HRCC-OV MJESECNI IZVJESTAJ O LJUDSKIM PRAVIMA NOVEMBAR 1998 SUMMARY Daljnji incidenti usmjereni protiv manjinskog povratka Bosnjaka u Hercegovacko -neretvanskom kantonu; napadi usmjereni protiv manjinskog povratka Bosnjaka u opcini Teslic Opstruiranje povratka Bosnjaka u Rastane UNMBIH program procjene rada sudskog sistema je uspostavljen s ciljem nadgledanja i procjene rada sudskog sistema BiH-a Implementacija imovinskih i stambenih zakona u Federaciji i dalje nailazi na prepreke Narodna Skupstina RS-a je donijela nove imovinske zakone kojima se uspostavlja proces podnosenja zahtjeva za vracanje u posjed imovine Visoki predstavnik podrzava Misljenje Venecijanske komisije da Ustavni sud nema apelacionu nadleznost u pogledu odluka Doma za ljudska prava

INCIDENTI VEZANI ZA POVRATAK [Ovaj dio se uglavnom zasniva na izvjestajima OSCE-a i UNMIBH-a] Federacija Daljni incidenti vezani za povratak u Hercegovacko-neretvanskom kantonu: U toku mjeseca novembra nastavila su se nasilja usmjerena protiv manjinskog povrataka Bosnjaka u Hercegovacko-neretvanskom kantonu. IPTF je podnio izvjestaj o ukupno 132 takva incidenta vezana za povratak od pocetka godine ukljucujuci i eksplozije, paljevine i kamenovanja od kojih se 70 desilo u opcini Stolac. Vecina incidenata se desila nocu, a cilj su im bile nenaseljene kuce Bosnjaka koje su se obnavljale u cilju povratka. Opcina Stolac: Dana 3. novembra, dvije bosnjacke kuce su unistene u eksplozijama u selima Rivine i Poprati. Obje eksplozije su ostetile susjedne kuce. Dana 5. novembra, u Aladinicima je bacena rucna bomba na automobil u vlasnistvu Bosnjaka koja je nanijela manju stetu vozilu. Dana 7. novembra u Donjim Balavcima su bacene dvije rucne bombe ispred kuce koja pripada povratniku Bosnjaku. Dva muskarca bosnjacke nacionalnosti su pretrpjela manje ozljede noge. Dana 11. novembra u Borojevicima eksplozijom su unistene dvije bosnjacke kuce. Jedan od vlasnika je pretrpio manje ozljede. Dana 2. novembra na katolickom groblju u Kuti-Livcu, opcina Mostar Sjever, oskrnavljeni su grobovi. Dogradonacelnik Mostara, gospodin Orucevic je osudio incident. Dana 19. novembra u zapadnom Mostaru eksplodirala je eksplozivna naprava ispred trgovine u vlasnistvu bosanskog Hrvata. Kao odgovor na veliki broj incidenata vezanih za povratak u Stolac, Capljinu i Mostar, SFOR je povecao svoje prisustvo u ovim podrucjima povratka da bi se sprijecilo ugrozavanje sigurnosti povratnika. Dana 29. novembra muskarac, bosanski Hrvat je pritvoren zbog ilegalnog posjedovanja municije koja je oduzeta u toku pretrage na kontrolnom punktu SFOR-a. Pokusaje da se pretrazi njegova kuca je sprijecila brzo okupljena grupa od oko 200 ljudi, a putevi u i iz tog podrucja su takodjer bili blokirani vozilima. Na kraju, pregovori su uspjesno zavrseni deblokadom puteva. Uprkos ponovljenim intervencijama, IPTF je podnio izvjestaje o tome da je reagovanje lokalne policije i opcinskih/kantonalnih organa u pogledu nasilja vezanog za povratak u Kantonu 7, a posebno u Stocu i Capljini, bili u potpunosti neodgovarajuci. [Napomena: Kao odgovor, pocetkom decembra, IPTF je ustanovio punu detaljnu kontrolu operativnog rada Policijske uprave Stolac. Istrazni tim od 24 osobe je rasporedjen da bi se ispitao rad policije iz Stoca na sprecavanju i