Pravo na povratak/Sloboda kretanja
(Ovaj dio prvenstveno sadrzi informacije u vezi s povratkom koje su znacajne sa aspekta ljudskih prava)
Opsti pregled :
-
Povratak pripadnika manjina je nastavljen u oktobru iako je u mnogim podrucjima doslo do porasta tenzija. Nedostatak sredstava i dalje sprijecava inicijative za povratak koje pokrece proces rekonstrukcije. Neprovodjenje imovinskih zakona je i dalje glavna prepreka za povratak predratnih stanovnika u njihove stanove u svim dijelovima Bosne i Hercegovine.
Posjete/ Povratak/ Incidenti: Republika Srpska:
- Dana 7. oktobra nepoznati maskirani muskarac je u toaletu opcinske zgrade nanio povrede Bosnjaku zamjeniku opcinskog sekretara u Srebrenici (istocni dio RS-a). Odmah nakon tog dogadjaja osam vijecnika je napustilo Srebrenicu. Strahuje se da ce ovaj incident imati negativan utjecaj na povratak u opcinu, kao i na funkcioniranje Skupstine opcine.
- Posjete u istocni dio RS-a su se nastavile u oktobru. Posjete opcinama Foca i Visegrad, ukljucujuci i centre ovih gradova, su se nastavile i njihov broj ce se povecati na dvije sedmicno. Ukupno sest porodica od 28 ( cije kuce se obnavljaju) su se vratile u selo Bogovici u opcini Pale i doslo je do prvog povratka Bosnjaka u centar Pala.
- Stvorena je napeta situacija u Kopacima/Srpsko Gorazde nakon sto su lokalni organi vlasti sprijecili implementaciju odluka o stupanju u posjed imovine raseljenih lica (ili implementaciju odluka CRPC-a o njihovoj imovini). Otprilike 50 raseljenih osoba je smjesteno u satorima u podrucju gdje se nalaze i njihovi traktori na medjuentitetskoj liniji razgranicenja izmedju Gorazda i Srpskog Gorazda.
- Dana 30. oktobra doslo je do eksplozije kada je bacena rucna bomba na SFOR pjesacku patrolu koja se kretala prometnom ulicom u Zvorniku. Nakon ovog, 31. oktobra se desio ozbiljan sigurnosni inicident kada je u eksploziji osteceno pet IPTF vozila parkiranih ispred IPTF ureda u Zvorniku. Za sada je nepoznat motiv, kao i identitet pocinitelja odgovornih za ove eksplozije.
- Tenzije koje ce moguce imati utjecaja na podrucja povratka u Zvorniku su stvorene krajem oktobra mjeseca kada je predsjednik Izvrsnog odbora SNS-a na lokalnoj TV dao niz huskackih izjava protiv povrataka Bosnjaka. Kao mjeru predostroznosti medjunarodna zajednica je preporucila privremeno usporavanje procesa povratka. Tokom ljeta veliki broj raseljenih osoba se vracao u rubna sela u opcini Zvornik. Uprkos nekih tenzija u podrucjima povrataka nije doslo do ozbiljnih incidenata.
- Proces povrataka u Modricu, selo Tarevci, gdje su se u junu 1999. godine desili ozbiljni sigurnosni incidenti, nastavljen je u toku mjeseca oktobra. Nekih 20-25 Bosnjaka su nastavili obnavljati svoje kuce i stalno su se nastanili tamo. Tenzije su porasle u Modrici nakon najavljenih isporuka gradjevinskog materijala kao i posjeta (isto tako najavljenih) od strane visokih duznosnika Federacije. U Doboju je nastavljeno ciscenje kuca, ukljucujuci i kuce na strateskom brdu Svetlica koje se nalazi iznad grada Doboja.
- U zapadnom dijelu RS-a u Prijedoru se i dalje povecava broj povratnika uprkos pogorsanih vremenskih prilika. Kako su povratnici bili glasniji u vezi sa ostarivanjem njihovih prava, situacija je postala prilicno napeta. U podrucju Banja Luke broj manjinskih povrataka je i dalje prilicno mali zbog cinjenice da nema napretka u implementaciji imovinskih zakona. U Gradiski gdje se od 1996. godine vratilo otprilike 900 Bosnjaka stupanje u posjed stambenih jedinica je ozbiljan problem. Povratnici su nakon povratka postali de facto "oni koji lutaju bez stalnog smjestaja" i koji privremeno zive sa prijateljima i rodjacima dok cekaju na svoju imovinu.
Posjete/povratak/incidenti:Federacija:
- Istraga o incidentu koji se desio u selu Ilici, jugozapadno od Mostara 28. septembra, jos uvijek nije dala rezultate. Jedan SFOR vojnik i lokalni policajac su povrijedjeni u eksploziji koja se desila u toku posjete 50 Bosnjaka povratnika. Prvobitno, posjeta je planirana kao organizovan povratak, ali zbog pismenih protesta od strane nekih lokalnih rukovodilaca koji su upozoravali na "masovni" povratak, povratnici su se odlucili samo za posjetu.
