INCIDENTI U VEZI SA POVRATKOM
Federacija
- Incidenti u rejonu Travnika: Jedan policajac bosanski Hrvat ubijen je eksplozivnom napravom postavljenom u kontejner za smece lociran 50 metara od policijske stanice u Travniku. UN IPTF nadgleda istragu lokalne policije o ovom incidentu. Ovo je drugi incident u posljednje vrijeme u kojem je ubijen policajac bosanski Hrvat u rejonu Travnika. U junu, jedan policajac bosanski Hrvat ubijen je eksplozivnom napravom, navodno postavljenom u njegovo vozilo (vidi Mjesecni izvjestaj HRCC-a, juni 1998, paragraf 1). Kao rezultat ovog incidenta, UNMIBH (Civilni poslovi) izvjestava da su svi policajci bosanski Hrvati napustili stanicu u Travniku i povukli se u Novu Bilu. UNMIBH (Ured za ljudska prava-HRO) dalje izvjestava o eksploziji granate, 7. jula, u napustenoj kuci Bosnjaka u Kaoniku, pored Travnika.
- Eksplozija u crkvi u Kaknju: U noci 29. jula, eksplozivna naprava je ostetila katolicku crkvu Sv. Petra i Sv. Pavla u Kaknju. Medjunarodna zajednica je strogo osudila ovaj incident. Multietnicki specijalni istrazni tim, sacinjen od jedanaest osoba i predvodjen istraznim sudijom bosanskim Hrvatom iz Zenicko-dobojskog kantona, formiran je da ispita ovaj incident i njega nadgleda UN IPTF.
- Incidenti u Stocu: U ranim satima 29. jula, sest bosnjackih kuca spremljenih za povratak, dva ambara i tri vozila osteceni su kao posljedica nekoliko eksplozija u selu Pjesivac Kula, Stolac. Jedna aktivna mina je otkrivena u jednoj od unistenih kuca i otklonjena. Eksplozije su se dogodile na dan najavljenog povratka raseljenih Bosnjaka. U 10:00 sati, grupa od 70 raseljenih Bosnjaka doputovala je u Pjesivac Kulu. UNHCR izvjestava da je oko 50 od 70 raseljenih osoba ovdje provelo noc. Jos jedan incident se desio u naselju Vinja u selu Pjesivac Kula, 31. jula, kada su tri bosanska Hrvata usla u dvoriste kuce povratnika Bosnjaka, bacajuci kamenje na kucu i glasno vrijedjajuci. Oko deset Bosnjaka koji su prisustvovali incidentu su zatrazili pomoc u obliznjoj patroli SFOR-a. UNMIBH izvjestava o ukupno 37 incidenata usmjerenih protiv imovine Bosnjaka u rejonu Stoca, koji su se desili od potpisivanja sporazuma o povratku manjina 23. marta. Nakon neuspjeha lokalne policije da uhapsi osumnjicene, Kantonalni ministar unutrasnjih poslova smijenio je sefa kriminalistickog odjela policijske uprave u Stocu. Medjutim, UN IPTF izvjestava da bivsi sef kriminalistickog odjela nastavlja da radi na poslovima krivicnih istraga unutar kriminalistickog odjela.
- UNMIBH (HRO) dalje izvjestava o paljenju dvije prazne kuce Bosnjaka i jednoj eksploziji u Stocu, 11. jula. Povrijedjenih nije bilo. OSCE izvjestava da je 18. jula kamenovana kuca koju su povratnici Bosnjaci dva dana ranije, po svom povratku u Bunu, juzni Mostar, izabrali kao kolektivni smjestaj (vidi paragraf 20).
- Eksplozija u Sarajevu: U ranim jutarnjim satima 29. jula, rucna bomba je bacena u poslovnu zgradu u Skenderiji, Sarajevo. U eksploziji je osteceno pet auta, ali povrijedjenih nije bilo. Ured nezavisnog lokalnog magazina "DANI" je smjesten u istoj zgradi u kojoj se desila eksplozija. Lokalna policija vrsi istragu, dok UN IPTF nadgleda istragu. OSCE izvjestava o ranijim incidentima usmjerenim protiv ovog lokalnog magazina.
- Tijelo raseljene osobe pronadjeno u Ilijasu: Tijelo raseljene osobe iz Visokog pronadjeno je 24. jula na grobu njegove zene i sina u Ilijasu. Neki mediji izvjestavaju da je raseljena osoba ubijena, podizuci tako tenzije u ovoj oblasti. Medjutim, u izvjestaju za stampu od 7. avgusta, UN IPTF potvrdjuje da rezultati istrage lokalne policije iz Ilijasa, koju je pratio UN IPTF, ukazuju da je uzrok smrti bilo samoubistvo.
