HRCC-ov Mjesecni Izvjestaj o Ljudskim Pravima Maj 1998 SUMMARY Nove zajednicke registarske tablice poboljsale slobodu kretanja u svim podrucjima izuzev podrucja sa hrvatskom vecinom Priveden optuzeni bosanski Srbin Prepreke u implementaciji federalnih imovinskih zakona Sporazum o pregledu udzbenika radi uklanjanja uvredljivih tekstova Potpisan sporazum o medjuentiteskoj saradnji u sudstvu PRAVO NA POVRATAK/SLOBODA KRETANJA OSCE izvjestava da je otprilike 250 Bosnjaka 2. maja otputovalo iz Federacije u Japra dolinu, Novi Grad (RS), radi posjete groblju i svojim domovima. Posjeta je protekla bez ikakvih incidenata, uz znacajno prisustvo SFOR-a, IPTF i lokalne policije. Raniji pokusaj da se ovo podrucje posjeti 8. aprila je bio blokiran od strane grupe od oko 100 bosanskih Srba (vidjeti HRCC-ov Mjesecni izvjestaj za april 1998, paragraf 11). Prema OSCE-ovom izvjestaju, 8.maja je oko 200 bosanskih Srba otputovalo iz Teslica, Brckog i Rogatice (RS) da bi posjetili groblja u Kantonu Sarajevo, a vise od 80 Bosnjaka je posjetilo svoje predratne domove u Foci (RS). 10. maja, dva dana nakon ove posjete, u selu Rudine, u blizini Rogatice su zapaljene cetiri napustene kuce koje su bile vlasnistvo Bosnjaka. Pokusaj grupe od oko 50 bosanskih Srba da 10. maja posjete tri sela u podrucju Sanice, Kljuc (Fed) je blokiran od strane gomile od oko 150 Bosnjaka koji su nosili kamenje i stapove. Starija Bosnjakinja, koja je ostala u Prijedoru (RS) tokom rata i koja je uzela ucesce u posjeti, je ozbiljno pretucena tokom incidenta. Grupa se nalazila u pratnji UNHCR-a, SFOR-a, IPTF-a i lokalne policije. Posjeta je odobrena od strane lokalnih vlasti. Prema izvjestaju OHR-a, dvije zene su optuzene u vezi posjete. Takodje 10. maja 150 Bosnjaka iz Sanskog Mosta je posjetilo svoje predratne domove u selu Cela, u blizini Prijedora (RS). OSCE je saznao da je posjeta prosla bez ozbiljnih incidenata uprkos prisustvu gomile koja je verbalno uznemiravala posjetioce. Nacelnik Centra javne bezbjednosti u Prijedoru je navodno pozdravio posjetioce dobrodoslicom i potcrtao pravo na povratak. Tri nenaseljene kuce koje su u vlasnistvu Bosnjaka su unistene eksplozijama tokom noci 18.maja u podrucju Doljana, opcina Jablanica. UNMIBH (Ured za ljudska prava) izvjestava da je istraga provedena od strane lokalne policije bila nezadovoljavajuca. Bosnjaci-vlasnici su posjecivali svoje domove redovno i planirali su navodno da se vrate u narednih nekoliko mjeseci. Otprilike 200 Bosnjaka je posjetilo Ahmice, blizu Viteza, 24. maja. Prema izvjestaju OSCE-a, nakon posjete 50 glava porodica je ostalo preko noci u selu kako bi popravili svoje kuce. Tokom putovanja koje je UNHCR organizirao 24. maja za 75 Bosnjaka iz Tuzle do Klise (RS), jedno od vozila je bilo kamenovano dok je prolazilo kroz Setice (RS) gdje je grupa od 15 bosanskih Srba blokirala cestu u znak protesta. UNMIBH (HRO) izvjestava da je RS policija bila na mjestu dogadjaja ali je izvjesteno da nije intervenirala. Bili su prisutni SFOR, UNHCR, OSCE, UNMIBH. Dva bosanska Srbina (otac i sin) su 26.maja nadjeni mrtvi u svojoj kuci u blizini Kalesije (Fed). Clan porodice (majka) je ozbiljno povrijedjena. U Republici Srpskoj navodno kolaju razliciti izokrenuti medijski izvjestaji i glasine navodeci da su zrtve ubijene od strane Bosnjaka. UNMIBH (HRO) izvjestava da se cini da dosadasnje okolnosti ukazuju na ubistvo/samoubistvo izvrseno od strane oca. Odgodjena je posjeta Klisu (RS) koja je bila planirana za 26.maj, i navodno je to rezultat naraslih tenzija u Zvorniku