- U Kantonu Sarajevo, dvije posjete bosanskih Srba opcini Ilijas i to u selo u kojem trenutno borave raseljene osoba iz Srebrenice, prosle su bez incidenata. Ove posjete su bile znacajne uzimajuci u obzir napetu atmosferu medju raseljenim osobama iz Srebrenice, od kojih mnogi sad zive u Ilijasu, nakon napada na bosnjackog vijecnika (pogledati stav 2 u gornjem tekstu ).
- U podrucjima Federacije pod hrvatskom kontrolom a posebno u Mostaru, doslo je do zastoja u povratku djelimicno kao reakcija na SFOR-ovu akciju protiv ilegalnih/kriminalnih aktivnosti u zapadnom Mostaru 14. oktobra. Pocetkom oktobra doslo je povrataka Srba u Stari grad u Mostaru i Capljini; nekih 30 Srba (12 je prenocilo) se vratilo/posjetilo naselja u opcini Stari grad Mostar i grupa od 80 Srba
(30 je prenocilo) se vratila u sela Klepci i Prebilovici u Capljini. Isto tako, nastavljen je povratak i posjete Srba u opcinu Ravno.
- Nastavljen je povratak Hrvata u opcinu Bugojno (pod bosnjackom upravom) sa dalmatinske obale i iz Livna i Tomislavgrada. U Kantonu broj 6 (srednja Bosna) doslo je povratka izvjesnog broja Bosnjaka iz Zenice u Busovacu i Vitez (bosanski Hrvati) kao i do povratka Hrvata iz Kiseljaka u Fojnicu (pod bosnjackom upravom). Uzemiravanje Hrvata povratnika dovelo je navodno do pojacanih patrola SFOR-a u Gornjem Vakufu. Mali broj Srba se vratio u Travnik i Jajce.
Pravo na povratak/Pravo na imovinu
Stanje u zakonodavstvu :
- Dana 27. oktobra 1999. godine Visoki predstavnik je nametnuo izmjene i dopune imovinskih zakona u oba entiteta, kao i instrukcije za njihovu primjenu. Ovim odlukama se uskladjuju zakoni RS-a za zakonima u Federaciji, a organima vlastima u oba entieta se daju detaljne instrukcije za primjenu imovinskih i stambenih zakona, uklanjajuci dvosmislenost iz zakona te cineci ih primjenjivim u praksi. U Republici Srpskoj Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prestanku primjene zakona o koristenju napustene imovine ispravlja nedosljednosti koje su postojale izmedju zakona u RS-u i Federaciji i stvaraju zakonsku jednakost izmedju dva entiteta. Uz to, vecina clanova Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenim odnosima iz 1993. godine je ukinuta. I u Fedraciji i u RS-u izmjene i dopune imovinskih zakona takodjer ukljucuju nekoliko novih odredbi od kojih su najvaznije:
- Rok do kojeg podnosilac zahtjeva za povrat stana u drustvenoj svojini mora da useli u svoj stan (osim ako je zbog opravdanog razloga, koji je ponovo definiran, sprijecen da to uradi) je promijenjen sa jedne godine na 90 dana. Rok od 90 dana sa stupanje u posjed pocinje teci sa danom kada je podnosilac zahtjeva u pismenoj formi obavijesten o tome da mu je stan ispraznjen.
- Izmjene i dopune definiraju " visestruke korisnike" i obavezuju organe vlasti da odmah poduzmu mjere za njihovu delozaciju. Visestruki korisnici koji ne ispune nalog za delozaciju kaznit ce se novcanom kaznom u iznosu od 50 do 500 KM.
- Vremenski rok tokom kojeg visestruki korisnici kao i nezakoniti korisnici moraju iseliti iz potrazivanih stanova i imovine je sada najvise 15 dana.
- Rok od 90 dana za iseljenje iz stana i imovine koji se primjenjuje na sve sadasnje korisnike se moze produziti do godine dana u slucajevima dokumentiranog nepostojanja alternativnog smjestaja samo uz saglasnost OHR-a.
- Zalba protiv odluke prvostepenog organa ne odlaze izvrsenje odluke tog provostepenog organa.
- Federalno ministarstvo odbrane ima pravo da nastavi upravljati stanovima koji su mu na raspolaganju, to jest onim stanovima za koje nije podnesen zahtjev za povrat, u skladu sa zakonom, te privremenim korisnicima od kojih se zahtijeva da isprazne stan koji sada koriste izdati ugovore za koristenje ovih stanova koristeci isti humanitarni kriterij kao i opcinski organi vlasti.
- Organ uprave koji djeluje protivno zakonu kaznit ce se novcanom kaznom u iznosu od 1000 do 5000 KM a duznosnik tog organa koji ne definira izbjeglice i raseljene osobe kao sto je to odredjeno zakonom, kaznit ce se novcanom kaznom u iznosu od 200 do 1000 KM.
- Dana 27. oktobra Visoki predstavanik je takodjer izdao Odluke kojim se namece Zakon o implementaciji odluka Komisije za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica (CRPC) i u Federaciji i u Republici Srpskoj. Ovi zakoni reguliraju administrativne i sudske postupke za priznavanje i implementaciju odluka CRPC-a. CRPC je uspostavljen u skladu sa Aneksom 7 Daytonskog mirovnog sporazuma da bi se odredila stanarska prava i vlasnistvo u slucajevima kada podnosilac zahtjeva ne uziva posjed te imovine. Iako su odluke CRPC-a uvijek bile konacne i obavezujuce, duznosnici uprave u oba entiteta nisu implementirali vise od 55 000 izdatih odluka.
