![]() |
![]() |
|
U skladu sa svojom odlukom od 11. januara 2001. godine, Visoki predstavnik, Wolfgang Petritsch, jucer je imenovao clanove Ustavne komisije Zastupnickog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine kao i Komisiju za ustavna pitanja Narodne skupstine Republike Srpske. Obje komisije sastoje se od po 16 clanova: cetiri Bosnjaka, cetiri Srbina, cetiri Hrvata i cetiri clana iz reda Ostalih. Svi clanovi izabrani su sa listi kandidata koje su predlozile politicke stranke zastupljene u Zastupnickom domu FBIH i u Narodnoj skupstini RS. Ipak nisu sve stranke predlozile kandidate, iako je to od njih zatrazeno u pismu kojim im se obratio Ured Visokog predstavnika 16. januara, preko predsjedavajucih oba parlamenta. Rok za dostavljanje imena kandidata bio je 26. januar. Komisije priblizno odslikavaju zastupljenost stranaka u pomenutim parlamentima. Njihovi clanovi su ili zastupnici ili strucna lica. Ustavnom komisijom u Zastupnickom domu FBiH predsjedavace Jakob Finci, dok ce Komisijom za ustavna pitanja u Republici Srpskoj predsjedavati Miroslav Mikes. Obojica dolaze iz grupe Ostalih. Nece ostati neprimijeceno da ni u jednoj od ove dvije komisije nema predstavnika HDZ-a (Hrvatske demokratske zajednice). Razlog za to je vrlo jednostavan: uprkos brojnim zahtjevima upucenim HDZ-u da dostavi imena kandidata za ove vazne organe, ciji je zadatak da osiguraju prava konstitutivnih naroda, HDZ nije ispunio svoju obavezu da brani interese hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Cini se da ovoj stranci nije stalo do zastite hrvatskih interesa u Federaciji i BiH kao cjelini. Zbog toga su hrvatska mjesta u komisijama popunjena Hrvatima iz drugih stranaka. Visoki predstavnik je zapanjen kontrastom izmedju HDZ-ove retorike o potrebi za odbranom interesa hrvatskog naroda i ponasanja koje ta stranka pokazuje kada uistinu dodje do odbrane tih interesa. A to je nista drugo do nebriga prema hrvatskom narodu u BiH. Ne samo da HDZ odbija da ucestvuje u ustavnim komisijama; stavise, on gazi dostojanstvo najviseg suda u Bosni i Hercegovini - Ustavnog suda - i ignorira volju svog birackog tijela time sto odbija da ucestvuje u formiranju Doma naroda FBIH. Ukratko, HDZ okrece ledja svojoj obavezi da stiti interese Hrvata BiH. Visoki predstavnik cijeni cinjenicu da, izvan HDZ-a i njegovih satelitskih stranaka, postoje i drugi Hrvati, koji su istinski spremni da aktivno rade u interesu Hrvata BiH i njihovih buducih generacija. U skladu sa svojom odlukom od 11. januara 2001. godine, Visoki predstavnik ocekuje od predsjedavajucih da odmah sazovu sastanak komisija. Mora se poceti sa ozbiljnim radom na provodjenju odluke Ustavnog suda poznatoj kao "odluka o konstitutivnosti naroda". Izmjene i dopune entitetskih ustava u skladu sa tom odlukom cinit ce okvir za usvajanje izbornog zakona, koji vec dugo kasni, a koji je osnovni preduvjet za prijem Bosne i Hercegovine u Vijece Evrope, te jedan od uvjeta iz smjernica Evropske unije (EU Road Map). Na svom zagrebackom samitu odrzanom 4. novembra 2000. godine, Evropska unija je zatrazila od Bosne i Hercegovine da ispuni uvjete iz smjernica do sredine 2001. godine, nakon cega bi se izradila studija izvodljivosti sklapanja Ugovora o stabilizaciji i pridruzivanju izmedju EU i BiH. Visoki predstavnik i njegovi suradnici se nadaju da ce zajedno sa ustavnim komisijama povesti Bosnu i Hercegovinu ka evropskoj buducnosti, u kojoj su prava i slobode i pojedinaca i grupa zagarantirane i ostvarive. Bosna i Hercegovina pripada Evropi. I - to je sigurno - za ovu zemlju i sve njene narode nema druge buducnosti.
|