koje su povezane sa incidentom. Oko 150-200 Bosnjaka iz Bugojna, Konjica i Jablanice je 28. maja u sigurnosti posjetilo grad Prozor. Prema izvjestaju OSCE-a, otprilike njih 40 je ostalo preko noci tamo. 46 bosanskih Hrvata iz Zupanje je 31. maja prisustvovalo misi u Zasovici, blizu Bosanskog samca. Na kraju mise se ispred crkve okupila grupa bosanskih Srba bacajuci kamenje na autobus. Posjeta je bila odobrena od strane lokalnih vlasti. Najmanje 16 bosnjackih kuca je unisteno eksplozijama i vatrom u opcini Capljina (Fed) u periodu od 8. aprila do 31. maja, prema OSCE-ovom izvjestaju. Najveci broj ovih incidenata se desio u selima Bivolje Brdo, Sevas Njive i Pocitelj gdje se i dogodila vecina povrataka Bosnjaka. Oko 300 Bosnjaka se nalazi u tim selima i od tog broja navodno 270 njih ostaju preko noci. Krsenja slobode kretanja u podrucju Zvornika: OSCE izvjestava da je u toku proteklih nekoliko sedmica bilo nekoliko slucaja prekida voznje UNHCR-ovih autobusa koji prevoze izmedju Federacije i RS na relaciji Kladanj-Vlasenica. UNHCR-ov autobus iz Kladnja (Fed) je 14. maja u blizini sela Cica (RS) bio zaustavljen od strane otprilike 20 bosanskih Srpkinja koje su nosile stapove. Autobus je bio prazan u vrijeme incidenta. Lokalna policija i IPTF su bili prisutni na mjestu dogadjaja. UNMIBH (HRO) izvjestava o nekoliko napada i kradja izvrsenih nad Bosnjacima koji su putovali UNHCR-ovim autobusom iz Sapne prema Zvorniku. Nakon sto su 21. maja koristili UNHCR-ov autobus iz Sapne ka Zvorniku sedam Bosnjaka je napadnuto, a jedan je pretucen ispred autobuske stanice od strane grupe od deset bosanskih Srba. UNMIBH(HRO) izvjestava o propustu u intervenciji policije i neadekvatnoj istrazi u vezi sa ovim incidentima. Najnovije iz Stoca: Nakon serije eksplozija i podmetanja pozara ciljanih na bosnjacku imovinu u opcini Stolac koji su uslijedili od kraja marta, ministar unutrasnjih poslova je imenovao poseban istraziteljski tim kako bi istrazio ove incidente i odredio adekvatne mjere za sprijecavanje zlocina. Posebni istraziteljski tim, koji se sastoji od krivicnih inspektora iz redova bosanskih Hrvata i Bosnjaka, je otpoceo svoj rad 4. maja. U pres izjavi izdatoj 27. maja UNMIBH (HRO) izvjestava da je posebni istraziteljski tim sproveo opseznu istragu i da je lokalna policija povecala broj svojih patrola u selima gdje se povratak desio, posebno tokom vecernjih sati kada se i dogodio najveci broj incidenata. UNMIBH(HRO) dalje biljezi da je broj incidenata u Stocu opao tokom zadnje tri sedmice maja. U periodu od 4. do 27.maja UNMIBH je primio izvjestaje o cetiri pozara i jednoj eksploziji u poredjenju sa 11 eksplozija i osam pozara u periodu od 26. marta do 1. maja. UNMIBH(HRO) je izrazio svoju zabrinutost ipak da se nisu dogodila bilo kakva hapsenja u vezi incidenata u Stocu i pozvao je ministra unutrasnjih poslova i lokalnu policiju da povecaju svoje napore u pronalazenju onih koji su odgovorni za ove zlocine i osiguravanju sigurnog i bezbjednog okolisa u podrucjima povratka. Najnovije iz Drvara: UNMIBH (HRO) izvjestava da su otpocele istrage o incidentima nasilja koji su se dogodili 24. aprila. Ispitan je veci broj svjedoka i osumnjicenih, ali nisu ucinjena bilo kakva hapsenja u vezi ovih incidenata. Napustena kuca u vlasnistvu jednog bosanskog Srbina je zapaljena 21.maja u Vrtoci (Fed), u blizini Drvara. Jedna napustena kuca u vlasnistvu bosanskog Srbina je zapaljena 31. maja u Drvaru. Finvest vatrogasna brigada je bila obavijestena i navodno je propustila da intervenira. Policija