reagiranju na nasilje vezano za povratnike. Tim ce pregledati policijske prostorije i objekte u Stocu, razgovarati sa lokalnim policajcima i osobljem i nadgledati policajce pri izvrsavanju njihovih duznosti.] Republika Srpska OSCE je podnio izvjestaj o izvjesnom broju napada usmjerenih protiv povratnika Bosnjaka u opcini Teslic u toku oktobra i prvoj polovini novembra nakon povratka 71 bosnjacke porodice u toku septembra i oktobra. Dana 9. i 15. oktobra u tri navrata bacene su bombe na bosnjacke kuce u gradu Teslicu, Gornjem Teslicu i Donjim Ruzevicima. Dana 24. oktobra baceno je kamenje na bosnjacku kucu u gradu Teslicu. Dana 3. novembra tri rucne bombe su bacene na dvije bosnjacke kuce u selu Gornji Teslic. Jedna Bosnjakinja je pretrpjela povrede noge. Incident se desio nakon ranijeg incidenta koji se desio istog dana i u koji je bio ukljucen sef Opcinskog ureda za povratak koji je pokusao da sprijeci Bosnjakinju da se vrati u svoju kucu u Gornji Teslic. Dana 6. novembra bacena je rucna bomba na bosnjacku kucu u Pribinic Selu Marica, opcina Teslic, i koja je prouzrokovala materijalnu stetu. Dana 4., 12. i 13. novembra u Gornjem Teslicu zapaljeni su plastovi sijena u vlasnistvu Bosnjaka. Kao odgovor na ove incidente , IPTF, SFOR i lokalna policija su povecali patrole u ovim podrucjima. Slican metod napada bombama i podmetanja pozara protiv Bosnjaka u Teslicu je koristen u ljeto 1996. godine i proljece 1997. Godine, a koji je 1996. godine rezultirao odlaskom oko 100 bosnjackih porodica u Federaciju. Dana 9. novembra eksplozivnom napravom je unistena bosnjacka kuca u Kozarcu, opcina Prijedor. Prema izvjestajima IPTF-a otprilike deset do 12 ekplozivnih naprava je koristeno. Ta kuca je bila u procesu obnove uz pomoc Norwegian Refugee Council-a (NRC) i sredstava UNHCR-a. Kuca je bila u grupi od 53 kuce koje NRC obnavlja u ovom podrucju. Predaja kljuceva vlasniku, koji trenutacno zivi u Sanskom Mostu je trebala da se obavi 13. novembra. Predsjednik opcine Prijedor i sef Centra javne bezbjednosti su osudili ovaj incident. Incident se u pocetku vezivao za unistenje nadgrobnog spomenika bosanskoh Srbina koje se desilo dan prije toga u Podvidaci, opcina Sanski Most. Lokalna policija je nakon toga ukazala na to da eksplozija nije bila povezana sa skrnavljenjem groblja. Poduzete su disciplinske mjere protiv lokalne policije u Kozarcu zbog toga sto nije reagirala na eksploziju na odgovorajuci nacin i blagovremeno. Krajem novembra vratilo se pet bosnjackih porodica. Medjunarodna zajednica je identifikovala Kozarac kao jedno od najvaznijih podrucja povratka. Dana 8. novembra bacena je rucna bomba na bosnjacku kucu u Banja Luci. Dana 17. novembra bacena je rucna bomba na kucu Bosnjaka, povratnika, u Novo Selijama, Banja Luka, prouzrokujuci manju stetu na kuci. Vlasnici su se nedavno vratili iz Njemacke. Dana 14. novembra grupa od 15 raseljnih osoba, bosanskih Srba, je blokirala put sprecavajuci tako prolaz autobusu u kojem je bio 51 Bosnjak koji trenutno zivi u Sloveniji, a sto je uslijedilo nakon posjete groblju i mjestu Kotorsko, u opcini Doboj koju je organizovao UNHCR. Na povratku autobus je kamenovan pri cemu su osteceni prozori. Lokalna policija navodno nije poduzela mjere. Nakon toga IPTF je sefu policije u Doboju izdao izvjestaj