Sarajevo, 5. oktobra 2000. – Ured Visokog predstavnika (OHR) i Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini (OSCE) danas su predstavili četiri izmjene na Nacrt zakona o slobodi informisanja, koji je trenutno u proceduri u entitetskim vladama i na državnom Parlamentu. OHR i OSCE su sugerisali svim trima tijelima da predložene izmjene trebaju biti uvrštene u postojeći Nacrt zakona koji ova tijela trenutno razmatraju.
Ove izmjene, prije svega, znače da će naziv zakona biti promijenjen u “Zakon o slobodi pristupa informacijama”, a koji mnogo jasnije ističe namjenu ovog zakona i osigurava građanima BiH pravo pristupa informacijama u posjeduju javnih organa. Drugom izmjenom se želi pojasniti da su vremenski rokovi u kojim javni organi moraju odgovoriti na zahtjev za informacijom maksimalni rokovi, i da javni organi moraju obraditi zahtjev za informacijom u što je moguće kraćem vremenskom roku. Treću izmjenu predstavljaju izuzeci u pravu na informacije. U slučajevima kada se vjeruje da su informacije osjetljive, mora se pristupiti obradi zahtjeva “na osnovu svakog pojedinačnog slučaja”, a bilo kakvi opšti izuzeci u pravu na pristup informacijama su neprihvatljivi. Konačno, Nacrt zakona također uključuje tekst koji se odnosi na sankcije i kazne u slučaju da javni organ ne postupa u skladu sa Zakonom.
Ove izmjene su rezultat brojnih sastanaka za javno informisanje i konsultacije, koji su održani sa predstavnicima medija, nevladinih organizacija, udruženja građana, pravnika i predstavnika lokalnih vlada u sedmicama koje su slijedile nakon što je Nacrt zakona objavljen u javnosti u junu ove godine.
U skladu sa Odlukom Visokog predstavnika o slobodi informisanja i dekriminalizaciji klevete i uvrede od 30.jula 1999. godine, od OHR-a i OSCE-a je zahtjevano da pristupi izradi zakona koji je predstavljen javnosti u junu ove godine. Predloženim izmjena se ne mijenja suštinska namjena ovog zakona i one su u potpunosti u skladu sa Odlukom Visokog predstavnika. Nacrt zakona o slobodi pristupa informacijama će osigurati pravo javnosti na pristup informacijama koje posjeduju vladina i druga javna tijela. Ova tijela mogu odbiti pristup informacijama samo u slučajevima kada se ustanovi da bi objavljivanje informacija izazvalo značajnu štetu po legitimne ciljeve javnog organa, kao što su interesi odbrane, nacionalne bezbjednosti, spečavanja kriminala ili kada se zahtjevana informacija tiče povjerljivih komercijalnih interesa, te privatnosti treće strane. Svi izuzeci podliježu ispitivanju javnog interesa u skladu sa kojim se informacija mora objaviti ako je njeno objavljivanje “opravdano javnim interesom”. Cilj Nacrta zakona je da obezbijedi pristup javnosti najvećem mogućem broju informacija po najnižoj prihvatljivoj cijeni. On takođe daje pravo pojedincima da izmjene ili isprave njihove lične informacije, te dodaju komentar na njih.
OHR i OSCE pozdravljaju doprinos BiH društva izražen tokom sastanaka za javno informisanje i konsultacije. Oni su rezultirali konstruktivnim komentarima i predstavljali su bitan doprinos u razvoju Nacrta zakona. Veliki broj učesnika dao je svoju podršku Nacrtu zakona kao i mišljenje da će usvajanje ovakvog zakona osigurati transparentnost i odgovornost javnih organa koje su od suštinskog značaja za svaku demokratiju. Ovaj zakon će osigurati da izabrani zvaničnici služe BiH javnosti, a ne samo sebi. OHR i OSCE su zadovoljni činjenicom da će zakon biti u skoro vrijeme uvršten u parlamentarnu proceduru i također očekuje da će i entitetske vlade blagovremeno uvrstiti ovaj zakon u proceduru.