human rights coordination centre a cooperative effort of OHR, OSCE, OHCHR, UNMiBH AND UNHCR within the OFFICE OF THE HIGH REPRESENTATIVE HRCC HRCC-OV MJESECNI IZVJESTAJ O LJUDSKIM PRAVIMA August 1999 SUMMARY Opstrukcije u oblasti skolstva intenzivirane s pocetkom skolske godine Incident u Kozarcu prilikom kojeg je otvorena vatra U Stocu i Capljini potpuna blokada implementacije imovinskog zakona Narusavanje vjerske imovine u Republici Srpskoj Izdat Aneks Arbitrazne odluke za Brcko; moguc model suzivota medju etnickim grupama

IZBJEGLICE, RASELJENE OSOBE i PRAVO NA POVRATAK [Ovaj dio je fokusiran na informacije vezane za povratak koje su znacajne sa aspekta ljudskih prava] Opci pregled situacije u pogledu posjeta/povratka: Manjinski povratak je nastavljen i u mjesecu avgustu, kako u vidu posjeta izbjeglica i raseljenih osoba, tako i u vidu samog povratka. U toku je povratak i u istocnu i u zapadnu RS, cak i u podrucja koja su do danasnjeg dana bila problematicna [pogledati donji tekst]. U toku je takodje i povratak u i unutar Federacije. Posjete su bez prekida vrsene tokom citavog mjeseca avgusta, i to uglavnom bez incidenata, i to u svim podrucjima BiH, ukljucujuci i veliki broj ostvarenih posjeta u podrucja istocne RS koja su ranije u tom pogledu bila problematicna. Medju te posjete se ubraja i posjeta Bijeljini (RS) kada je 50 izbjeglica koje trenutno zive u Svedskoj ostvarilo posjetu tom gradu. Posjete/povratak u Republiku Srpsku: Dana 13. avgusta je u jednom kaficu u Kozarcu povratnik bosnjacke nacionalnosti pucao na dva Srbina kojom prilikom je ubijen vodja Udruzenja Ostanak i Bosnjak koji je nedavno presao na srpsku pravoslavnu vjeroispovijest. Incident je bio povezan sa pitanjem imovinskih prava koje se odnosilo na prostorije u kojima je bio kafic. Atmosfera u toj opcini je trenutno napeta, ali mirna; pocinilac je izvrsio samoubistvo 31. avgusta. Inace, u Kozarac se ove godine bez incidenta vratilo nekoliko stotina Bosnjaka. Dana 4. avgusta realizovan je povratak u Vecice i Kotor Varos gdje se vratilo 30 Bosnjaka. Povratak, koji je inace privukao veliku paznju, realiziran je nakon sto je srpsko stanovnistvo u tom podrucju tokom nekoliko mjeseci opstruiralo povratak Bosnjaka [pogledati Izvjestaj HRCC-a od mjeseca jula, stav 8., i Izvjestaj HRCC-a od mjeseca maja, stav 4.]. Napori u pravcu podsticanja dijaloga izmedju organa u podrucjima koja primaju povratnike i povratnicke populacije rezultirali su stvaranjem politicke situacije koja u vecoj mjeri omogucava povratak, ali ipak postoji zabrinutost u pogledu odrzivosti povratka. Takodje je znacajan i povratak 16 porodica u opcinu Glinje (Opcina Ugljevik) koji je realiziran u avgustu. Nakon napete situacije izmedju nekoliko lokalnih Srba i Bosnjaka povratnika, koja je kulminirala podizanjem cestovne blokade od strane Srba, uspjesnim pregovaranjima je postignut kompromis prema kojem je omogucen povratak Bosnjaka. Nakon brojnih neuspjesnih pokusaja od ranije [pogledati Izvjestaj HRCC-a iz mjeseca jula, stav 6.], uz pomoc SFOR-a