o nepostivanju zbog neodgovorajuceg vodjenja operacije. PRAVO NA POVRATAK/SLOBODA KRETANJA Posjete za procjenu stanja i povratak (Ovaj dio se u najvecoj mjeri temelji na izvjestajima UNHCR-a i RRTF-a i posvecen je posjetama i povratku koji su posebno vazni sa stanovista ljudskih prava) Posjete/povratak u Federaciju: Oko 50 Bosnjaka, raseljenih osoba, ukljucujuci i oko 20 koji su ostali preko noci, se 7. novembra vratilo u Poprate, opcina Stolac. Povratak je protekao bez incidenata, osim unistavanja bosnjacke kuce u Popratima 3. novembra (pogledati gornji tekst). Dana 24. novembra 30 porodica bosanskih Srba se vratilo u naselje Laksevine, opcina Mostar Jug. Ovo je oznacilo pocetak povratka bosanskih Srba i u zadnje planirano naselje u opcini Mostar Jug. Povratak u Polje i Rastane: Ceremonija urucivanja kljuceva kuca u Polju je bila planirana za 27. novembar zajedno sa povratkom bosanskih Hrvata. Nakon ove najave je uslijedila potvrda povratka Bosnjaka u Rastane 28. novembra. Dana 26. novembra gradonacelnik Mostara je odlozio ceremoniju urucivanja zbog "losih vremenskih prilika". Nadalje, nacelnik opcine Mostar Zapad je objavio da povratak Bosnjaka u Rastane nije prihvatljiv dok se ne oslobode 34 kuce u Polju u kojima trenutno zive Bosnjaci. [Napomena: oko 80 raseljenih Bosnjaka, ukljucujuci i oko 30 koji su ostali preko noci, vratilo se u Rastane 11. decembra. SFOR, UNHCR i OHR su bili prisutni pri povratku. Povratak Bosnjaka je uslijedio nakon sto je prethodnog dana oko 50 bosanskih Hrvata posjetilo Polje s ciljem povratka]. Dana 11. novembra 27 raseljenih bosanskih Srba, koji trenutno zive u Vlasenici, Zvorniku i Bratuncu, je posjetilo opcinu Olovo, i prema izvjestaju, ovo je peta posjeta za procjenu stanja u ovom podrucju. 22 raseljena bosanska Srbina, koji trenutno zive u Vlasenici, su 12. novembra posjetili selo Staric, opcina Kladanj, gdje je vecina njih bila u mogucnosti posjetiti svoje kuce. Istog dana grupa od sest raseljenih bosanskih Srba je izvrsila posjetu za procjenu stanja u opcinama Lukavac i Tuzla, a 60 raseljenih bosanskih Srba koji trenutno zive u Srebrenici i Bratuncu je posjetilo Donji Vakuf bez incidenata. Posjete/povratak u Republiku Srpsku 120 Bosnjaka, raseljenih osoba, koje trenutno zive u Teocaku i Tuzli je 7. novembra posjetilo sela Janjare i Atmacici u opcini Ugljevik, ciji je cilj bio procjena stanja. Vecina ih je bila u mogucnosti da posjeti svoje kuce i bili su dobro primljeni od strane raseljenih bosanskih Srba koji tu trenutno zive. Dana 14. novembra je oko 90 raseljenih Bosnjaka posjetilo Hruste, opcina Nevesinje kako bi procijenili stanje. Dana 17. i 18. novembra 49 raseljenih Bosnjaka je posjetilo naseljena mjesta u Bratuncu, sto je bila treca i cetvrta posjeta ovom podrucju u ovoj godini. Oko 150 bosanskih Hrvata koji trenutno zive u Slavonskom Brodu je 29. novembra posjetilo katolicku kapelu i groblje u Plehanima, opcina Derventa, gdje su odrzali vjerski obred. Ostale posjete/povratak: Prva organizirana repatriacija izbjeglica, hrvatskih Srba, u Hrvatsku se desila 10. novembra. Od pocetka je UNHCR organizirao sedmicne "konvoje". Vecina povratnika trenutno boravi u Bosanskom Novom, Bosanskoj Dubici i Bosanskoj Gradisci. Krajem novembra 83 hrvatska Srbina su se vratila u Hrvatsku.