- Izvjestaj UNMIBH o situaciji u Drvaru: UNMIBH HRO je 17. jula objavio izvjestaj koji sumira nedavna nasilja protiv bosanskih Srba povratnika u Drvar i reakciju lokalnih vlasti. Izvjestaj ispituje istrage policije iz Drvara o velikom broju paljevina koje su se desile u ovoj oblasti u protekle dvije godine: ubistva Vojislava i Mileve Trninic, 16. aprila 1998. godine i nemira koji su se dogodili u Drvaru 24. aprila 1998. UNMIBH poziva lokalne vlasti da privedu odgovorne kriminalce pravdi i preporucuje interne istrage o nepoduzimanju adekvatnih koraka za vrijeme i nakon nemira od strane policije iz Drvara.
- Paljevine u Drvaru: OSCE izvjestava da je 7. jula kuca bosanskog Srbina spaljena u Drvaru. Vlasnik je navodno u protekla cetiri mjeseca radio na opravci kuce. Osumnjiceni je uhapsen tokom istrage lokalne policije. Dvije kuce u centru Drvara su spaljene 17. jula, odnosno 22. jula. Jos jedan pozar u Drvaru prijavljen je 3. avgusta. Jedan mladic bosanski Hrvat uhvacen je na mjestu pozara. UN IPTF saopstava da je osumnjiceni priznao jos devet drugih paljevina koje su se desile od 1997. godine.
- Incidenti u Novom Seheru, Maglaj: UNMIBH izvjestava da je 11. jula dvanaest bosnjackih policajaca osnovalo policijsku pod-stanicu u Cobama, sto se preklapa sa operativnom oblasti hrvatske pod-stanice Novi Seher. Zvanicnici Ministarstva unutrasnjih poslova obavijestili su UNMIBH da je ova stanica otvorena zbog bezbjedonosnih problema bosnjackih povratnika u ovu oblast. U vecernjim satima 16. jula, oko 50 bosanskih Hrvata demonstriralo je protiv bosnjacke stanice. UNMIBH i SFOR su uspjeli smiriti situaciju.
- Drugi incidenti: UNHCR saopstava da je ubrzo nakon prvog povratka 31 bosanskog Srbina u Glamoc, 31. jula, izbio pozar u kuci lidera raseljenih bosanskih Srba. I ranije je bilo slucajeva podmetanja pozara u ovu kucu. Drugi pozar u kuci jednog povratnika je navodno uzrokovan elektricnim kvarom (vidi paragraf 20).
Republika Srpska
- Incidenti u rejonu Brckog: OSCE saopstava da je eksplozivna naprava bacena na poslovni prostor bosnjackog povratnika u Brckom u ranim jutarnjim satima 2. jula. Eksplozija je uzrokovala ostecenje zgrade. Lokalna policija je zapocela istragu o ovom incidentu. U centru Brckog je 27. jula pronadjeno tijelo Bosnjaka povratnika. U vezi sa ovim incidentom uhapsena su cetvorica osumnjicenih, te je slucaj predat javnom tuziocu. UN IPTF nadgleda istragu. Sudeci prema izvjestajima, ovaj napad izgleda nije pocinjen iz nacionalnih pobuda. UNHCR izvjestava da je 28. jula jedna eksplozivna naprava postavljena u informativni centar IPTF-a u Klancu, u predgradju Brckog.
- Nastavljeni protesti u Klancu: OHR u Brckom izvjestava da se usljed obiljezavanja kuca spremnih za prijem povratnika protesti u rejonu Klanca nastavljaju. Obiljezavanje kuca je dio procesa popisivanja unistenih, nenaseljenih kuca u RS dijelu Brckog. Svoje protivljenje obiljezavanju kuca u Klancu je 23. juna izrazilo izmedju 30 i 50 osoba. Veci broj raseljenih bosanskih Srba je 28. jula onemogucio ekipu koja se bavi obiljezavanjem kuca da dalje vrse svoj posao u Klancu. S obzirom da lokalna policija nije uspjela kontrolisati situaciju, ekipa koja se bavi obiljezavanjem kuca je bila prisiljena da se povuce iz ove oblasti. Grupa od otprilike 150 osoba je 29. jula blokirala dio puta Banja Luka-Bijeljina, zahtijevajuci od Vlade RS-a da sprijeci obiljezavanje kuca i povratke i to dok se trajno ne rijesi status trenutnih mjestana. Zamjenik premijera Kremenovic je pozvan na lice mjesta, gdje se sastao sa mjesnim liderima, predstavnicima opcine i OHR-a. Kremenovic se slozio da ce Vlada RS-a pokusati iznaci rjesenje, ukljucujuci obezbjedjenje zemlje i gradjevinskog materijala. U znak protesta, oko 100 ljudi se 30. jula okupilo ispred zgrade opcine. Za vrijeme sastanka sa raseljenim bosanskim Srbima, 31. jula, gradonacelnik Brckog je izjavio da se obiljezavanje kuca obustavlja do daljih pregovora sa OHR-om, te da ce Vlada do 30. avgusta pokusati iznaci rjesenje za one koji zele da ostanu u Brckom. Gradonacelnik je pozvao okupljena raseljena lica da ostanu u RS-u i izjavio: "Insistiram da ostanete ovdje. Mi cemo se pobrinuti za unaprijedjenje vase finansijske i materijalne situacije". OHR u Brckom je reagovao osudjujuci ovu izjavu, naglasavajuci pravo utemeljeno Aneksom 7, po kojem je "izbor odredista stvar pojedinca".