i IPTF-a se jedan broj Bosnjaka vratio u Bosansku Dubicu. Povratak je, medjutim, nesiguran s obzirom da su raseljene osobe u Dubici prijetile fizickim nasiljem nad povratnicima. Omogucen je povratak trideset bosnjackih porodica u njihove obnovljene domove u selu Banja Lucica (Opcina Sokolac), u istocnoj RS. Posjete/povratak u Federaciju: Nasilje protiv povratnika u Drvaru se i dalje nastavlja. Tako su raseljeni bosanski Hrvati 22. avgusta pretukla tri starija povratnika, bosanska Srbina. Iako je u vrijeme incidenta policija izasla na lice mjesta, osumnjicenima je dopusteno da jednostavno napuste lice mjesta, dok su zrtve odvedene u policijsku stanicu da daju izjave. Ovim se nastavlja sablon nasilja koje lokalno raseljeno stanovnistvo vrsi nad povratnicima u toj opcini. Trenutno se u Drvaru nalazi oko 5000 povratnika bosanskih Srba koji uglavnom zive u okolnim selima, i oko 6000 raseljenih bosanskih Hrvata, uglavnom iz Srednje Bosne, koji zive u samom gradu. Znacajno je to sto je 26. avgusta jedna manja grupa Bosnjaka posjetila Ljubuski, u blizini granice izmedju Hrvatske i BiH. Ovo je bila prva organizirana posjeta u opcinu sa hrvatskom vecinom u Kantonu 8. Na dan posjete je grupa raseljenih bosanskih Hrvata blokirala ulaz u selo Gradska s namjerom da posjetiocima blokira prolaz. Nakon pregovaranja, 20 posjetilaca je u selu ostalo preko noci, dok se jedna veca grupa vratila u Mostar. U podrucju Tiskovca, u juznom dijelu Kantona 1, zbog spora oko granice izmedju Hrvatske i Bosne, oko 20 starijih osoba, povratnika, bosanskih Srba, jos uvijek ne uziva slobodu kretanja, adekvatne sigurnosne mjere, niti imaju pristup hrani i medicinskim ustanovama. Jos od tada ovaj spor oko teritorija osjecaju povratnici koji su se u ovo podrucje vratili iz Beograda u oktobru 1998. godine. Ni IPTF ni SFOR nisu u mogucnosti da udju u to podrucje. Nedavno je povratnicima receno da jedino mogu prelaziti, i to pjeske, preko kontrolnog punkta kojeg je uspostavila Vlada Hrvatske. Povratnici su ukazali na mogucnost njihovog prisilnog povratka u Beograd, ukoliko jos jednu zimu budu morali provesti bez osnovnih ljudskih prava. Povratak u Saveznu Republiku Jugoslaviju: Tesko je procijeniti koliko je izbjeglica sa Kosova i iz SRJ napustilo BiH, zbog cinjenice da se vecina porodica nije odjavila iz Centra za raseljene osobe (u Federaciji) i lokalnog Crvenog krsta (u RS-u). Izgleda da izbjeglice iz SRJ koje su ostale u BiH spadaju u dvije kategorije: one koji se planiraju vratiti, ali nemaju dovoljno informacija u pogledu trenutne situacije prije nego sto budu smatrali da se mogu komotno vratiti; i one koji smatraju da se ne mogu vratiti u narednom periodu. Moguci razlozi za nemogucnost povratka obuhvataju: pripadnost etnickoj manjinskoj grupi u mjestu povratka; pretpostavka o saradnji sa Srbima; moguce krivicno gonjenje osoba koje se nisu odazvale vojnom pozivu/dezertera; i etnicki mijesani brakovi. Od 15. juna 1999. se oko 12,000 Albanaca, 13,500 Muslimana iz Sandzaka i 10,000 etnickih Srba vratilo u SRJ.

