravne situacije, trebaju biti oformljeni dva centra (jedan u svakom entitetu) kao nezavisne institucije. INSTITUCIJE ZA LJUDSKA PRAVA Sjednica Doma za ljudska prava: Dom za ljudska prava se sastao u Sarajevu na svojoj terideset sestoj sjednici od 8 do 12. juna. Zadnjeg dana zasjedanja Dom je javno donio cetiri nepristrasne odluke koje ukljucuju 19 slucajeva. U dva slucaja koji ukljucuju izvrsenje smrtne kazne, Borislav Herak and Nail Rizvanovic protiv Federacije BiH, Dom je naredio Federaciji da opozove smrtne kazne protiv podnosilaca tuzbi. U slucaju Rizvanovic, Dom je takodje naredio da Federacija isplati podnosiocu 3.000 DEM kao kompenzaciju za ne-finansijsku stetu. U slucaju Sasa Galic protiv Federacije BiH, koji ukljucuje stan JNA i pitanja napustene imovine, Dom je nasao da je to krsenje clanova 8. i 13. Evropske konvencije o ljudskim pravima i clana 1. Protokola br. 1 Konvencije. Dom je naredio Federaciji da registrira podnosioca zahtjeva kao vlasnika stana, omoguci mu da ponovo udje u posjed istog, i isplati mu 500 DEM za svaki mjesec koji nije bio u posjedu istoga. Dom je takodje donio odluku koja ukljucuje 16 slucajeva sa stanovima JNA. Dom je naredio Federaciji da ponisti odluku o ponistavanju ugovora podnosilaca zahtjeva i da ukine prinudni prekid sudskog procesa. Konacno, Dom je proglasio neprihvatljivim slucajeve Adnana Suljanovica, Edite Cisic i Asima Lelica protiv drzave BiH i Republike Srpske.Ovi slucajevi se odnose na prituzbe u vezi iskljucivanja glasova podnosilaca zahtjeva sa izbora za Narodnu Skupstinu RS odrzanih u novembru 1997. Dom je presudio da se pomenute strane ne mogu smatrati odgovornim za bilo kakvo krsenje Konvencije koje se moglo pojaviti u organiziranju izbora. Kao rezultat, ove prijave sadrze pitanja izvan domena Doma i nisu prihvatljive. Dom je takodje povukao privremenu naredbu izdatu ranije u vezi ovog slucaja. [Odluke Doma i izvjestaji su dostupni od Sekretarijata u Sarajevu ili preko interneta na adresi: www.gwdg.de/cujvr/hrch/hrch.htm] Drugi godisnji izvjestaj BiH Ombudsmena za ljudska prava: 9. Juna BiH Ombudsmen za ljudska prava je prezentirao drugi Godisnji izvjestaj institucije za period maj 1997-april 1998. Tokom prezentacije izvjestaja, ombudsmen za ljudska prava, dr. Gret Haller, je pozdravila pozitivna dogadjanja koja su se odigrala tokom prosle godine, ukljucujuci prestanak primjene Zakona o napustenim stanovima Fedeacije; Apelativnu odluku bijeljinskog Suda da ukine osude tuziteljima u slucaju Zvornik 7 i vrati slucaj Okruznom sudu u Bijeljini; i odluku Vrhovnog suda Republike Srpske u novembru 1997 da je uvodjenje smrtne kazne u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ombudsmen za ljudska prava je takodje konstatirao da suradnja vlasti treba da se popravi, posebno u Federaciji. sto se tice trece godine rada institucije, ombudsmen je konstatirao da ce Ured nastaviti sa pristupom vise orijentiranim ka medijaciji. Ovaj razvoj dogadjaja je rezultat velikog broja sudskih odluka koje je donio Dom za ljudska prava o pitanjima kao sto su imovina, nesprovodjenje sudskih odluka, ilegalna pritvaranja i nehuman tretman, ili diskriminacija. Ove odluke ce osigurati neophodnu pravnu osnovu za klasican pristup institucije ombudsmena kao medijatora. Ombudsmen je u ovom trenutku zatrazio kooperativnost ostalih nacionalnih ombudsmena sirom Evrope, u svrhu stvaranja neophodne strucnosti. Mjesecni izvjestaj o ljudskim pravima koji izdaje Koordinacioni centar za ljudska prava je zasnovan na redovnim i specijalnim izvjestajima medjuvladinih i nevladinih organizacija. Cilj ovog Izvjestaja je da omoguci sazet pogled u pitanja ljudskih prava, slucajeve i trendove koji uticu na sveukupnu situaciju po pitanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini tokom perioda o kome se izvjestava. Pitanja u vezi posebnih tema se trebaju postaviti organizacijama koje su izvijestile o njima ili HRCC-u. Molimo vas da svoje informacije koje zelite ukljuciti u izvjestaj posaljete na telefon 00387-71-447-420 za Michelle Morris ili e-mailom na adresu michelle.morris@ohr.int.

Office of the High Representative