- Demonstracije u Zvorniku: Cetiri pripadnika UN IPTF-a i jedan prevodilac su 29. jula zadrzani u svojim vozilima od strane grupe raseljenih lica Bosnjaka iz Sapne, sjeverno od Zvornika, koji su protestvovali zbog neuspjeha lokalne policije da obezbijedi njihov povratak u Klisu. Bilo je predvidjeno da Bosnjaci ociste svoje kuce, kako bi ih pripremili za povratak, ali su se pojavili u vecem broju nego sto je to prvobitno ocekivano. Situacija je rijesena na miran nacin, putem razgovora izmedju povratnika, UN IPTF-a i UNHCR-a.
- Eksplozije u Bosanskoj Gradiski: UNMIBH (HRO) izvjestava o nizu od sedam eksplozija u Bosanskoj Gradiski, u sjeverozapadnoj RS, tokom mjeseca jula. Izvjestaji navode da je pogorsanje bezbjednosne situacije u Bosanskoj Gradiski u mjesecu julu u vezi sa nedavnim posjetama bosnjackih izbjeglica iz Svedske i Danske i povratkom bosnjackih izbjeglica iz Austrije. Izmedju 3. i 9. jula, prijavljene su tri eksplozije, jedna u kaficu i dvije usmjerene protiv imovine Bosnjaka. Rucna bomba bacena je 17. jula u dvoriste kuce Bosnjaka, uzrokujuci stetu na vozilima i prozorima kuce. Tri rucne bombe su 22. jula bacene na kuce Bosnjaka, od kojih jedna kuca pripada vjerskom lideru koji je pruzio gostoprimstvo dvojici bosnjackih povratnika iz Svedske. U sva tri slucaja bombe su bacene u dvorista kuca i nije bilo povrijedjenih. Eksplozivna naprava je 30. jula bacena na auto sa njemackom registracijom, parkirano ispred kuce Bosnjaka u Bosanskoj Gradiski. Vlasnik je pruzio gostoprimstvo grupi bosnjackih izbjeglica iz Njemacke. Nakon serije eksplozija, UNMIBH je ustanovio specijalni istrazni tim, koji ce nadgledati aktivnosti lokalne policije.
- Demonstracije u Banja Luci, nakon smrti muftije: Muftija Ibrahim Halilovic, poglavar Islamske zajednice u Banja Luci, koji je ostao u Banja Luci tokom rata, umro je od srcanog udara 20. jula. Islamska zajednica u BiH, u konsultacijama sa porodicom, prvobitno je odlucila da sahrani muftiju na groblju bivse dzamije Ferhadija u Banja Luci (koja je unistena tokom rata), ali su to opcinske vlasti odbile. Grupa od oko 500 bosanskih Srba okupila se 23. jula u Banja Luci da sprijeci sahranu, izvikujuci anti-muslimanske parole. Neki posmatraci medjunarodne zajednice su napadnuti, iako niko nije ozbiljnije povrijedjen. Lokalna policija navodno nije reagovala. Reis je odlucio da odustane od sahrane u Banja Luci, te da se sahrana obavi u Sarajevu. Ceremonija i sahrana su obavljeni 24. jula na Bascarsiji u Sarajevu, bez incidenata.
- Eksplozije u Banja Luci: UNMIBH (HRO) izvjestava o seriji eksplozija protiv imovine bosanskih Srba u Banja Luci. Bomba je 2. jula bacena u vrt ispred kuce bosanskog Srbina. Vlasnik je navodno pretrpio lakse povrede. Eksplozija koja se dogodila 8. jula uzrokovala je stetu na kuci i vozilu bosanskog Srbina. Jos jedna eksplozija bombe prijavljena je u jednoj kuci u Banja Luci 21. jula. Lokalna policija je zapocela istragu.