(Kopije Odluka Visokog predstavnika se mogu dobiti na web stranici OHR-a: http://www.ohr.int)
Policija/pravo na sigurnost i slobodu osobe
- Kontrola u Kantonu 7: U skladu sa ranijim izvjestajima o stanju u policijskim upravama u Kantonu 6 i 7 (vidi HRCC-ov polugodisnji izvjestaj, stav 48 - 58), Ured za ljudska prava UNMIBH-a nastavlja aktivnosti u cilju procjene postivanja demokratskih policijskih principa, medjunarodno prihvacenih standarda ljudskih prava i narocito prava na povratak od strane sluzbenika za provedbu zakona. Cilj procjene u oktobru je bilo sest policijskih uprava u Gradu Mostaru i preliminarni rezultati kontrole pokazuju da postoje greske u lancu komande i na nivoima ujedinjenja u svih sest policijskih uprava. Medjutim, izgleda da je nivo ujedinjenja bolji u upravama sa bosnjackom vecinom nego u upravama u kojima su bosanski Hrvati u vecini. Ne postoje zajednicke istrage krivicnih radnji u Mostaru i preovladava opci nedostatak saradnje izmedju razlicitih etnickih grupa. Nadalje, jedan broj neovlastenih osoba rade kao policajci i postoje razlike u placama za Bosnjake i Hrvate.
- Regrutiranje pripadnika manjina u policijske snage: Nastavlja se regrutiranje manjina kako u Federalnoj Akademiji u Sarajevu, tako i u Akademiji RS-a u Banja Luci. Regrutiranje pripadnika manjina u policijske snage je od velike vaznosti kako bi se promovirala jednakost u policijskim snagama, i takodje je vazno kako bi se ispostovao odnos koji je definiran "Bonn-Petersburg" deklaracijom, kojom se utvrdjuje da ce se regrutiranje u policijske snage vrsiti na osnovu popisa stanovnistva iz 1991. godine. Zavrsni krug testiranja za Federalnu akademiju je odrzan krajem oktobra i 189 polaznika je polozilo test. IPTF jos treba da zavrsi pregled biografija kadeta. Drugi prijem kandidata u RS akademiju u Banja Luci je zapoceo 26. oktobra. Primljeno je 65 kadeta, od kojih 51 nije srpske nacionalnosti.
- Projekat protiv nasilja nad zenama: U oktobru je u Zenici u Kantonu 4 zapoceo jedan pilot projekat za izradu mehanizama kojim bi se sprijecilo, minimiziralo i kaznilo nasilje nad zenama. Organizirane su obuke za lokalne policajce o nasilju nad zenama, koje ce se nastaviti obukom pravnih strucnjaka i socijalnih radnika. Inicijativa za obuka koju zajednicki realiziraju medjunarodne organizacije i lokalna nevladina organizacija Medica Zenica je znacajna s obzirom da okuplja lokalnu policiju, predstavnike razlicitih sektora koji se bave nasiljem nad zenama i lokalne nevladine organizacije. Nadalje, utvrdjen je metod na koji lokalna policija moze identificirati i pratiti prijavljene slucajeve nasilja nad zenama, ukljucujuci i slucajeve nasilja u domacinstvima, i nadgledace ga IPTF.
- Trgovina ljudima i deportacija: Visoki predstavnik je 29. oktobra donio odluku o trgovini ljudima i deportaciji, kojom se znatno prosiruje Privremena direktiva koju je IPTF Komesar izdao 30. augusta u vezi sa istim pitanjem. Odluka, kojom se trazi da se svaka odluka o deportaciji stranaca donose uz konsultacije sa IPTF-om, ima za cilj osiguravanje odgovarajuceg tretmana osobama kojima se prijeti deportacijom, narocito onima koje su zrtve tragovine ljudima. Odluka je reakcija na cinjenicu da Zastupnicki dom BiH nije usvojio nacrt Zakona o imigraciji i azilu, koji bi omogucio BiH da rjesava pitanje deportacije na nacin koji je konzistentan sa medjunarodnim pravom.
Medjunarodni tribunal za ratne zlocine
- Hapsenje Damira Dosena: ICTY je 21. jula 1995. godine optuzio, a SFOR 25. oktobra uhapsio Damira Dosena, navodnog komandira smjene u prijedorskom logoru Karaterm. Vise od 3000 Muslimana i bosanskih Hrvata iz opcine Prijedor su bili zatvoreni u logoru Keraterm, gdje su mnogi ubijeni, seksualno zlostavljani, muceni, prebijani ili su na neki drugi nacin bili izlozeni brutalnom i nehumanom tretmanu. Dosen je optuzen za zlocine protiv covjecnosti, krsenje zakona ili obicaja rata i gruba krsenja Zenevskih konvencija iz 1949. godine, ali ne za genocid. Dosen se 8. novembra izjasnio da se ne osjeca krivim za sve optuzbe. Slijedece saslusanje je zakazano za 20. januar 2000. godine. Slucaj Damira Dosena ce se spojiti sa slucajem Dragana Kolundzije, jos jednog sefa smjene u Karatermu, kojeg je SFOR pritvorio 7. jula 1999. godine.
