|
|
|
|
Na svom jucerasnjem sastanku u Njujorku, Vijece sigurnosti Ujedinjenih naroda osudilo je "nedavne jednostrane poteze takozvanog Hrvatskog narodnog sabora u cilju uspostavljanja hrvatske samouprave sto je u direktnoj suprotnosti sa odredbama Mirovnog sporazuma". U izjavi koju je procitao predsjedavajuci vijeca, Anatoliy Zlenko, Vijece sigurnosti izrazilo je "svoju podrsku Visokom predstavniku u poduzimanju mjera protiv osoba na javnim funkcijama za koje je utvrdjeno da krse zakonske obaveze koje proizilaze iz Mirovnog sporazuma" i pozvalo "sve strane da djeluju u sklopu zakonskih institucija i unutar ustavnog okvira Bosne i Hercegovine". Visoki predstavnik, Wolfgang Petritsch, podnio je Vijecu sigurnosti svoj redovni izvjestaj o situaciji u Bosni i Hercegovini. U svome govoru Visoki predstavnik naglasio je nedavne pozitivne pomake, osobito uspostavljanje novih vlada orijentiranih ka reformama, ohrabrujuce podatke vezane za povratak izbjeglih, i napredak u uspostavljanju odgovarajuceg ekonomskog okvira. Visoki predstavnik je istovremeno upozorio i na pozive na smanjenje ucesca medjunarodne zajednice, kao i podjelu zemlje kako usljed nestabilnosti u drugim podrucjima Balkana i usljed proglasenja "Hrvatske samouprave" u BiH. Nakon izlaganja Vvisokog predstavnika usljedila je diskusija o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini tokom koje su ucesnici izrazili podrsku mjerama koje je Visoki predstavnik poduzeo protiv Ante Jelavica i jos nekih bivsih duznosnika HDZ-a koji su krsili ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Ucesnici su ujedno i pozdravili uspostavljanje nenacionalisticke vlade u BiH, orijentirane ka provodjenju reformi, i izrazili svoju punu podrsku strateskim prioritetima koje slijedi Visoki predstavnik, tj. ekonomskoj reformi, povratku izbjeglih i izgradnji drzave. "Evropska unija izrazava svoju kontinuiranu podrsku Visokom predstavniku u njegovim naporima na provedbi Daytonskog/pariskog sporazuma," rekao je Pierre Schori, predstavnik Svedske koja trenutno vrsi duznost predsjedatelja Evropske unije (EU), u svome obracanju u ime Evropske unije i njoj pridruzenih zemalja. On je iskazao podrsku Evropske unije smjeni Ante Jelavica i jos tri bivsa duznosnika HDZ-a, osudivsi "jednostrane poteze takozvanog Hrvatskog narodnog sabora kojima izlaze iz okvira odredbi Daytonskog/pariskog sporazuma". "Evropska unija poziva bosansko-hercegovacke Hrvate da djeluju u okviru legalnih institucija svoje zemlje, i to na svim nivoima, kako bi zastitili svoje interese," rekao je gospodin Schori. "Evropska unija ujedno pozdravlja jasno izrazenu spremnost visokog predstavnika za dalji razgovor sa bosanskim Hrvatima, kao i njegovu podrsku ucescu bosanskih Hrvata u poboljsanju ekonomske, socijalne i kulturne situacije u Bosni i Hercegovini." Gospodin Schori je takodjer naglasio da uspostavljanje "vlade u kojoj ne ucestvuju nacionalisticke stranke" u Bosni i Hercegovini obecavajuci da "ce nova vlada uzivati punu podrsku Evropske unije u ispunjenju obaveza koje proizilaze iz Daytonskog/pariskog sporazuma". Predstavnik Sjedinjenih Drzava, Mark Minton, svesrdno je pozdravio odlucne korake koje je Visoki predstavnik poduzeo vezano za gospodina Jelavica i rekao sljedece: "Moja je vlada veoma jasno stavila do znanja kako i dalje vjeruje da medjunarodna zajednica ima vaznu ulogu u vrsenju pritiska kada demokratska nastojanja naidju na prepreku, a ambasador Petritsch je taj koji predvodi rad medjunarodne zajednice u tom pogledu." Francuski predstavnik, Yves Doutriaux, rekao je da Francuska takodjer podrzava odluku visokog predstavnika o smijeni gospodina Jelavica. On je izjavio: "S obzirom na osjetljivi institucionalni balans koji karakterizira Bosnu i Hercegovinu, vise je nego potrebno svima jasno staviti do znanja koliko je neophodno drzati se okvira koji postavlja Mirovni sporazum." Francuska je takodjer