- Drugi incidenti: UNHCR saopstava da je 18. jula kuca starijeg bosnjackog povratnika znatno ostecena u selu Vrazici, Sipovo, u jugozapadnoj RS. Kuca je i ranije pljackana, sto je uslijedilo nakon povratka vlasnika u ovu oblast. UN IPTF nadgleda istragu lokalne policije. OSCE izvjestava da je kuca koja je odredjena i oznacena za rekonstrukciju unistena eksplozivnom napravom u Kozarcu, Prijedor, 19. jula. Lokalna policija je pokrenula istragu, a u vezi sa incidentom ispitan je i jedan broj osumnjicenih. Posjeta oko 200 raseljenih Bosnjaka Kozarcu da ociste svoje kuce obavljena je po planu 25. jula (vidi paragraf 18). 25. Jula, 240 raseljenih Bosnjaka koji trenutno zive u Travniku i Sanskom Mostu su sprijeceni u posjeti Kotor Varosi, kada je grupa od 50 bosanskih Srba blokirala put, sprijecavajuci raseljene osobe da dodju do sela Vrbanci (vidi paragraf 18). UN IPTF ispituje ulogu lokalne policije u obezbjedjivanju ove posjete.
PRAVO NA POVRATAK/SLOBODA KRETANJA
Posjete u cilju procjene stanja i povratak
(Ovaj dio se prvenstveno bazira na izvjestajima UNHCR-a i RRTF-a i usredsredjuje se na posjete i povratke koji su od narocitog znacaja sa gledista ljudskih prava)
- Posjete u cilju procjene/Povratak u zapadnu RS: OSCE saopstava da je otprilike 110 Bosnjaka zapocelo pripreme za povratak u Sevarlije, Doboj, pocetkom jula, uprkos pocetnom otporu susjeda bosanskih Srba. U nekim slucajevima, bosnjacki povratnici su zaposlili lokalne bosanske Srbe da pomognu u opravci kuca. Prva grupa od 15 porodica je ostajala preko noci. Grupa od 150 raseljenih Bosnjaka, trenutno nastanjenih u Travniku i Sanskom Mostu, posjetila je Kotor Varos 4. i 5. jula. Bosanski Srbi su 25. jula sprijecili posjetu u cilju procjene Vrbancima, Kotor Varos. Oko 100 bosnjackih porodica, ukljucujuci zene i djecu, se 31. jula vratilo u svoje domove juzno od Siprage (pored Vrbanaca), Kotor Varos. Lokalna policija i UN IPTF su bili prisutni. RRTF izvjestava o prvoj posjeti u cilju procjene iz Knina u Banja Luku 22. jula, koju je organizovao ARC/UNHCR. Za vrijeme ove jednodnevne posjete, 48 raseljenih bosanskih Hrvata koji trenutno zive u Kninu i Udbinama posjetilo je svoje kuce i rodbinu u Banja Luci, bez incidenata. Kako bi obiljezio pocetak razdoblja rekonstrukcije i povratka, RRTF je organizovao i pomogao posjetu u cilju procjene za oko 200 raseljenih Bosnjaka Kozarcu, Prijedor, 25. jula. Nekoliko dana ranije, kuca izabrana za rekonstrukciju u Kozarcu je unistena.
- Posjete u cilju procjene/Povratak u istocnu RS: Grupa od 135 Bosnjaka trenutno smjestenih u Sarajevu, Danskoj i Svedskoj, obavila je 18. jula posjetu u cilju procjene Trebinju. Nijedan incident nije prijavljen. Vlasti u Konjicu posjetile su Trebinje 23. jula i obratile se raseljenim osobama u pogledu trenutne situacije u Federaciji. Sastanak je procijenjen kao uspjesan. Grupa od 100 Bosnjakinja je 23. jula posjetila tri groblja u Srebrenici, bez incidenata. Grupa od 70 raseljenih Bosnjaka je 24. jula obavila posjetu procjene selima Sasevici i Ceribasici (oba unistena), Sokolac. Takodjer, 24. jula, grupa od 50 raseljenih Bosnjaka posjetila je svoja predratna sela Podvitez, Vitez i Mandjure, Pale. Prepreke su prijavljene prilikom posjete selu Mandjure, navodno zbog komemoracije koja se odrzavala taj dan.
- Posjete u cilju procjene/Povratak u Federaciju: Grupa od 28 bosanskih Srba koji trenutno zive u Srebrenici posjetila je 12. jula Nisice, Ilijas. Svestenik iz Sarajeva vodio je srpsku pravoslavnu vjersku ceremoniju u lokalnoj crkvi. 16. jula, 50 Bosnjaka vratilo se u Bunu, juzni Mostar, ukljucujuci oko 20 Bosnjaka koji su ostali preko noci. 17. jula, 47 raseljenih bosanskih Srba iz Vrbanje, Banja Luka, posjetilo je selo Turbe, Travnik. Raseljene osobe pozdravio je kantonalni ministar Srednje Bosne. 23. jula, 23 bosanska Hrvata posjetila su selo sela Borovica, Vijaka, Strica, Kopjari i Krecivine, Vares, gdje su gradonacelnik i njegov zamjenik ponovili da je povratak siguran. Prva posjeta procjene raseljenih bosanskih Srba, trenutno smjestenih u Brckom, Lukavcu, koju su omogucili bosnjacki predstavnici multi-etnicke administracije u Brckom, obavljena je 30. jula i ukljucivala je 45 raseljenih osoba. Prva grupa od 31 bosanskog Srbina se 31. jula vratila u Glamoc. Nakon ovog povratka uslijedio je pozar u kuci lidera raseljenih bosanskih Srba. Otprilike oko 6,000 izbjeglica vratilo se u sklopu razlicitih programa novcane pomoci iz Njemacke u Tuzlansko-podrinjski kanton tokom mjeseca jula. Vecinom se radi o Bosnjacima iz RS-a. Izvjestaji navode probleme u registraciji povratnika u vecini opcina Kantona.