VLADAVINA ZAKONA Slucaj Besirevic: Alija Besirevic, pristasa Fikreta Abdica i clan Predsjednistva "Autonomne Pokrajine Zapadne Bosna", je uhapsen zbog navodnih ratnih zlocina pocinjenih 1996. godine, cime su prekrsena Pravila puta. Tek nakon sto su podneseni dodatni dokazi ICTY je zakljucio da postoje dovoljni dokazi za pritvaranje. Dana 31. oktobra 1997. godine Besirevica je Kantonalni sud u Bihacu (Federacija) proglasio krivim i osudio na osam i po godina zatvora zbog nezakonitog pritvaranja i maltretiranja civila tokom perioda Autonomije. U maju 1998. godine Vrhovni sud je osporio presudu i naredio novo sudjenje. Odluka je donesena na novom sudjenju sredinom novembra 1998. godine; nakon 27 mjeseci provedenih u zatvoru, na osnovu istih dokaza prezentiranih na prvom sudjenju i pred istim sudijama, zakljuceno je da Besirevic nije kriv za odobravanje pritvaranja i naknadno maltretiranje civila. OSCE je pohvalilo ovu odluku kao "demonstraciju ispravne sudske revizije" i kao potvrdu da su nedovoljni dokazi bilo prezentirani kako bi se opravdala ranija presuda. Najnovije informacije o Suboticu: Dana 19. novembra tuzilac je ulozio zalbu kod Kantonalnog suda u Zenicko-dobojskom kantonu na presudu kojom se pet zena i dva muskarca okrivljuju za smrt Slavka Subotica, koja je donesena u martu 1997. Zalba je uslijedila nakon izvjestaja za stampu kojeg su 17. novembra dali OSCE, OHR i UNMBiH u kojem su osudili presude donesene od strane Opcinskog suda Visoko (ukinute osude izmedju devet i sest mjeseci) jer ne odrazavaju zestinu i brutalnost zlocina, i pozvali tuzioca da razmotri zalbu na konacnu presudu. (Pogledati mjesecni izvjestaj HRCC-a od oktobra 1998., stav 15). Program za procjenu rada sudskog sistema: UNMBiH je, kao dio cjelokupnog programa pravne reforme, uspostavio Program za procjenu rada sudskog sistema (JSAP) u cilju pracenja i procjene rada sudskog sistema. Program ce obuhvatati opce procjene organizacije i rada sudova, kao i pracenje predmeta na sudu. Program ce biti usmjeren na tri glavna aspekta sudskog sistema: tehnicki koji pokriva zakonodavstvo i ostale pravne norme i standarde; institucionalni, koji se tice mogucnosti sistema u pogledu fizickih resursa i osoblja; i politicki koji je vezan za politicki okvir i faktore koji odredjuju rad sudskog sistema. JSAP tim se sastoji od 26 pravnika, medjunarodnih i domacih, koji su krajem oktobra rasporedjeni na cijeloj teritoriji BiH. IMOVINSKA PRAVA I IMOVINSKO ZAKONODAVSTVO Imovinsko zakonodavstvo u Federaciji OHR je premijeru Bicakcicu uputio spisak nerijesenih problema u vezi sa federalnim zakonodavstvom i upravnim praksama u pogledu imovinskih i stambenih pitanja, koja bi trebala biti rijesena kao prioritetna. Ova pitanja ukljucuju amandman na Kriterije prema clanu 3(7): Zakona o prestanku primjene Zakona o napustenim stanovima; amandman na zakone kako bi se uzeli u obzir zahtjevi za povrat bespravno zauzete imovine koja nikad nije zvanicno proglasena napustenom; jacanje i pojasnjenje uloge Komisije za imovinske zahtjeve raseljenih osoba i izbjeglica (CRPC) u procesu obrade zahtjeva; kao i niz drugih pitanja. OHR i druge zainteresirane medjunarodne organizacije ce zapoceti detaljne pregovore po svakom od ovih pitanja u narednim sedmicama. Implementacija imovinskih i stambenih zakona u Federaciji i dalje nailazi na prepreke. Dok se broj registriranih zahtjeva i dalje povecava u vecem dijelu Federacije, stepen donosenja odluka i njihove provedbe je izuzetno nizak. Organi vlasti u Zenici, a u skoro vrijeme i u Tuzli, primjenjuju clan 3(2): Zakona o prestanku primjene Zakona o napustenim stanovima kako bi odbili zahtjeve, na osnovu cinjenice da odlazak predratnog stanara nije vezan za ratne aktivnosti. To znaci osporavanje prava prijeratnim stanovnicima Zenice na povratak u skladu sa Aneksom 7 Daytonskog sporazuma. OHR