IMOVINA Implementacija imovinskih zakona u RS-u:: Konfuzija u pogledu "napustenih" privatnih poslovnih prostora u RS-u: Povratak u neke dijelove RS-a je obustavljen usljed konfuzije u pogledu toga koje je upravno tijelo odgovorno za obradu zahtjeva za povrat imovine. Iako o zahtjevima za takve prostore treba odlucivati putem iste procedure koja se koristi i za drugu imovinu, Ministarstvo izbjeglica i raseljenih lica je izdalo nekoliko instrukcija na osnovu kojih opcinski duznosnici mogu neke predmete dostaviti drugim tijelima. Ovim se sprecava povratak raseljenih osoba u RS i isto tako se blokiraju potencijalna domaca ulaganja, a time i ekonomski razvoj. U Bijeljini, Ministarstvo za urbanizam na osnovu tih instrukcija vrsi delozacije raseljenih osoba iz privremenog smjestaja, i to u onim slucajevima kada se u predmetnom objektu nalazi i prostor za stanovanje i poslovni prostor, ili tamo gdje su raseljene osobe pretvorile poslovni prostor u privremeni smjestaj. Ugrozavanje vjerske imovine: U Bijeljini (RS) gdje je u toku rata unistena"Atiq" dzamija, lokalne vlasti su rekle da bi se ponovna izgradnja dzamije smatrala provokacijom, te su na tom lokalitetu zapoceli izgradnju pozorista. Isto tako, u Zvorniku (RS) su opcinske vlasti aproprirale vjersko zemljiste na kome je izgradnja vec pocela. U oba ova slucaja je Dom za ljudska prava nalozio privremene mjere na osnovu kojih strane mogu prikupiti dokumentaciju i dostaviti slucaj sudu. U toku tog perioda bi se izgradnja trebala obustaviti. Oba slucaja predstavljaju krsenje Odluke Visokog predstavnika od 27. maja u vezi sa zemljistem u drustvenom vlasnistvu u kojoj se navodi da se ne moze vrsiti dodjela zemljista koje je do 6. aprila 1992. godine koristeno u vjerske i kulturne svrhe. Osim toga, radnje koje poduzimaju obje opcine predstavljaju krsenje pozitivnih obaveza utvrdjenih ovom vaznom odlukom Doma u predmetu Islamska zajednica u BiH protiv Republike Srpske [pogledati HRCC Izvjestaj od juna, stav 38. i 39.], koja se temelji na Evropskoj konveniji o ljudskim pravima i Aneksu 6. Krsenja koja vrsi "Fabrika alata" u Trebinju: Okruzni sud u Trebinju izdaje nezakonitim korisnicima imovine Fabrike alata nezakonite naloge za delozaciju. Ti stanovi, od kojih najveci broj pripada Bosnjacima koji su trenutno raseljeni u drugim dijelovima BiH, dodjeljuju se radnicima Fabrike alata i vojnom osoblju (Srbima), sto predstavlja krsenje imovinskih zakona. Prema imovinskim zakonima, delozacija nezakonitih korisnika je potrebna jedino s ciljem oslobadjanja prostora za prijeratne korisnike, a ne da bi se uselili potpuno novi korisnici. Do danas je za delozaciju planiran 31 stan, od cega je vec 7 delozacija izvrseno. Intervencije protiv direktora Fabrike alata su do danas bezuspjesne. Implementacija imovinskih zakona u Federaciji: Potpuna blokada implementacije imovinskog zakona u Stocu i Capljini: Federalni ombudsmeni i OSCE su dokumentovali potpunu blokadu implementacije imovinskog zakona u ove dvije opcine u Kantonu 7. Procenat neprovodjenja zakona u obje opcine je 100%. U Capljini opcina cak nije stvorila ni opcinski ured za stambena pitanja. VLADAVINA ZAKONA Arbitrazna odluka o Brckom: Finalizirani Aneks Arbitrazne odluke o Brckom donesen