- Druge posjete u cilju procjene/Povratak: Prve posjete u cilju procjene Hrvatskoj od februara 1998. obavljene su krajem jula. Ukupno 30 hrvatskih Srba trenutno smjestenih u Banja Luci i Bosanskoj Gradiski je 22. i 29. jula posjetilo Vojnice, Hrvatska.
PRAVO NA FIZICKI INTEGRITET
- Zlostavljanje od strane policije: UNMIBH (HRO) izvjestava o nastavljanju zlostavljanja od strane policije u Federaciji i RS-u u mjesecu julu, ukljucujuci prijave o fizickom zlostavljanju kako bi se iznudila priznanja; zlostavljanje tokom hapsenja; mucenje; i zlostavljanje tokom pritvora u policijskoj stanici. Slijedeci slucajevi su primjeri prijava o zlostavljanju o kojima je izvijestio UNMIBH: pocetkom jula, lokalni policajac je navodno napao i pokusao silovati jednu Bosnjakinju u kaficu u Bihacu (Fed). Policajac je suspendovan do pocetka istrage. UNMIBH je primio dalje izvjestaje o zlostavljanju od strane lokalnih policajaca u vecinskim hrvatskim dijelovima Kantona 8 i policijskim stanicama u Zapadnom Mostaru (Fed). Vecina zrtvi su bosanski Hrvati. U Martin Brodu (Fed), bosanski Hrvati su prijavili slucajeve fizickog zlostavljanja tokom saslusanja u cilju iznudjivanja priznanja. Zlostavljanje tokom hapsenja prijavljeno je od strane bosanskih Srba u Banja Luci (RS) i od strane Bosnjaka u Travniku (Fed). Bosanski Hrvati su izvijestili o mucenjima od strane lokalne policije u Vitezu (Fed).
- Izvjestaj UNMIBH o policiji u Teslicu: UNMIBH (HRO) je objavio izvjestaj pod naslovom Mucenje i zlostavljanje vlasti od strane policije u Teslicu: Istrage i korektivne mjere. Izvjestaj sumira otkrica specijalne Istrazne komisije, koju je osnovao Ministar unutrasnjih poslova RS-a i koja je zapocela istragu o tri slucaja mucenja i zlostavljanja u policijskoj stanici u Teslicu pocetkom 1998. Izvjestaj dalje ispituje nacin i domet implementacije preporuka istrazne komisije. Izmedju oktobra 1997. i marta 1998. godine, UNMIBH je izvijestila o povecanju broja prijava o zlostavljanju u stanici javne bezbjednosti u Teslicu (SJB), koja djeluje pod jurisdikcijom Centra javne bezbjednosti Doboj (CJB) u RS. Ovakav razvoj situacije se poklapa sa ponovnim imenovanjem majora Marinka Djukica za sefa policije u Teslicu, u oktobru 1997. godine, koji je ovu funkciju obavljao i tokom rata. Od smjenjivanja sefa Djukica i uspostavljanja specijalne Istrazne komisije u aprilu 1998. godine, UNMIBH nije zabiljezila nove prijave nasilja od strane policije u Teslicu.
- UNMIBH smatra da je komisija posao obavila temeljito i na visokom profesionalnom nivou. U zavrsnom izvjestaju, komisija je preporucila Ministru unutrasnjih poslova RS-a krivicne i/ili disciplinske mjere protiv 35 policajaca. Dokazi i otkrica do kojih je dosla specijalna istrazna komisija je pregledao i drugi kriminalisticki istrazni tim (sacinjen od zvanicnika CJB Doboj i Ministra unutrasnjih poslova), koji je zatim tuziocu u Teslicu podnio izvjestaje protiv deset policajaca. Disciplinski postupci pokrenuti su protiv 32 policajca (ukljucujuci desetoricu policajaca protiv kojih su podnesene krivicne prijave). U ocekivanju rezultata postupka, 17 policajaca je suspendovano sa duznosti u mjesecu julu, ukljucujuci sve one koji se krivicno gone. UNMIBH je dao nekoliko preporuka, ukljucujuci i stavljanje tacke na praksu zloupotrebe prilikom pritvaranja ljudi u policijskim stanicama kako bi se uzele "ïnformativne izjave"(zvanicni nalog za hapsenje mora se izdati i tuzilac se mora obavijestiti cim neka osoba pozvana na ispitivanje kao svjedok postane osumnjiceni); pregled citavog sistema za interne istrage policajaca Republike Srpske (kao minimum, nijedna SJB ne moze ispitivati svoje sluzbenike); i osiguranje upotrebe pravilnih podataka za sve glavne aspekte bilo kojeg policijskog pritvora.