- Masovne grobnice u Zvorniku: ICTY je potvrdio postojanje 4 masovne grobnice sa tijelima od oko 320 zrtava Srebrenice, na najnovijoj lokaciji za povratak Sultanovici/Liplije (opcina Zvornik). Opcinske vlasti u Zvorniku su koristile jedan dio lokacije na kojoj se nalaze grobnice kao opcinski otpad, usprkos mnogobrojnim zalbama povratnika zbog koristenja ove lokacije u tu svrhu.
Pravo na korektno sudjenje
Domaca sudjenja za ratne zlocine:
- Ponovno sudjenje Goranu Vasicu je zapocelo 25. oktobra. Vasic je 13. aprila 1999. godine proglasen krivim za ratne zlocine protiv civilnog stanovnistva i ratne zlocine protiv ratnih zarobljenika i osudjen na 10 godina zatvora. Medjutim, zbog nedostatka dokaza Vasic je bio oslobodjen optuzbe za ubistvo tadasnjeg Zamjenika premijera RBiH Hakije Turajlica koje se desilo 8. januara 1993. godine. Slucaj je odlozen do kraja decembra kako bi se razjasnilo da li francuski vojnici UNPROFOR-a koji su bili svjedoci ubistva zele i mogu svjedociti pred Kantonalnim sudom u ponovljenom sudjenju.
- Nastavljaju se saslusanja u slucaju Djedovic. Trenutno Kantonalni sud u Sarajevu razmatra zahtjev da se saslusaju svjedoci u Hrvatskoj pred hrvatskim sudom. To bi pomoglo u rjesavanju slucaja koji je vec neko vrijeme nerijesen zbog nespremnosti svjedoka da svjedoce u Sarajevu zbog straha da ce ih se optuziti za ratne zlocine.
- Nakon sto je Vrhovni sud RS donio odluku o zalbama trojice Bosnjaka koji su osudjeni u prvostepenom postupku za ubistvo 4 drvosjeca srpske nacionalnosti 26. aprila 1995. godine ponovno sudjenje u slucaju Zvornik 7 je ponovo odgodjeno do 15. novembra kada ce zapoceti dvodnevno saslusanje. Na ponovnom sudjenju ce se razmotriti znatne nepravilnosti u istraznom i zalbenom procesu, koje su dovele u pitanje pravicnost sudjenja.
Ostala sudjenja sa dimenzijom ljudskih prava:
- Golubovic: Prvo sudjenje pred novoosnovanim petoclanim zajednickim Kantonalnim sudom u Hercegovackoneretvanskom Kantonu je slucaj ubistva cije se rjesavanje ocekuje vec dugo vremena, u kojem su trojica Bosnjaka optuzena za ubistvo cetvoroclane porodice srpske nacionalnosti (muz, zena i dvoje djece) u Konjicu koje se desilo u julu 1992. godine. Sudjenje se provodi pred sudskim vijecem koje sacinjavaju predsjedavajuci sudija bosnjacke nacionalnosti, njegov kolega bosanski Hrvat, i 3 sudije porotnici. Na ovo se jako dugo cekalo. Pocetak rasprava od 28. oktobra u ovom slucaju je znacajan prvi korak u pravcu funkcioniranja Viseg kantonalnog suda.
Sloboda izrazavanja
- Pokusaj atentata na glavnog i odgovornog urednika Nezavisnih novina: Zeljko Kopanja, glavni i odgovorni urednik Nezavisnih novina (Banja Luka), je u eksploziji koja se desila na parkiralistu u Banja Luci 22. oktobra, pretrpio ozbiljne povrede koje su rezultirale amputacijom nogu. Kopanja je bio izlozen prijetnjama od pocetka augusta ove godine, kada su Nezavisne novine postale prva novina RS koja objavljuje ratne grozote pocinje od strane srpskih snaga, posebno u podrucju Tesnja i na planini Vlasic.
- Napad na novinara u Doboju: U srijedu, 3. novembra je novinar Mirko Srdic, dopisnik TV BiH i novinske agencije BETA, bio fizicki napadnut i izlozen prijetnjama po zivot. Napadac je navodno sadasnji nacelnik opcine Doboj Mirko Stojcinovic. Napad je uslijedio nakon dvije price koje je nedavno emitirala TV BIH, u kojima su u nepovoljnom svijetlu oslikani politicka stranka SDS Doboj i clan SDS-a, nacelnik opcine Stojcinovic. Ime Gosp. Srdica je takodje povezano s snimanjem dokumentarnog filma o korupciji u Doboju, koji se nedavno poceo emitiran.
- Pokusaj atentata na Zeljka Kopanju i napad na Gosp. Srdica predstavljaju nastavak trenda nasilja i prijetnji usmjerenih ka potkopavanju razvoja slobodnih i nezavisnih medija u Republici Srpskoj. Medjutim, ovaj problem nije ogranicen samo na RS, nego se desava u cijeloj BiH.