je 18. avgusta. Sama odluka je donesena u martu 1999. godine kojom je Brcko proglaseno neutralnim, multietnickim, demilitarizovanim distriktom pod medjunarodnom supervizijom. U Aneksu je razradjena operacionalizacija Distrikta i to u oblastima pocevsi od sudskog i kaznenog sistema, sprovodjenja zakona, carinske sluzbe, oporezivanja, glasanja itd. Uspostava Distrikta moze pruziti jedinstvenu priliku za izradu modela zastite ljudskih prava u BiH putem promoviranja integracije u svim sferama zivota, ukljucujuci i obrazovanje, pitanja policije i sudski sistem. PRAVO NA FER SUDJENJE Odgoda postupka u predmetu Golubovic: Sudjenje trojici Bosnjaka optuzenih za ubistvo srpske porodice 1992. godine u Konjicu nastavljeno je 23. avgusta 1999. godine na Visem sudu u istocnom Mostaru, ali je odgodjeno na neodredjeno vrijeme. Predsjedavajuci sudija je izjavio da Visi sud u istocnom Mostaru nema jurisdikciju s obzirom na cinjenicu da nije uspostavljen Kantonalni sud i da porota nije imenovana. Odbrana je trazila oslobadjanje optuzenih koji su u zatvoru vec 8 mjeseci. Slucaj Golubovic se smatra testom za razvoj sudstva u podijeljenom Mostaru. Slucaj moze predstavljati i krsenje prava na brzo sudjenje, buduci da multietnicki kantonalni sud jos uvijek nije uspostavljen [pogledati HRCC Izvjestaj iz mjeseca jula, stav 23.]. Hapsenje Talica: Hapsenje nacelnika osoblja Ministarstva odbrane Republike Srpske Momira Talica od strane austrijske policije predstavlja presedan u oblasti medjunarodne saradnje za Medjunarodnim sudom za zlocine pocinjene na prostoru bivse Jugoslavije u Hagu. Talic je uhapsen na osnovu zapecacene optuznice za vrijeme svog boravka u Becu. Hapsenje je izazvalo neke reakcije u RS-u, i to na sistem "zapecacenih optuznica". EKONOMSKA I SOCIJALNA PRAVA Zakon o penzijama: Dana 26. avgusta je Vlada Federacije usvojila nacrt zakona o organizaciji penzionih fondova u Federaciji, cime ce se ujediniti fondovi u Sarajevu i Mostaru. Zakon o organizaciji penzionog i invalidskog fonda ima za cilj ukidanje paralelnih institucija u oblasti penzija, a time ce se okoncati i kompleksna tehnicka pitanja zbog kojih ljudi nisu mogli primati svoje prinadleznosti. Trenutno postojanje dva penziona fonda u Federaciji po etnickoj liniji predstavlja izvor diskriminacije, i to osobito povratnika. Diskriminacija u oblasti penzija: Postojeci diskriminirajuci efekti proisticu iz instrukcije koju je izdao Direktor PIO Sarajevo (Penzionog i invalidskog osiguranja) dana 7. maja. Stavom 5. Instrukcije se trazi od podnosioca zahtjeva potvrda koju izdaje opcinski odjel za napustenu imovinu, stambena pitanja i javne komunalne usluge, "kojom se potvrdjuje da se osoba koja podnosi zahtjev vratila u svoj stan koji je napustila prije ili u toku rata, kao i datum povratka." Ovo je diskriminacija onih koji jos uvijek nisu u mogucnosti da dobiju odluku u svoju korist od organa nadleznog za stambena pitanja, kao i onih koji su se u ratu eventualno nastanili u nekoj drugoj opcini. Ova instrukcija je izdata nakon sto je OHR uputio pismo kojim se od Sarajevskog fonda trazi da povuce instrukciju slicnog diskriminatorskog sadrzaja koja je izdata u januaru 1998. godine. Diskriminacija u pruzanju komunalnih usluga: U cijeloj