VLADAVINA ZAKONA
- Usvajanje Krivicnog zakona i Zakona o krivicnom postupku: Ove zakone je usvojio Predstavnicki dom Federacije 29. jula, obiljezavajuci znacajan korak ka efikasnoj zastiti ljudskih prava. Glavni razvoji situacije dalje ukljucuju akcenat na osnovnim ljudskim pravima, kao sto su pretpostavka nevinosti i pravo uskracivanja informacija koje bi mogle dovesti do samooptuzivanja, te prava odbrane. Zastita od djela domaceg nasilja i nasilja protiv maloljetnika je takodjer unaprijedjena. Kako bi se osigurala efikasna implementacija zakona, odredjen broj edukativnih inicijativa ce biti hitno implementiran. One ce se prvenstveno usredsrediti na obuku clanova pravnog osoblja i policajaca.
- Reforma Krivicnog zakona u RS-u: Jos jedan sastanak ekspertnog tima za reformu krivicnog zakona u RS-u je odrzan 1. jula u Banja Luci. Medjunarodni eksperti sastali su se u Rimu, od 24. do 26. jula, da sagledaju preliminarne nacrte Krivicnog zakonika i Zakona o krivicnom postupku, koje je pripremio ekspertni tim RS-a pod uslovima njihove sukladnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i drugim medjunarodnim standardima. Zavrsni plenarni sastanak medjunarodnih i eksperata RS-a treba se odrzati u Banja Luci pocetkom septembra. Reforma krivicnog zakona u RS-u je zajednicka inicijativa Ministarstva pravde RS-a, Vijeca Evrope, OHR-a, UNMIBH i UN Centra za sprjecavanje medjunarodnog kriminala.
- Zakon o sudovima u Hercegovacko-neretvanskom kantonu: "Zakon o sudovima u Hercegovacko-neretvanskom kantonu" i "Zakon o sudu u centralnoj zoni grada Mostara" je donio Visoki predstavnik, a stupili su na snagu 3. avgusta. Zakoni su doneseni kao rezultat neuspjeha hercegovacko-neretvanskih vlasti da implementiraju "Odluku Visokog predstavnika o uspostavljanju opcinskih sudova u Hercegovacko-neretvanskom kantonu", od 6. maja 1998. Zakon o sudovima priznaje pravo na jedan sud u svakoj opcini u Hercegovacko-neretvanskom kantonu, ukljucujuci sest mostarskih opcina. Nacionalni sastav sudija u svakom sudu treba odrazavati rezultate popisa stanovnistva iz 1991. godine u opcinama ili na teritoriji koju pokrivaju novoformirane opcine. Nacionalna struktura viseg sudskog osoblja u sudu u Centralnoj zoni treba odrazavati sveukupnu nacionalnu strukturu stanovnistva u citavom gradu Mostaru, na osnovu popisa stanovnistva iz 1991. Visoki predstavnik je zahtijevao od vlasti da u potpunosti implementiraju ove zakone do 15. novembra 1998.
- ICTY oslobadja dvije osobe koje su uhapsile trupe SFOR-a: Trupe SFOR-a su 22. jula zarobile dvije osobe za koje se vjerovalo da su na listi ICTY-a, Nenada Banovica i Predraga Banovica. Obje osobe su 23. jula prebacene u Hag. U saopstenju za stampu, Ured tuzioca izjavljuje da je osoblje tuzioca ustanovilo da ove dvije osobe nisu Nenad Banovic i Predrag Banovic, da nisu optuzene od strane Tribunala, te da nisu niti osumnjicene niti optuzene da su pocinile neki zlocin. Izdata je naredba da se ove dvije osobe vrate u mjesto stanovanja. Ured tuzioca je podsjetio Vlade Republike Srpske i Savezne Republike Jugoslavije na njihove obaveze da saradjuju sa Tribunalom, te narocito na njihove obaveze da uhapse i predaju osobe koje je Tribunal optuzio. U izjavi se dodaje da osnovna obaveza da uhapse i predaju osumnjicene lezi na onim drzavama kojima se upucuju nalozi za hapsenje.
IMOVINSKA PRAVA I IMOVINSKI ZAKONI
- Posljednji pregled situacije u vezi sa implementacijom federalnog zakona o imovini: OHR je nastavio da intervenise tamo gdje postoje prepreke potpunoj implementaciji federalnih zakona o imovini i smjestaju. Pristupilo se rjesavanju ustanovljenih problema u procesu podnosenja zahtjeva, iako se problemi u vezi naplacivanja troskova i vojnih stanova nastavljaju. Dodatna prepreka se pojavila u odredjenom broju oblasti, naime zahtjev da se prije odluke odrzi saslusanje pociva na zahtjevu za drustvenim stanovima. Zakon zahtijeva da se postupci smatraju hitnim, a saslusanja su sa pravnog gledista nepotrebna i neprakticna. Saslusanja su pokazala tendenciju da se odrzi balans izmedju prava trenutnog stanara i prava osobe koja je nosilac stanarskog prava.