- Formiranje Zakonodavno-savjetodavne grupe o zakonima o kleveti i slobodi informiranja. Zakonodavno-savjetodavna grupa koju sacinjavaju predstavnici vlade, domaci i medjunarodni eksperti i predstavnici medjunarodnih organizacija, je osnovana s ciljem da izradi zakone o kleveti i slobodi informiranja u BiH. Cilj ovih zakona je zastita prava gradjana i novinara na pristup informacijama bez opasnosti od nepriklanog interveniranja. Formiranje Savjetodavne grupe je objavljeno 8. novembra, ona ce poceti s radom sredinom decembra.
Socijalna i ekonomska prava
- Intenziviranje radnickih pokreta: 25. oktobra u Sarajevu su odrzane demonstracije koje je organizirao Savez nezavisnih sindikata. Prema novinskim izvjestajima, oko 30.000 ljudi je sudjelovalo u tim demonstracijama, pozivajuci Vladu da rjesi njihove zahtjeve ukljucujuci: usvajanje programa socijalne zastite; potpisivanje kolektivih ugovora sa savezom u roku od 15 dana; trenutacno smanjenje poreza; isplata neisplacenih placa kao i doprinosa za socijalnu i zdravstvenu zastitu bez odlaganja; i ponistavanje nezakonite privatizacije. Poslije toga su druge grupe, kao sto su tekstilni radnici, diljem Federacije organizirale strajkove. Ovi dogadjaji su povecali broj diskusija u stampi vezanih za pitanja rada, kao i val kriticizma u pogledu uloge BIH Saveza nezavisnih sindikata.
- Usvojen Federalni Zakon o radu: Novi Federalni Zakon o radu je usvojen 5. oktobra usprkos upozorenjima clanova medjunarodne zajednice, posebno IMF-a, Svjetske banke i OHR-a, vezanim za njegove dramaticne ekonomske implikacije. Clan koji posebno zabrinjava (clan 143) je odredba vezana za naknadu za one koji su na listama cekanja. Debate o ovom vaznom pitanju su bili glavni uzrok odlaganja usvajanja Zakona. Clan predstavlja prednost ukidanje sistema lista cekanja, ali osigurava novcanu naknadu za radnike koji se ne mogu vratiti na radne mjesta - vecina stanovnistva. Medjutim, mali broj preduzeca ce biti u stanju da podnese takav finansijski teret, a Federacija nije u mogucnosti da preuzme takvu odgovornost. Ubrzo nakon usvajanja teksta zakona, Federalno Ministarstvo za socijalnu politiku je osnovalo komisiju, koja ce u jednom razumnom roku pripremiti odrzivo rjesenje. Komisija, u kojoj su i predstavnici OHR-a i Svjetske banke, se prvi put sastala 4. novembra, kada je Zakon o radu stupio na snagu.
- Federalni Zakon o radu takodje sadrzi odredbu o nediskriminaciji (clan 5), koja kaze: "Osoba koja trazi posao, kao i osoba koja se zaposli, nece biti predmet diskriminacije na osnovu rase, boje, spola, jezika, religije, politickog ili nekog drugog misljenja, nacionalnog ili drustevnog porijekla, finansijske situacije, rodjenja ili nekih drugih okolnosti, clanstva ili neclanstva u politickoj stranci, clanstva ili neclanstva u sindikatu, i tjelesnih ili mentalnih problema." Medjutim tekst sadrzi veoma striktan rok (dvije sedmice od saznanja o krsenju) koji je nametnut kako bi se podnijele zalbe upravnim i pravnim tijelima u slucaju navodnog krsenja, ostavljajuci malo prostora za zaposlene da reagiraju.
- Diskriminacija zena u zaposljavanju: Medjunarodna grupa za zakon o ljudskim pravima (IHRLG) je u septembru izdala studiju pod nazivom: "Neplacanje naknade za porodiljski dopust: Krsenje ljudskih prava i diskriminacija", koja dokumentira diskriminaciju zena na radnom mjestu, koja se manifestira neplacanjem porodiljskog dopusta u velikom dijelu Federacije, kako u privatnim tako i u javnim preduzecima, i neplacanje istog u privatnim preduzecima u Republici Srpskoj. U Federaciji zene imaju pravo na jednu godinu porodiljskog dopusta, koji trebaju platiti kantoni, ali potrebni kantonalni zakoni nisu usvojeni, osim u Kantonu Sarajevo (gdje se zenama generalno placa 6 do 12 mjeseci dopusta na koji imaju pravo). U RS, gdje zene takodje imaju pravo na dvanaestomjesecni porodiljski dopust, postoje dokazi o cestom otpustanju trudnica i mladih majki. IHRLG konstatira da praksa vezana za placanje porodiljskog dopusta u BiH krsi medjunarodna ljudska prava, standarde, ukljucujuci clan 10 Medjunarodne konvencije o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, koja utvrdjuje da se mora osigurati placeni dopust ili dopust, uz adekvatnu potporu mladim majkama; kao i UN-ovu Konvenciju o eliminiranju svih formi diskriminacije zena. Sadasnja praksa takodje krsi BiH Ustav, kao i entitetske ustave. Za dodatne informacije ili kopiju izvjestaja obratite se IHRLGu na telefon 387 71 297 328 ili putem e-maila dianalg@bih.net.ba. dianalg@bih.net.bai.