je intervenirao kod Ministarstva prostornog uredjenja i okolisa, a i ostale medjunarodne organizacije interveniraju kod relevantnih opcinskih organa vlasti. Takodjer je zapazen znacajan porast izvjestaja prema kojima vojna policija vrsi delozacije civila po skracenom postupku iz vojnih stanova u Sarajevu. Vojna policija ima ovlasti jedino da provodi vojne propise protiv vojnog osoblja, i njihovo prisustvo delozacijama nema osnova u federalnom zakonu. Civilna policija ima iskljucivu odgovornost za pruzanje podrske izvrsenju delozacija, koje se mogu izvrsiti jedino u skladu sa odlukom donesenom od strane nadleznog tijela - bilo da je to sud ili upravni organ nadlezan za stambena pitanja. Visoki predstavnik je 4. decembra poslao pismo federalnom Ministarstvu odbrane u kome se protivi ukljucivanju vojne policije u delozacije. Pregled najnovije situacije u pogledu imovinskih zakona Republike Srpske Narodna skupstina Republike Srpske je 2. decembra usvojila Zakon o prestanku primjene zakona o napustenoj imovini. Ovim Zakonom se konacno ponistavaju ratni zakoni o napustenoj imovini, koji su predstavljali glavnu prepreku procesu povratka u Republku Srpsku. Iako revizija konacnog teksta jos uvijek nije zavrsena, njegovo usvajanje predstavlja jedan veoma pozitivan korak naprijed. Ovim Zakonom se utvrdjuje administrativni postupak za podnosenje zahtjeva za povrat imovine u posjed, kao sto je to slucaj sa dva imovinska zakona Federacije koji su usvojeni u aprilu 1998. Ovaj Zakon RS-a regulise pitanja i privatne imovine i drustvenih stanova, i specificira prava privremenih korisnika na alternativni smjestaj. Prema ovom Zakonu, Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica je odgovorno za implementaciju Zakona i rjesavanje imovinskih zahtjeva. Ovaj Zakon takodjer daje veoma vaznu ulogu CRPC-u. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenim odnosima se sada nalazi pred Narodnom skupstinom. Delozacije u Republici Srpskoj Narodna skupstina je 9. decembra usvojila zakljucak kojim se daje nalog vlastima da ne vrse delozacije izbjeglica, raseljenih osoba, porodica poginulih boraca i ratnih invalida u periodu od 15. decembra 1998. do 15. aprila 1999. godine, osim u slucajevima gdje je alternativni smjestaj obezbijedjen. Slicna ogranicenja po pitanju delozacija su vec usvojena od strane sudskih vlasti u Banja Luci. 'Zimska pravila' koja sprecavaju delozacije za vrijeme zimskog perioda su predstavljala uobicajenu praksu prije rata, iako su se uglavnom objavljivala na opcinskom nivou. OHR ce pokusati da osigura nastavak napretka u ovom periodu u rjesavanju slucajeva visestrukog koristenja stanova i slucajeva "beskucnika". INSTITUCIONALNI I POLITICKI RAZVOJ Konferencija o razvoju udruzenja "roditelj-ucitelj": Nacionalno sarolika grupa od vise od 70 roditelja i ucitelja iz cijele BiH sastala se u Vogosci od 27. do 29. novembra da razmotri kako se roditelji i ucitelji mogu organizirati i preuzeti jednu aktivniju ulogu u razvoju demokratskih i multietnickih obrazovnih institucija u BiH. Sveukupni cilj konferencije je bio da se razmotre mogucnosti uspostavljanja BiH udruzenja "roditelj-ucitelj". Konferencija je okupila ucesnike iz cijele zemlje i uslijedlila je nakon niza seminara "roditelj-ucitelj" odrzanih na lokalnom i regionalnom nivou u cijeloj BiH tokom 1997. i 1998. godine, i predstavlja posljednju fazu Projekta "roditelj-ucitelj" kojeg su zajednicki pokrenuli OSCE i austrijsko Ministarstvo za obrazovanje/KulturKontakt. Predvodjeni ekspertima iz obrazovnih institucija i organizacija iz Austrije i Norveske, ucesnici konferencije su ohrabreni da dalje ispitaju ulogu roditelja i ucitelja u skolama, sa akcentom na mogucnosti strukturalnog uoblicavanja saradnje, a narocito da oblikuju obrazovne politike. Posjete zatvorima u RS-u: Dva eksperta Vijeca Evrope obavila su posjetu