- Problemi u procesu donosenja odluka po zahtjevu i kasnjenja u donosenju odluka su ustanovljeni na cijeloj teritoriji Federacije. Ono sto je specificno je da opcine ne uspijevaju da donesu odluke u periodu od 35 dana, kako je zakonom propisano. Ovo su detaljno dokumentovali i Ombudsmeni Federacije u nedavno objavljenom Specijalnom izvjestaju. OHR je intervenisao kod Premijer
a Vlade Federacije, kako bi se osiguralo da ce ovi problemi biti razmatrani.
- Nadgledanje i obuka: Nadgledanje se vrsi na cijeloj teritoriji Federacije, kako bi se dobile statisticke informacije o napretku u procesima podnosenja zahtjeva i donosenja odluka shodno zakonu o imovini i stanovima. OSCE i ECMM nadgledaju svaku opcinu u Kantonima 1-6, 9 i 10. Mostarska regionalna radna grupa za ljudska prava nadgleda svaku opcinu u Kantonima 7 i 8. Sakupljene informacije ce biti korisne u donosenju odluka, kao sto su da li ce biti neophodno da se 4. oktobar kao rok za predaju zahtjeva za drustvene stanove produzi i na koliko dugo. Zavrsna obuka o novim imovinskim i stambenim zakonima Federacije, koju su zajednicki sazvali UNHCR, CRPC i OHR, odrzana je 13. avgusta u Sarajevu. Ovu sjednicu je podrzao Premijer Bicakcic, a ucesnici su ukljucivali opcinske i kantonalne zvanicnike i zvanicnike Federalne vlade. Odrzano je preko deset seminara sirom BiH i u Beogradu, sa ukupno oko 500 ucesnika. Cilj ovih sjednica je bio da se osoblje domacih i medjunarodnih organizacija osposobi da prepozna i rijesi probleme u implementaciji zakona, tako da se mogu izvrsiti intervencije i ustanoviti pravne osnove i standardi za njihovu implementaciju od strane vladinih zvanicnika.
- Sprjecavanje delozacije nelegalnih stanara u RS-u (posljednji pregled situacije): Delozacije u RS, ukljucujuci zakonite delozacije, obustavljene su od aprila 1998. godine, kao rezultat mjera koje je poduzela Narodna skupstina RS-a i Vlada RS-a (vidi Mjesecni izvjestaj HRCC-a, maj i juni 1998.). Skupstina je 25. jula donijela Odluku koja iskljucuje iz zabrane cetiri kategorije stanara: nelegalne stanare; visestruke stanare; one koji koriste imovinu u skladu sa clanom 17 zakona o upotrebi napustene imovine RS-a (napomena urednika: U izvjestaju izdatom u aprilu, Ombudsmen za ljudska prava otkrio je da su sadrzaj i primjena clana 17 u nesuglasju sa ECHR); i raseljene osobe i izbjeglice koje koriste napustenu imovinu i koje su prodale imovinu u bivsem mjestu stanovanja. OHR i druge medjunarodne organizacije ce vrsiti nadgledanje, kako bi osigurali da se ovi izuzeci pravilno interpretiraju i primjenjuju, te da se legalne delozacije nastave. Uprkos usvajanju ove Odluke, delozacije nelegalnih stanara u oblasti Banja Luke, ukljucujuci delozacije koje ce dovesti do ponovnog smjestaja osoba koje su ostale bez stanova, nisu izvrsene za vrijeme julskog izvjestaja. Dvadeset delozacija koje je sud naredio trebale su se izvrsiti u oblasti Banja Luke u julu. Uprkos deset pokusaja delozacije, uspjelo se u samo jednom slucaju povrata stana.