odbija da izda licne karte povratnicima: UNMIBH (HRO) je primio znacajan broj zalbi od strane Bosnjaka u Bijeljini protiv policijske stanice u Bijeljini u vezi sa stalno rastucim brojem odbijenica ili zastoja pri izdavanju trazenih licnih karti. O ovom pitanju je razgovarano sa sefom policije 14. maja, koji je izjavio da su problemi vezani za zalihe istih. UNMIBH (HRO) je zahtijevao da se ovaj problem odmah rijesi. Nove zajednicke registarske tablice poboljsavaju slobodu kretanja: UNMIBH (Civilni poslovi) javlja da se sloboda kretanja znatno popravila s podjelom novih zajednickih registarskih tablica u svim kantonima izuzev kantona sa hrvatskom vecinom. Javljeno je o preprekama pri podjeli u ministarstvima unutrasnjih poslova u kantonu 2, kantonu 6, kantonu 7, kantonu 8 i kantonu 10 gdje se nepriznate saobracajne dozvole navodno izdaju zajedno sa novim registarskim tablicama u suprotnosti sa ucestalim upozorenjima OHR-a i UNMIBH-a (IPTF-a). Uz to, vlasti bosanskih Hrvata navodno naplacuju iznos u visini do 45 DM a ne zvanicnu cijenu za nove tablice i dokumente u iznosu od 15 DM. UNMIBH (IPTF) nadgleda kako se lokalna policija na granici pridrzava ovoga. Od 1. juna 1998.god., samo vozilima sa novim jedinstvenim registarskim tablicama Bosne i Hercegovine izdatim zajedno sa jedinstevnim saobracajnim dozvolama je dozvoljeno da prelaze medjunarodne granice. Od svih vozila u Bosni i Hercegovini ce se zahtijevati da imaju nove registarske tablice i jedinstvene saobracajne dozvole do 31. avgusta 1998.god.. PRAVO NA FIZICKI INTEGRITET Navodi o zlostavljanju od strane policije: UNMIBH (HRO) javlja o kontinuiranim navodima o zlostavljanju od strane lokalne policije sto je kombinirano sa nedavanjem odgovora od strane policije, kako u Federaciji tako i u RS. Tokom mjeseca maja, na primjer, vecina slucajeva zlostavljanja ukljucivala je batine i zastrasivanje od strane policije. Obavijesteno je o incidentima zlostavljanja na sljedecim podrucjima: Capljina, Ljubuski, Mostar, Novo Sarajevo, Stolac, Tuzla (sva u Fed.), u Derventi, Doboju, Gornjem Zoviku, Janji, Trebinju, Zvorniku (sva u RS) kao i na podrucju Brckog. VLADAVINA ZAKONA Tuzilac ICTY-a najavljuje povlacenje optuzbi protiv 14 okrivljenih; uhapsen bosanski Srbin - optuzeni za ratne zlocine: 28. aprila, tuzilac ICTY-a je podnio dva zahtjeva da se povuku sve optuzbe kao i analogni nalozi za hapsenje protiv ukupno 14 okrivljenih imenovanih u optuznicama za Omarsku i Keraterm, od kojih niti jedan jos nije bio uhapsen ili predat Tribunalu. Ovi zahtjevi su odobreni 5. i 8. maja. Tuzilac ICTY-a je izjavio da ova radnja ne prejudicira pravo tuzioca da nastavi gonjenje po istim ili drugim optuzbama protiv tih okrivljenih ukoliko se u buducnosti promjene okolnosti. Tuzilac ja nadalje naveo svoju spremnost da obezbijedi pomoc onim domacim nadleznim sudskim vlastima koje pravno gone, bona fide, optuzbe o ozbiljnim krsenjima medjunarodnog humanitarnog prava protiv ovih cetrnaest okrivljenih. 28. maja, trupe SFOR-a su pritvorile bosanskog Srbina Milojicu KOSA, koji je 13. februara 1995.god. optuzen za zlocine navodno pocinjene u logoru Omarska u blizini Prijedora. Kos je bio jedan od tri zamjenika komandanta u logoru Omarska. Proslog mjeseca, tri optuzena bosanska Srbina su prebacena u Hague, ukljucujuci druga dva zamjenika komandanta u logoru Omarska, Miroslava KVOCKU i Mladena RADICA. Najnovije informacije o ponovnom sudjenju zvornickoj sedmorki: 19. maja, ponovno sudjenje zvornickoj sedmorki optuzenih zapocelo je u Okruznom sudu u