zatvorima u Republici Srpskoj u periodu od 23. novembra do 4. decembra. Eksperti ce nakon svoje posjete uputiti preporuke Ministarstvu pravosudja RS-a. Izvjestaj Vijeca Evrope o procjeni stanja u zatvorima u Federaciji je dostavljen federalnom Ministarstvu pravosudja u augustu (pogledati mjesecni izvjestaj HRCC-a, august-septembar 1998.). INSTITUCIJE ZA LJUDSKA PRAVA Dom za ljudska prava: Dom za ljudska prava je 9. novembra odrzao javnu raspravu u Banja Luci u predmetu Islamska zajednica protiv Republike Srpske. Ovaj predmet se odnosi na odredjeni broj porusenih dzamija u Banja Luci i pokusaje Islamske zajednice da ih obnovi. Tokom priprema za ovu javnu raspravu, Dom se suocio sa brojnim poteskocama. Javna rasprava o ovom predmetu je bila prvobitno zakazana za 13. juli. Sedam dana prije rasprave, tadasnji ministar pravosudja RS-a, gospodin Petko Cancar, obavijestio je Dom da je zastupnik Republike Srpske dao ostavku, te zatrazio odlaganje rasprave sve dok se ne imenuje novi zastupnik. Novi zastupnik je imenovan vise od tri mjeseca iza toga. Tada je Dom vec ponovno odredio datum odrzavanja javne rasprave, tj. 9. novembar. Pored ovog odlaganja, Dom je imao i poteskoce u pronalazenju prostorija u Banja Luci gdje bi se mogla odrzati rasprava u mjesecu novembru. U dva navrata je mjesto odrzavanja rasprave otkazano, ukljucujuci i prostorije za koje je Dom obezbijedio pisani ugovor, i to dva dana prije planiranog odrzavanja rasprave. U oba slucaja, politicki pritisak je naveden kao razlog za otkazivanje. Zatim, kada je rasprava konacno pocela, Vlada Republike Srpske nije uputila zastupnika koji bi predstavljao Vladu pred ovim Domom. Pored toga, dva svjedoka koja su pozvana iz opcine Banja Luka se nisu pojavila. Upravni odbor za ljudska prava je 12. novembra dao javnu izjavu u kojoj strogo osudjuje sve aktivnosti vlasti ili pojedinaca kojima se opstruira rad Doma. Odbor je takodjer podsjetio vlasti RS-a na njihove obaveze iz Aneksa 6 Mirovnog sporazuma da u potpunosti saradjuju sa Domom. Visoki predstavnik je u novembru potvrdio tumacenje Komisije Vijeca Evrope za demokraciju putem zakona, Venecijanske komisije, da "Ustavni sud nema apelacionu nadleznost u pogledu odluka Doma za ljudska prava". Venecijanska komisija je usvojila ovaj zakljucak, izmedju ostalog, iz slijedeceg razloga: "[Sve]odluke Doma za ljudska prava, kao i odluke Ustavnog suda, su 'konacne i obavezujuce' (pogledati clan XI, stav 3. Aneksa 6 i clan VI, stav 4. Ustava). Ovo jasno pokazuje da nema mogucnosti za podnosenje zalbi od strane jednog tijela drugom i da izmedju njih treba postojati podjela nadleznosti sve dok oba ova tijela djeluju u oblasti ljudskih prava". Stoga, svi relevantni organi moraju u potpunosti postivati konacne odluke Doma za ljudska prava. Visoki predstavnik je pozvao da se poduzmu svi napori kako bi se osiguralo da sve konacne odluke Doma za ljudska prava, one koje su do sada donesene ili koje ce se donijeti u buducnosti, budu provedene u potpunosti i bez daljnjeg odlaganja. (Odluke i izvjestaji Doma se mogu dobiti u Sekretarijatu ili na internetu: http://www.gwdg.de/~ujvr/hrch.htm). Mjesecni izvjestaj o ljudskim pravima koji izdaje Koordinacioni centar za ljudska prava je zasnovan na redovnim i specijalnim izvjestajima medjuvladinih i nevladinih organizacija. Cilj ovog Izvjestaja je da omoguci sazet pogled u pitanja ljudskih prava, slucajeve i trendove koji uticu na sveukupnu situaciju po pitanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini tokom perioda o kome se izvjestava. Pitanja u vezi posebnih tema se trebaju postaviti organizacijama koje su izvijestile o njima ili HRCC-u. Molimo vas da svoje informacije koje zelite ukljuciti u izvjestaj posaljete na telefon 00387-71-447-420 za Michelle Morris ili e-mailom na adresu michelle.morris@ohr.int.

Office of the High Representative