Pravo na obrazovanje
- Zapocele provjere na terenu: U cilju utvrdjivanja podrucja gdje se mozda i dalje koriste udzbenici sa uvredljivim materijalom, medjunarodna zajednica je zapocela "provjere na terenu" koje ce se provesti u vecini opcina. U oktobru je pregled u Katolickom skolskom centru u Sarajevu otkrio da je uvredljivi tekst oznacen kao tekst koji se treba izbrisati ili zacrniti umjesto toga podebljan zutim markerom. Pregled u Brckom je otkrio da je veoma mali procenat knjiga uklonjen. Provjere ce se nastaviti u decembru 1999. godine.
- Diskriminacija skolske djece u Gradisci: Izgleda da su u Gradisci poznavanje cirilice i prednost za djecu boraca faktori za upis u srednju skolu. Ucenik bosnjacke nacionalnosti koji se prijavio u veterinarsku skolu je izvjestio da se i pored testa iz srpskog jezika, prednost daje djeci boraca. Ucenik navodno nije primljen u prvom krugu zbog slabih ocjena iz testa iz srpskog jezika (usprkos dobrim ocjenama iz ostalih predmeta). Onda je diskvalificiran i u drugom krugu zbog cinjenice da mu roditelji nisu borci/invalidi/poginuli borci.
- Diskriminacija u Stocu i dalje prisutna: I dalje nema napretka u pravcu integracije skolske djece u Stocu, gdje opcinske vlasti odbijaju da primjene Instrukciju OHR-a o osiguravanju objekta za obrazovanje bosnjacke djece. Samo jedna trecina skolskog prostora (obnovljenog medjunarodnim sredstvima) se trenutno koristi, i dok skolu koriste djeca bosanskih Hrvata, 53 djece Bosnjaka povratnika pohadja skolu u privatnoj kuci.
- Diskriminacija u Prozoru-Rami i dalje prisutna: Poduzimaju su mjere da se spoje bosnjacka "kucna skola" u Prozoru-Rami sa glavnom gradskom osnovnom skolom u Prozoru-Rami (djeca bosanskih Hrvata), ali lokalne vlasti onemogucavaju rjesenje situacije. Predstavnici bosanskih Hrvata navode da ne vide mogucnost za takvu integraciju osim ako ne dobiju naredbe od strane kantonalnih vlasti. Obje strane takodje odbijaju svake zajednicke aktivnosti djece iz obje skole, iako ostavljaju otvorena vrata za moguci sastanak nastavnika. Ovo je cetvrta skola u Prozoru-Rami koja koristi bosnjacki plan i program, i druga smjestena u privatnoj kuci.
- Skola u politickom sporu: Mostarska "Gimnazija" koja je prije rata bila gimnazija za djecu svih etnickih grupa, i koju je OHR u julu naznacio kao skolu koja bi ponovo trebala biti skola za djecu svih etnickih grupa, je postala centar politickog spora izmedju organa vlasti u istocnom i zapadnom Mostaru. Skola smjestena na "Bulevaru" je od strateskog znacaja za bosanske Hrvate kao i Bosnjake, s obzirom da zajedno sa jos nekoliko drugih zgrada cini de facto "zid" koji djeli grad na dva dijela. "Gimnazija Opcine Sjeverozapad" se 9. novembra uselila u obnovljeni dio zgrade bez pravne odluke Opcinskog vijeca o buducem koristenju zgrade, i u suprotnosti sa zahtjevom OHR-a da se odlozi svako useljenje u zgradu dok nadlezni organi vlasti ne razmotre to pitanje. Vecina od 280 ucenika su bosanski Hrvati.
- Vjersko obrazovanje u Tuzli: Ministarstvo obrazovanja u Kantonu 4 je donijelo jednostranu odluku, zaobilazeci razmatranje na Kantonalnoj skupstini, da nametne obavezne casove vjeronauke u skolama u Kantonu 4. Roditelji djece koja su odlucila da ne prisustvuju ovim casovima se zale da su ta djeca izlozena uznemiravanju i zastrasivanju u skoli.
Zastita ljudskih prava na lokalnom nivou
Napredak postignut u radu institucija:
| Registrovani slucajevi | Dom za ljudska prava | Ombudsmen BiH | CRPC |
|---|
| Registrovani slucajevi | 2967(+172) | 3581(+127) | 227,000(+cca 2,000) |
| Zavrseni slucajevi | 433(+130) | 1398(+63) | 66,000(+cca. 7,000) |
Ombudsmen za BiH:
- Nakon isteka vremenskog roka za postivanje njenih preporuka datih Vladama, Ombudsmen za BiH je proslijedila izvjestaje u devetnaest slucajeva protiv Federacije BiH (Buntic i ostali) i u devet slucajeva protiv RS (I.M. i ostali) tuzenim stranama i iste dostavila Visokom predstavniku radi daljih aktivnosti. U svim slucajevima podnosioci zalbi su tokom rata napustili svoje domove iz razloga povezanih sa ratom. Kao posljedica primjene Zakona o napustenim stanovima u F BiH, Zakona o koristenju napustene imovine i Zakona o stambenim odnosima u RS, stanovi i kuce podnosilaca zalbi (u RS) su dodijeljeni na koristenje trecim osobama. Svi podnosioci zalbi su svoje zahtjeve za vracanje imovine u posjed podnijeli nadleznim organima vlasti u skladu sa novim entitetskim zakonima ali nijedan od njih nije dobio konacnu odluku na zahtjev niti su usli u posjed svoje imovine u vremenskom roku utvrdjenom novim zakonima.