Bijeljini (RS). Prvo rociste je bilo prvobitno zakazano za 26. mart, odlozeno za 23. april i ponovno odlozeno za 19. maj, svaki put zbog toga sto se jedan od sedmorice optuzenih nije pojavio na sudu. Ovaj isti optuzeni se ponovo nije pojavio 19. maja, ali je sud odlucio da nastavi sa sudjenjem protiv svih optuzenih, s tim sto je optuzenom koji je nedostajao sudjeno u odsustvu. Sudjenje je ukljucivalo svjedocenje sestorice prisutnih optuzenih. Sljedece zasjedanje suda je zakazano za 10. juni i bit ce posveceno svjedocenju svjedoka. [ured. napomena: zasjedanje od 10. juna je ponovno odgodjeno za 1. juli, zbog toga sto se jedan od sestorice optuzenih nije pojavio na sudu]. IMOVINSKA PRAVA I IMOVINSKI ZAKONI Federacija: Od donosenja novih zakona 4. aprila, kako bi se omogucilo pojedincima da traze povrat svojih predratnih domova, pojavio se veliki broj prepreka u toku implementiranja ovih zakona. OHR je pokrenuo veliki broj ovih pitanja u pismu upucenom Premijeru Federacije g-dinu Bicakcicu 21. maja, trazeci od njega da osigura potpunu implementaciju ovih zakona od strane federalnih vlasti. Pitanja u vezi sa implementacijom sa kojima se susrelo do sada ukljucuju sljedece: Propust vojnih i policijskih organa da opstinskim stambenim organima prebace dosjee koji se odnose na stanove, i odbijanje nekih opstinskih organa da prihvate zahtjeve koji ukljucuju vojne i policijske stanove. Neki uredi za stambena pitanja su odbili da prihvate zahtjeve sem ako podnosilac zahtjeva ne obezbijedi odredjena "potrebna" dokumenta, iako Instrukcije Ministarstva za prostorno planiranje zahtijevaju da "nadlezni organi prime zahtjeve bez obzira na to da li je ili ne potrebna dokumentacija dostavljena." Neki uredi za stambena pitanja zahtijevaju od osoba koje traze povrat stana da pokazu da su se vec registrirale kod Opstinskog ureda za povratak (MRO), ili zahtijevaju od njih da popune obrazac koji koriste Opstinski uredi za povratak. Nekoliko opstina, narocito u tuzlansko-podrinjskom kantonu, su naplacivale naknade za primanje zahtjeva. Ova i druga pitanja su identificirana pomocu sveobuhvatnog nadgledanja od strane medjunarodnih organizacija, narocito ECMM-a. Medjunarodne organizacije, ukljucujuci OHR, vrse intervencije kako bi osigurale da se svaki od ovih problema rijesi, i da proces podnosenja zahtjeva bude u potpunosti u skladu sa zakonima i Mirovnim sporazumom. 18. maja, Ombudsmen za ljudska prava za BiH je izdao saopstenje za javnost o stanarskim pravima u Federaciji koje razjasnjava da osobe koje su podnijele svoje predmete za ponovno vracanje u posjed imovine u drustvenom vlasnistvu ili privatne imovine u Uredu ombudsmena i dalje moraju podnijeti zahtjev opstinskom organu vlasti u skladu sa novim federalnim zakonima. Ombudsmen za ljudska prava za BiH je narocito pozdravio donosenje Zakona o prestanku primjene Zakona o napustenim stanovima i naglasio da podnosenje zahtjeva ili bilo kakav drugi kontakt uspostavljen sa Uredom Ombudsmena ne znaci da je zahtjev za vracanje u posjed stanova podnesen u skladu sa novim zakonom. Svi zainteresirani gradjani su obavezni da postupe na nacin propisan novim zakonom i instrukcijama istog. Obustavljanje delozacija bespravnih korisnika u RS: Zakonske delozacije bespravnih korisnika, koje su potrebne za vracanje povratnika u njihove predratne domove u Republici Srpskoj, su se ucestalo obustavljale u toku ovog perioda za koji se podnosi izvjestaj. Vlasti RS-a su poduzele mjere da se zaustave delozacije, sprecavajuci time vracanje zakonskih korinsika, 