BiH mnogi ljudi su i dalje izlozeni diskriminaciji u oblasti pruzanja osnovnih komunalnih usluga, kao sto je to elektricna energija. Oba manjinska naroda koja nisu izbjegla u toku rata, kao i povratnici iz reda manjinskog i vecinskog naroda, primaju racune za elektricnu energiju koju su utrosili korisnici u ratnom periodu, zatim se suocavaju sa iregularnim i pretjeranim troskovima prikljucenja energije, i u nekim slucajevima sa izravnim odbijanjem firmi da izvrse prikljucenje. U ekstremnim slucajevima, struja je iskljucena cijeloj stambenoj zgradi u kojoj jedna osoba nije platila (obicno neregularan) racun. S dolaskom jeseni ovo postaje narocito ozbiljno pitanje za starije ljude i ugrozene kategorije stranovnista. OBRAZOVANJE Nagli porast slucajeva opstrukcije u oblasti obrazovanja: Pocetak nove skolske godine je docekan sa neocekivanim porastom slucajeva opstrukcije jedinstvenog sistema obrazovanja. Grupama djece povratnika iz reda "manjina", uglavnom u Stocu i Capljini (Federacija, Kanton 7) i u Bugojnu (Federacija, Kanton 6), negira se pravo na pristup i koristenje skolskih prostorija na osnovu zvanicno konstatiranog razloga da zele pratiti svoj vlastiti plan i program radije nego nastavni plan i program koji koriste "vecinska" djeca. Do slicne situacije je doslo u Vitezu (Federacija, Kanton 6) gdje se bosnjacka djeca povratnika obrazuju u privatnim kucama, a nastavnik prima nadoknadu preko paralelne bosnjacke administrativne strukture u Starom Vitezu. Nadleznim organima su izdate instrukcije da smjeste takve grupe djece cija se prava negiraju. Namjera nadleznih organa da zadrze odvojene nastave planove i programe cime se odrazava organizacija obrazovnog sistema po etnickoj liniji, s ciljem promoviranja netolerancije i podjele, predstavlja temeljno pitanje koje se tice ljudskih prava. Izdavanje smjernica u oblasti obrazovanja: U cilju podizanja svijesti promatraca na terenu, HRCC je izdala Smjernice za pitanja iz oblasti obrazovanja. Ove Smjernice koje je izradio OSCE pruzaju informacije o pravnim, ustavnim i cinjenicnim aspektima obrazovanja u BiH, i identificiraju kljucne elemente politike medjunarodne zajednice. U Smjernicama se takodje sugerise na strategije interveniranja. (Smjernice se mogu dobiti u HRCC-u, na adresi navedenoj na strani 1, ili u OSCE-u, adresa andrewm@oscebih.org/387-444-444.) INSTITUCIJE ZA LJUDSKA PRAVA Napredak po pitanju predmeta: Institucije su zabiljezile sljedeci broj slucajeva do kraja jula 1999. godine. Brojke u zagradama oznacavaju povecanje za navedeni broj u toku proslog mjeseca: Ombudsmen Dom za ljudska prava CRPC registrovani slucajevi 3293 (+147) 2623 (+106) 216,559(+10,008) zavrseni slucajevi 1227 (+27) 258 (+16) 55,482 * *CRPC slucajevi koji su registrovani i zavrseni odnose se na imovinu na koju je podnesen zahtjev. Ove brojke nisu precizne. Dom za ljudska prava: U avgustu nije odrzana nijedna sjednica Doma za ljudska prava, iako su donijete odluke o prihvatljivosti predmeta, odbacivanju zalbe, zahtjevima za revizijom, i o zahtjevima za ispladu nadokande. (Odluke Doma i izvjestaji se mogu dobiti u Sekretarijatu ili putem Interneta na www.gwdg.de/~ujvr/hrch/hrch.htm). Ombudsmen za BiH: Ombudsmen za BiH je ovog mjeseca izvijestila