RAZVOJ INSTITUCIJA I USTANOVA
- Sarajevska radna grupa za obrazovanje: Pod-grupa odgovorna za reviziju svih udzbenika u upotrebi u sarajevskim skolama je otkrila materijal koji se smatra uvredljivim, te je dogovoreno da ce Ministarstvo, radeci zajednicki sa ekspertnim timom predvodjenim UNESCO-om, osigurati uklanjanje uvredljivog materijala iz udzbenika koji ce se koristiti u ovoj skolskoj godini. Narocito, oblast u knjigama istorije koja se tice nedavnog rata ce biti potpuno uklonjena, a novi nacrt, izradjen u konsultacijama sa svim stranama, ce biti dostavljen. Pod-grupa za projekte izgradnje demokracije i tolerancije je osigurala finansiranje austrijske vlade, kanadske vlade i OSCE-a za tri projekta ciji je cilj unaprijedjivanje tolerancije i harmonije u skolama. Projekti ce poceti pocetkom nove skolske godine. Direktni kontakti ce se ostvariti sa drugim ambasadama, kako bi se osiguralo finansiranje i drugih projekata. Pod-grupa se slozila da iskustva iz svojih projekata opise u obliku brosure o primjeru dobre prakse. Pod-grupa za diskriminaciju je zatrazila informacije od svih skola i odabranih nevladinih organizacija o mogucoj diskriminaciji protiv nastavnika ili ucenika. SFOR CIMIC je pripremio letke i postere kako bi dao svoj doprinos ovom procesu. Posteri ce se dostaviti svim skolama prije pocetka nove skolske godine, a leci ce biti podijeljeni odmah nakon toga. Posjete u cilju pracenja rezultata ce se obaviti nakon distribucije. Pod-grupa za resurse se vise ne sastaje u ocekivanju rezultata projekta Svjetske banke, koji ce analizirati finansijske potrebe citavog edukativnog sektora.
- Okrugli sto o nestalim osobama, u organizaciji svicarske i italijanske ambasade i pod patronatom senatora Bob Dole-a, predsjedavajuceg Medjunarodnom komisijom za nestale osobe, odrzan je 23. jula u Sarajevu. Ucesnici su objavili Deklaraciju o nestalim osobama, u kojoj su izrazili svoju solidarnost sa porodicama, a narocito sa suprugama, majkama i djecom nestalih osoba; potvrdili svoje ubjedjenje da rjesenje tragedije nestalih osoba predstavlja najveci doprinos procesu pomirenja u BiH; zahtijevali od svih nadleznih vlasti BiH na drzavnom, entitetskom i lokalnom nivou da intenziviraju medjusobnu saradnju i saradnju sa organizacijama koje aktivno rade na pitanju nestalih osoba, kako bi se ubrzao proces rasvijetljavanja sudbine nestalih, bilo da su oni zivi ili mrtvi; te zahtijevali od medjunarodne zajednice da pruzi punu podrsku porodicama, lokalnim ekspertnim timovima i medjunarodnim organizacijama koje aktivno rade na rasvijetljavanju sudbine nestalih osoba.
- Vijece Evrope i UN IPTF su organizovali radionicu za ljudska prava za osoblje za obuku lokalne policije RS-a i osoblje za obuku UN IPTF-a u periodu od 29. juna do 2. jula u Lukavici. Prirucnik za obuku, kojeg je sastavio jedan savjetnik i koji se bazira na standardima ECHR-a i drugim medjunarodnim standardima, uspjesno je testiran tokom odrzavanja prethodne obuke u mjesecu martu u Sarajevu. Prirucnik ce se modificirati u svjetlu komentara lokalnih policajaca koji su ucestvovali u obuci.
INSTITUCIJE ZA LJUDSKA PRAVA
- Dom za ljudska prava: Dom za ljudska prava otvorio je 15. jula novi ured u Banja Luci. Ured u Banja Luci ce prihvatati zahtjeve i intervjuisati podnosioce zahtjeva koji podnose tuzbe protiv Republike Srpske, Drzave i/ili Federacije BiH. Dvadesetsedma sjednica Doma za ljudska prava odrzana je od 13. do 18. jula u Sarajevu. Za vrijeme ove plenarne sjednice, Dom je razmotrio 42 slucaja. S namjerom da razmotri jos deset slucaja, Dom se podijelio u dva vijeca. Slijedeca sjednica Doma odrzat ce se od 7. do 12. septembra, s obzirom da se avgustovska sjednica ne odrzava. Odbor trenutno radi na izdavanju kompilacije odluka donesenih od januara 1998. do juna 1998. godine. Kompilacija ce se izdati na engleskom jeziku i na nacionalnim jezicima Bosne i Hercegovine. (Odluke odbora i izvjestaji se mogu dobiti u Sekretarijatu u Sarajevu ili na internetu www.gwdg.de/cujvr/hrch/hrch.htm).
Mjesecni izvjestaj o ljudskim pravima koji izdaje Koordinacioni centar za ljudska prava je zasnovan na redovnim i specijalnim izvjestajima medjuvladinih i nevladinih organizacija. Cilj ovog Izvjestaja je da omoguci sazet pogled u pitanja ljudskih prava, slucajeve i trendove koji uticu na sveukupnu situaciju po pitanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini tokom perioda o kome se izvjestava. Pitanja u vezi posebnih tema se trebaju postaviti organizacijama koje su izvijestile o njima ili HRCC-u. Molimo vas da svoje informacije koje zelite ukljuciti u izvjestaj posaljete na telefon 00387-71-447-420 za Michelle Morris ili e-mailom na adresu michelle.morris@ohr.int.
|