2. aprila, 23. aprila i 21. maja. Mada je interveniranje UNHCR-a i OHR-a dovelo do nastavka delozacija u krtakim periodima, desilo se samo deset slucajeva vracanja zakonskih korisnika od 1. aprila, a trenutno su sve delozacije obustavljene. INSTITUCIONALNA I POLITICKA ZBIVANJA Sporazum o reviziji udzbenika: 18. maja postignut je sporazum izmedju federalnog ministra obrazovanja, ministra obrazovanja RS i federalnog zamjenika ministra obrazovanja u vezi sa revizijom svih udzbenika koji su u upotrebi u javnim osnovnim i srednjim skolama (uz izuzetak udzbenika za matematicke, naucne i tehnicke profesionalne kurseve). Ovaj Sporazum utvrdjuje da ce ministri uspostaviti timove eksperata koji ce izvrsiti reviziju udzbenika kao i kompilaciju zbirki udzbenika za neposrednu upotrebu od strane ovih timova. Svaki ekspertni tim ce izvrsiti reviziju kompletnog seta udzbenika kako bi identificirao uvredljivi materijal koji se treba ukloniti prije naredne skolske godine. Ova revizija bi trebala biti zavrsena do 19. juna 1998.god. Sve razlike izmedju izvjestaja ekspertnih timova ce biti podnesene Neovisnoj komisiji za reviziju udzbenika koju ce formirati OHR, u saradnji sa Vijecem Evrope i UNESC-om. Ova Neovisna komisija ce onda pregledati izvjestaje podnesene od strane ekspertnih timova i dati konacne preporuke u vezi sa uklanjanjem uvredljivog materijala. Ministri ce zatim osigurati da se preporuke Neovisne komisije za eliminiranje uvredljiviog materijala implementiraju u potpunosti, prije naredne skolske godine. [ured. napomena: Datumi koji su prvobitno bili odredjeni za ovaj proces su pomjereni ze nekoliko sedmica zbog administrativnih poteskoca. Medjutim, ovaj proces se i dalje namjerava dovrsiti prije sljedece skolske godine.]. Memorandum o medjuentitetskoj sudskoj saradnji: 20. maja, nakon obimnih pregovora, ministri pravde dva entiteta su potpisali Memorandum o razumijevanju o pravnoj pomoci izmedju institucija Federacije BiH i RS. Ovaj Memorandum je znacajna "prelazna mjera" za rjesavanje najhitnijih pitanja koja se ticu medjuentitetske pravne saradnje u civilnim, krivicnim i administrativnim poslovima kao sto su: pronalazenje svjedoka i urucivnaje sudskih poziva istim; uskladjivanje entitetskih Zakona o advokatskoj komori (prihvatljivost advokata iz drugog entiteta); zastita svjedoka pri svjedocenju u drugom entitetu; ustanovljavanje inventara nepokretne imovine i katastarskih registara; urucivanje sudskih dokumenata. Memorandum obezbijedjuje radnu osnovu za Komisiju o medjuentitetskoj sudskoj saradnji, koja je u svjetlu Bonskih zakljucaka Vijeca za implementaciju mira uspostavljena od strane Predsjednistva u februaru 1998.god. a svoju je inauguralnu sjednicu odrzala 4. juna. Radna grupa Evropske komisije za demokratiju putem zakona (Venecijanska komisija) je u Strasbourgu 4. maja razgovarala o novom zakonodavnom okviru za Instituciju ombudsmena Federacije. Ombudsmeni su prisustvovali ovom sastanku i dali su komentare na predlozene zakone i nacrte zakona za predlozenu instituciju RS ombudsmena. Predstavnici OHR-a i OSCE-a su takodjer prisustvovali ovom sastanku. Nacrti zakona se trebaju podnijeti federalnoj Vladi i Parlamentu kasnije u toku ove godine. Seminar o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima (ECHR) su zajedno organizirali Vijece Evrope i Helsinski komitet za ljudska prava Republike Srpske u Bijeljini 8.i 9. maja. Sudije, tuzioci i branioci iz Bijeljine, Brckog i Zvornika su prisustvovali ovom seminaru. Slicna obuka ce se organizirati za adovkate iz Ureda