o postivanju njenih odluka, narocito u vezi sa cetiri slucaja postivanja od strane RS Vlade i dva od strane Vlade Federacije. RS je ispostovala njene preporuke u tri slucaja u vezi sa duzinom parnickog postupka; i jedan slucaj u vezi sa efektivnim lijekom pred nacionalnim organima vlasti. Federacija je ispostovala preporuku u jednom slucaju u vezi sa provedbom imovinske odluke administrativnog organa, sto je rezultiralo povratom podnosioca zalbe u njen stan; i u jednom slucaju, takodje u vezi sa imovinom, ali u vezi sa provedbom sudske odluke o povratu stana u posjed podnosiocu zalbe. Ombudsmen za BiH nije objavila nijedan izvjestaj u avgustu. Ovo se obicno radi kada ne dodje do postivanja njenih odluka u odredjenom roku. Od narocitog znacaja je slucaj postivanja u RS-u u pogledu efektivnog lijeka pred nacionalnim organom. Ovaj slucaj je vezan za bezuspjesne napore podnosilaca zalbe da pokrene krivicni postupak protiv osam policajaca koji su ih maltretirali i nanijeli im povrede u toku ispitivanja u mjesnoj stanici policije. Ombudsmen za BiH je utvrdila krsenja prava podnosilaca zalbe koja su zagarantirana clanom 3. i 13. Evropske konvencije o ljudskim pravima i preporucila da nadlezni ured javnog tuzioca poduzme neophodne korake u cilju istrage slucaja koji se tice tih policajaca na temelju krivicne prijave koju su podnijeli podnosioci zalbe. Vlada RS-a je u odredjenom roku u potpunosti ispostovala preporuke. (Konkretne informacije o svakom slucaju koji je pomenut u ovom Izvjestaju, kao i druge informacije o radu Ombudsmena za BiH mozete dobiti na http://www.ohro.ba/index.htm.) Komisija za imovinske zahtjeve izbjeglica i raseljenih osoba (CRPC): U toku mjeseca avgusta 1999. godine CRPC je odgovorio na znatno uvecan broj pitanja podnosilaca zahtjeva i donosilaca odluka. Primljeno je mnogo zahtjeva za pojedinacne savjete i informacije koji su se uglavnom odnosili na rokove za podnosenje zahtjeva za povrat stanova u Federaciji; napredak po pitanju zahtjeva koji su ranije podneseni CRPC-u; i teskocama na koje nailaze u implementaciji svih vrsta imovinskih i stambenih odluka. CRPC takodje uslovno prihvata i zahtjeve kojima je obuhvaceno sire podrucje, u odgovoru na brojne zalbe na opcinske duznosnike koji odbijaju da prihvate zahtjeve, kao i nedostatak smjernica o nacinu dokumentovanja takvog odbijanja. (Vise informacija o radu CRPC-a se mogu dobiti na http://www.crpc.org.ba.).

Mjesecni izvjestaj o ljudskim pravima koji izdaje Koordinacioni centar za ljudska prava se zasniva na redovnim i specijalnim izvjestajima medjuvladinih i nevladinih organizacija. Cilj ovog Izvjestaja je da pruzi sazet uvid u pitanja, slucajeve i trendove iz oblasti ljudskih prava koji uticu na sveukupnu situaciju u pogledu ljudskih prava u Bosni i Hercegovini tokom perioda koji je obuhvacen ovim izvjestajem. Pitanja u vezi sa konkretnom problematikom se trebaju dostaviti organizaciji koja podnosi izvjestaj ili HRCC-u. Molimo vas da svoje informacije koje zelite ukljuciti u izvjestaj proslijedite faksom na broj ++387-71-447-420 na ime Lene Madsen, Sirpa Rautio ili Eric Fréjabue ili e-mailom na adresu lene.madsen@ohr.int, sirpa.rautio@ohr.int, ili eric.frejabue@ohr.int

Office of the High Representative