Dom za ljudska prava:
- Dom za ljudska prava je u oktobru odrzao sjednicu i donio odluke o meritumu u sest slucajeva. U slucaju Lacevic protiv FBiH, Dom je utvrdio da je Federacija prekrsila prava podnosioca zalbe koji je kucu u Crnoj Gori zamijenio sa nosiocem prava na otkup stana u vlasnistvu JNA u Sarajevu time sto mu ugovor nije bio prihvacen i sto mu je prijetila delozacija. Dom je naredio Federaciji da dopusti podnosiocu zalbe da pravno valjano uknjizi svoj stan u skladu sa imovinskim zakonima iz jula 1999.
- U slucaju Pletelic protiv RS podnosilac zalbe nije bio u stanju da ponovo udje u posjed svoje kuce u Gradisci sto je definisano kao krsenje Evropske konvencije o ljudskim pravima zbog toga sto organi vlasti nisu obradili njegov zahtjev za povratom imovine. Dom je naredio RS da dopusti podnosiocu zalbe da ponovno udje u posjed svog stana i naredio je RS da plati nadoknadu.
- U slucaju Gligic protiv RS koji se tice sporazuma o zakupu kuce u Banja Luci, Dom je naredio RS da dozvoli podnosiocu zalbe da pocne sa koristenjem kuce u skladu sa ugovorom. U slucaju F.G. protiv RS Dom nije utvrdio nikakvo krsenje prava na dom i posjed, posto su lokalni organi vlasti vratili podnosioca zalbe u posjed dok je slucaj jos uvijek bio pred Domom.
- U slucaju Cuturic protiv RS Dom je utvrdio da su u ovom sudskom slucaju prekrsena prava u vezi sa zaposlenjem i pravom na fer sudjenje u razumnom vremenskom roku (trebalo je cetiri godine) i naredio je da se sudska odluka donese u razumnom vremenskom roku. U slucaju Mahmutovic protiv RS Dom je utvrdio da je naredba opstinskih zvanicnika u Prnjavoru da izvrse ekshumaciju ostataka supruge podnosioca zalbe predstavljala diskriminaciju i, inter alia, prekrsila slobodu vjeroispovijesti. Dom je naredio da se opcina ne mijesa u sahrane pripadnika islamske vjeroispovijesti u Prnjavoru i naredila RS da plati naknadu podnosiocu zalbe. (Odluke i izvjestaji Doma su dostupni u Sekretarijatu ili na Internetu: http://www.gwdg.de/~ujvr/hrch/hrch.htm.)
Sprovodjenje odluka:
- Nije zabiljezen napredak u sprovodjenju odluka Doma za ljudska prava tokom oktobra. Ombudsmen za BiH je, ipak, izvijestila o slijedecem: tri slucaja protiv F BiH (J.B., S.Z. i B.K.) se ticu propusta nadleznih stambenih organa vlasti da sprovedu odluke donesene u korist podnosioca zalbi i da ih vrati u posjed njihovih stanova. Ombudsmen za BiH je utvrdio krsenje ljudskih prava garantovanih Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i preporucio da Vlada F BiH osigura da podnosioci zalbi budu vraceni u posjed svojih stanova. Vlada je u potpunosti ispostovala preporuke Ombudsmena za BiH. Pored toga, Ombudsmen za BiH je izvijestila da su prijateljske nagodbe postignute u dva slucaja (D.B. i F.D.). U ovim slucajevima nisu sprovedene obavezujuce administrativne odluke o vracanju podnosioca zalbi u posjed. Podnosioci zalbe su vraceni u posjed svojih stanova u vremenskom roku koji je Ombudsmen BiH dala Vladi F BiH u vezi sa mogucom prijateljskom nagodbom. U drugom slucaju, R.J. protiv RS koji se tice duzine gradjanske parnice pred nadleznim sudom, predsjednik nadleznog suda je odgovorio potvrdjujuci da je odluka u tom slucaju donesena u vremenskom roku koji je Vladi RS odredila Ombudsmen za BiH. ( Vise informacija o radu Ombudsmena za BiH je dostupno na http://www.ohro.ba/index.htm.)
Buducnost institucija-napredak u zakonodavstvu:
- Predsjednik Vlade Republike Srpske je indicirao da podrzava Nacrt zakona o instituciji ombudsmena Republike Srpske koji su pripremili Venecijanska komisija i druge organizacije i koji, sto je vazno, obuhvata uspostavljanje ombudsmena kao multietnicke institucije. Nacrt zakona je u oktobru upucen Narodnoj skupstini. Konacna usaglasena verzija bi trebala biti na dnevnom redu slijedece sjednice Narodne skupstine RS.
- Zakonodavna tijela Federacije razmatraju slican Nacrt zakona o instituciji ombusmena Federacije. Nacrt zakona je prosao prvo citanje (od dva) u Predstavnickom domu, samo sa nekim manjim izmjenama. Ovaj Zakon ce razjasniti i prosiriti sadasnje odredbe Ustava Federacije, pruzajuci zakonodavnu osnovu za ovu instituciju.