federalnih omubudsmena u Travniku od 5. do 7. juna. Jos jedan ECHR seminar za obuku za one koji se profesionalno bave pravom organizirat ce se u Brckom u julu. Odrzani su razgovori sa osobljem Pravnog fakulteta Univerziteta u Banja Luci 11. maja u vezi sa predlozenim uspostavljanjem Centra za ljudska prava. Vijece Evrope je pomoglo da se osnuje Centar za ljudska prava pri Univerzitetu u Sarajevu koji je inauguriran u decembru 1996.god. a trenutno ima tri zaposlena i nekoliko pripravnika/dobrovoljaca. Za Sarajevski centar za ljudska prava obezbijedjena je biblioteka o osnovnim ljudskim pravima koja je otvorena za javnost i sadrzi presude Evropskog suda za ljudska prava. Radionica o razvoju programa ljudskih prava na univerzitetskom nivou je zajedno organiziran od strane Vijeca Evrope i Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu 12. i 13. maja. Ucesnici su razgovarali o raznim modelima za uvodjenje ljudskih prava u programe raznih fakulteta, polazeci od interdisciplinarnih kurseva o ljudskim pravima do posebnih postdiplomskih kurseva. O daljnjoj akciji ce se razgovarati u okviru radne grupe na satanku Konferencije evropskih rektora u Sarajevu u mjesecu junu. Fakultet za kriminologiju Univerziteta u Sarajevu planira da zapocne poseban program o ljudskim pravima u 1998/9 akademskoj godini. INSTITUCIJE ZA LJUDSKA PRAVA Federalnim ombudsmenima je urucena "Nagrada demokratija i gradjansko drustvo" 18. maja. Ova nagrada, sponzorirana od strane US i EU je uvedena prosle godine u pocast Mashalovog plana, Rimskog ugovora i Opste deklaracije o ljudskim pravima. Dom za ljudska prava: 25. maja, Dom za ljudska prava je najavio prijateljsko rjesenje u slucaju Malic protiv Federacije. Podnosilac zalbe, bosanska Srpkinja, je bila vanredni profesor na Fakultetu dentalne medicine Univerziteta u Sarajevu do maja 1992.god. kad je prestala raditi zbog ratnih okolnosti. Fakultet je okoncao njen radni odnos tog mjeseca zbog njenog odsustvovanja na vise od 20 dana a da nije imala dopust. Ista je ulozila zalbu protiv ove odluke dekanu fakulteta ali nije primila nikakav odgovor. Federalni ombudsmeni su ispitali ovu zalbu i zakljucili da se u slucaju radi o ozbiljnim problemima diskriminacije. Slucaj je upucen Domu od strane Ombudsmana za ljudska prava za BiH 15. januara 1997.god. na zahtjev federalnih ombudsmena. Federalni ombudsmeni su zastupali g-dju Malic u postupku pred Domom. Nakon rasprave u februara 1998.god., Dom je pozvao g-dju Malic i Federaciju da ponovno otvore razgovore i da pregovaraju u dobroj namjeri sa ciljem da postignu prijateljsko rjesenje. 3. aprila 1998.god., strane su podnijele izjavu o prijateljskom rjesenju u kojoj se kaze da ce Fakultet ponistiti svoju odluku kojom se okoncava radni odnos g-dje Malic i ponovno je zaposliti na njenom bivsem polozaju. Mjesecni izvjestaj o ljudskim pravima koji izdaje Koordinacioni centar za ljudska prava je zasnovan na redovnim i specijalnim izvjestajima medjuvladinih i nevladinih organizacija. Cilj ovog Izvjestaja je da omoguci sazet pogled u pitanja ljudskih prava, slucajeve i trendove koji uticu na sveukupnu situaciju po pitanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini tokom perioda o kome se izvjestava. Pitanja u vezi posebnih tema se trebaju postaviti organizacijama koje su izvijestile o njima ili HRCC-u. Molimo vas da svoje informacije koje zelite ukljuciti u izvjestaj posaljete na telefon 00387-71-447-420 za Michelle Morris ili e-mailom na adresu michelle.morris@ohr.int.

Office of the High Representative