pozdravila stvaranje "nove atmosfere u Bosni i Hercegovini". "Nakon pet godina nacionalisticke dominacije, zaokret prema koaliciji multietnickih, demokratskih i modernih stranaka postao je realnost," dodao je gospodin Doutriaux naglasivsi kako nova vlada treba da provede neophodne socijalne i ekonomske reforme. Predstavnik Ujedinjenog Kraljevstva, ambasador Stewart Eldon, istakao je znacajne napretke postignute u BiH i rekao da je jasno da rad Visokog predstavnika ima veliki ucinak. On je takodjer rekao kako je od velike vaznosti da Visoki predstavnik uspostavi komunikaciju sa zajednicama Hrvata u Bosni i odrzava tijesnu saradnju sa drugim vladama u regiji, a osobito sa hrvatskom vladom. Ruski predstavnik, Gannady Gatilov, je primjetio da je bilo i pozitivnih pomaka ali takodjer i veoma zabrinjavajucih dogadjaja u BiH. Kao takve, spomenuo je odbijanje nacionalistickih stranaka da prihvate rezultate opstih izbora odzanih prosle godine, u kojima su umjerene snage preovladavale nad nacionalistima, te zabrinjavajucu ekonomsku situaciju i socijalne uslove u BiH. Hrvatski predstavnik, Ivan Simonovic, izrazio je zabrinutost zbog trenutnog stanja u BiH i ustavnog poretka BiH dodavsi, medjutim, da Hrvatska Vlada zali zbog cinjenice sto su neki od izabranih hrvatskih predstavnika na neodgovarajuci nacin pokusali da rijese odredjena politicka negodovanja hrvatskog stanovnistva u BiH. "U prvom redu mislim na jednostrane odluke nekih hrvatskih politicara na njihovom nedavnom skupu u Mostaru," rekao je on. "Mostarska deklaracija vodi hrvatsku zajednicu u BiH ka izolaciji a time i daljoj marginalizaciji. Takav pravac djelovanja im ni u kom slucaju ne moze biti od koristi, a istovremeno ide na stetu interesa i BiH i Hrvatske. Ultimatumi u principu nisu metod koji bismo mi mogli podrzavati, bilo sada bilo ubuduce, kada je rijec o osjetljivim pitanjima. Taj se princip odnosi na sve strane bez razlike, ukljucujuci tu i medjunarodne subjekte ukljucene u rjesavanje politickih problema u BiH." "Razumijemo reakciju Visokog predstavnika na Mostarsku deklaraciju," rekao je gospodin Simonovic. "Moja Vlada gleda na intervenciju visokog predstvnika kao na cin usmjeren iskljucivo protiv pojedinaca a ne kao cin usmjeren protiv zajednice Hrvata u BiH u cjelini. Mi to smatramo reakcijom protiv radikalnih metoda koji su koristeni, a ne mjerom protiv legitimnih interesa zajednice Hrvata u BiH koja je priznata Daytonskim sporazumom. Nadamo se da ce i hrvatski narod u BiH zauzeti takvo stanoviste glede toga pitanja." Bosansko-hercegovacki predstavnik, Husein Zivalj, zahvalio je Vijecu sigurnosti UN-a i visokom predstavniku na njihovom angazmanu u BiH i istakao da postoje dva kljucna pitanja za uspjesnu provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma i uspostavljanje multietnickog drustva: povratak svih izbjeglih i raseljenih lica i potpuno rasporedjivanje Drzavne granicne sluzbe u cilju zastite bosansko-hercegovackih granica. Jugoslovenski predstavnik, Dejan Sahovic, naglasio je potpuno opredjeljenje njegove zemlje za dosljednu provedbu i puno postivanje Mirovnog sporazuma. On je rekao da ne postoji alternativa dosljednoj provedbi Daytona i da, iako Bosna i Hercegovina ima primarnu odgovornost u tom smislu, njegova zemlja, kao jedna od susjednih, spremna je dati svoj doprinos. Gospodin Sahovic naglasio je da je Jugoslavija u velikoj mjeri zainteresirana za to da se izbjeglice koje trenutno zive u Jugoslaviji vrate u Bosnu i Hercegovinu. On je takodjer objasnio da je cilj Sporazuma o paralelnim vezama izmedju SRJ i Republike Srpske, kako je i predvidjeno Daytonskim mirovnim sporazumom, reguliranje odnosa u oblastima kao sto su nauka i ekonomija. On je takodjer istakako da je istovremeno u pripremi izvjestan broj medju-drzavnih bilateralnih sporazuma koji se odnose na oblasti kao sto je trgovina, carina i transport, kao i pravna pomoc.
|