Novi izvjestaji
- Inicijativa za evropsku stabilnost. Preoblikovanje medjunarodnih prioriteta u Bosni i Hercegovini, Prvi dio: Bosanske strukture moci. 14. oktobar 1999. godine
- Helsinski komitet. Izvjestaj o aktivnostima na implementaciji projekta "Zastita, promovisanje i nadgledanje ljudskih prava u Republici Srpskoj", Bijeljina, oktobar 1999. godine
- Medjunarodna krizna grupa. Propada li Dayton" Bosna cetiri godine nakon Mirovnog sporazuma. ICG Balkanski izvjestaj br. 80, Sarajevo, 18. oktobar 1999. godine.
Organizacije-clanice HRCC
OHR:
Prema Aneksu 10 Daytonskog sporazuma, Ured Visokog predstavnika je zaduzen za koordinaciju civilnih aspekata sprovedbe mira u Bosni. OHR osigurava regionalnu prisutnost u zastiti ljudskih prava i radi u bliskoj saradnji sa ostalim agencijama koje nadgledaju stanje ljudskih prava kako bi razvio strategije i koordinirao intervencije. Za vise informacija uopste o OHR ili posebno o ljudskim pravima, molimo vas da kontaktirate:
Ured Visokog predstavnika
Emerika Bluma 1
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
fax: 387-71-447-420
tel: 387-71-447-275
web: www.ohr.int
OSCE:
Mandat OSCE proizilazi iz clana 10. Aneksa 6 Daytonskog sporazuma. Odjel za ljudska prava unapredjuje gradjanska, politicka, socijalna i ekonomska prava ukljucujuci imovinu, povratak, obrazovanje, zaposljavanje i ostala. Odjel za ljudska prava tumaci svoj mandat kako bi, inter ali, obuhvatio: nadgledanje i istrazivanje navoda o zloupotrebama ljudskih prava, kao i obuku domacih NVO. Njegovih 28 terenskih ureda i 4 regionalna centra dopustaju OSCE da osigura punu pokrivenost BiH teritorije i cine da je ova organizacija glavni ucesnik u bavljenju pitanjima koja se ticu ljudskih prava.
OSCE Odjel za ljudska prava
Dzenetica Cikma 2/4
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel: 387-71-444-444
fax: 387-665-236
web: www.oscebih.org
UNHCR:
Visoki komesarijat Ujedinjenih naroda za izbeglice je vodeca organizacija za implementaciju Aneksa 7 Daytonskog sporazuma koja garantuje prava raseljenih osoba na povratak u prvobitne domove. UNHCR osigurava medjnarodnu zastitu i pomoc izbjeglicama i raseljenim osobama i ostalim zainteresovanim osobama. Za vise informacija o UNHCR u Bosni i Hercegovini, molim vas da kontaktirate:
UNHCR
Unisova zgrada A
Fra Andela Zvizdovica 1
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel: 387-71-666-160
fax: 387-71-470-171
web: www.unhcr.ch
UNMIBH/IPTF Ured za ljudska prava:
Postojanje Medjunarodnih policijskih snaga je odredjeno Aneksom 11 Daytonskog sporazuma. Prema Rezoluciji 1088 Vijeca sigurnosti, rad IPTF obuhvata "istrazivanje ili pomoganje u istragama o zloupotrebama ljudskih prava od strane organa za sporovodjenje zakona." Glavni cilj Ureda za ljudska prava je da: istrazi krsenja ljudskih prava od strane organa za sprovodjenje zakona; odredjuje mjere za ispravljanje takvih krsenja i nadgleda i osigurava implementaciju korektivnih mjera. Da bi sproveo ove ciljeve, Ured za ljudska prava sprovodi istragu o ozbiljnim incidentima nesavjesnog obavljanja policijskih duznosti i sprovodi opsezne inspekcije agencija za sprovodjenje zakona da bi se osvrnuo na uporne pojedinacne nedostatke institucija. Ured za ljudska prava se sastoji od 145 medjunarodnih policajaca i 17 pripadnika medjunarodnog civilnog osoblja, koji su rasporedjeni sirom zemlje.
UNMIBH
Mese Selimovica 69
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel: 387-71-496-265
fax: 387-71-496-539
OHCHR:
Od decembra 1998. godine OHCHR u Bosni i Hercegovini je dio Ureda Specijalnog predstavnika Generalnog sekretara UN (SRSG, zaduzen za UNMIBH). On je usmjeren na aktivnosti u obuci o ljudskim pravima i o pitanjima spolova i diskriminacije, sa posebnim naglaskom na socijalna i ekonomska prava. On nastavlja da daje podrsku mandatu Specijalnog izvjestioca Komisije za ljudska prava i ucestvuje u radu OHR-ovog Koordinacionog centra za ljudska prava (HRCC). Njegovo prisustvo je pravno zasnovano na godisnjim rezolucijama Komisije o ljudskim pravima, kao i na clanu XIII Aneksa 6 Daytonskog sporazuma.
Ured Visokog komesara za ljudska prava
PTT zgrada, Mese Selimovica 18
71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel: 387 71 49 6402, 6403
fax: 387 71 49 6438
|
